Aladrović za N1: Dulji ostanak u svijetu rada dovest će do održivosti sustava

Slika /Vijesti/2019/09 rujan/22 rujan/HN20190912268374.jpg

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović bio je gost Dnevnika TV N1. Komentirao je sutrašnji sastanak sa sindikatima i poslodavcima oko izmjena mirovinskih zakona, rad nakon 65. godine te uvođenje nacionalnih mirovina.

"Kako ste i rekli, sutra ujutro imamo sastanak sa socijalnim partnerima. Ono na što ćemo se fokusirati je predstavljanje izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, ali i izmjenu drugih pet Zakona. Nakon rasprave i dogovora puštamo te zakone u javnu raspravu. Zakon će nakon toga ići u hitnu proceduru i očekujemo da će do 1.1.2020. biti usvojen", kazao je uvodno ministar Aladrović.
 
Posebni propisi koriste se za politizaciju, oni  nisu ključni u održivosti mirovinskog sustava
 
Upitan o mirovinama s posebnim propisima, Aladrović je kazao: "Teško se oteti dojmu da u ovom trenutku kada smo najavili ove izmjene koriste posebni propisi za politizaciju. Kad gledamo kako se isplaćuju mirovine po posebnim propisima, ove godine u HZMO-u je 5,9 milijardi kuni predviđeno za mirovine po posebnim propisima. Ono što je bitno napomenuti - i takvi korisnici imaju određeni dio radnog staža. Opći prihodi proračuna su osnova za isplatu posebnih mirovina."
 
Komentirajući navode o lažnim mirovinama među mirovinama po posebnim propisima, ministar je rekao kako tu "ulazimo u granicu nekakve suspektnosti koja nikome u javnom prostoru nije potrebna".
 
Broj braniteljskih mirovina ne raste, njihov broj pada
 
"One sigurno nisu ključni efekt u održivosti mirovinskog sustava. Dulji ostanak u svijetu rada je nešto što će dovesti do adekvatnosti mirovina i održivosti mirovinskog sustava. Kada gledamo broj posebnih mirovina po osnovi braniteljskih mirovina njihov broj ne raste, njihov broj pada. Sve mirovine po posebnim propisima se isplaćuju iz općih priroda proračuna. Povlaštene mirovine još se neće dirati", pojasnio je Aladrović.
 
Što se tiče rada nakon 65. godine i bojazni sindikata da bi se tu moglo raditi o zamki, Aladrović je kazao kako on zamku ovdje ne vidi. "Ono što ćemo mi omogućiti je pravo na rad nakon 65. godine. Onima koji žele i mogu ostati na tržište rada. Mi smo dugoročno utjecali na adekvatnost čitavim nizom aspekata i ove mirovinske reforme. Što se tiče adekvatnosti, učinili smo već dosta toga", rekao je Aladrović.
 
Aladrović nije htio govoriti o izmjenama zakona koje će biti predstavljene na sastanku u ponedjeljak. "S obzirom na to da smo najavili sastanak za sutra, mislim da ne bi bilo korektno da sad govorimo o izmjenama. Sutra ćemo ih predstaviti", kazao je.
 
U petak s radom počinje radna skupina koja će raditi na nacionalnim mirovinama
 
Upitan o uvođenju nacionalnih mirovina, Aladrović je rekao kako je odjek u javnosti manje-više pozitivan. "Ono što ja mogu najaviti, mi smo uvođenje nacionalne mirovine uvrstili u Nacionalnu strategiju socijalne skrbi. To je jedan od ciljeva koji ćemo zasigurno ispuniti. Za pet dana, u petak, kreće s radom velika radna skupina koja će raditi upravo na nacionalnim mirovinama. Po našim procjenama, tu je između 53 i 55 tisuća ljudi. S 1.1.2021. ćemo krenuti s implementacijom nacionalnih mirovina", ističe ministar.
 
Gostujući u Točki na tjedan bivši SDP-ov ministar financija Boris Lalovac kazao je kako je u proračunu preostalo novca za isplatu mirovina za idućih 3-4 godine. "Boris Lalovac je bivši ministar financija i čudi me njegova izjava da ima dosta sredstava za mirovine za 3-4 godine. To je jedna vrlo neodgovorna izjava. Našim političkim suparnicima iz SDP-a je očito bitnije politikanstvo", rekao je Aladrović.
 
Dužim ostankom u svijetu rada do povećanih proračunskih prihoda i na kraju viših mirovina
 
Oporba zaziva ostavku Marka Pavića. Proziva ga se da je utrošio 2 milijuna kuna poreznih obveznika na kampanju protiv referendumske inicijative 67 je previše. "Prije svega, kolega Marko Pavić je ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije i zaista ne vidim razlog zašto bismo sada komunicirali o njegovoj možebitnoj odgovornosti.

Kao što smo i ranije komunicirali, dugoročan trošak do 2040. zaista iznosi 45 milijardi kuna, ako gledamo samo statičku procjenu za izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju. Upravo iz tog razloga, mi smo predložili komplementarne izmjene Zakona o radu, odnosno ostalih zakona iz radnog zakonodavstva, tih šest zakona koji će taj fiskalni efekt umanjiti, odnosno na taj način ćemo troškove kojima se izlažemo u budućem vremenu bitno umanjiti. Baš zato šaljemo istu poruku, a to je duži ostanak u svijetu rada što će rezultirati većom uplatom doprinosa, što će rezultirati povećanim prihodima državnog proračuna i što na kraju povećava visinu mirovina za one koji se duže zadrže u svijetu rada", istaknuo zaključno Aladrović.
 
Izvor: N1/ Vlada


Pisane vijesti