Arsen Bauk: 'Trebamo li dati djecu na posvajanje gay parovima? Prije pet godina rekao sam: ‘ne’. Ali vrijeme je da opet o tome razmislim'

Jutarnji list

Autor: Suzana Barilar

• Vlada je u Sabor uputila prijedlog izmjenama Zakona o lokalnoj upravi prema kojem se izravno izabrani gradonačelnici više neće moći smjeniti na referendumu. Zašto ste se odlučili na takvo rješenje?

- Predvidjeli smo druge mehanizame prestanka mandata gradonačelnika obzirom da se referendum o opozivu u ove četiri godine niti jednom nije proveo. Ali budući da nas čekaju dva saborska čitanja i još jedna javna rasprava dovoljno je vremena da se to još jednom proanalizira.

• Zašto radije niste uvjete za raspisivanje referenduma olabavili kako bi se on mogao provesti umjesto što predlažete ukidanje uz argument da nikada niti nije proveden. Pa nije niti mogao kad je uvjete za njegovo provođenje i prolazak bilo nemoguće ispuniti?

- Pitanje je da li bi liberalnije rješenje još više potenciralo nestabilnosti unutar lokalne samouprave.

• Mislite dakle da bi se kod olabavljenih uvjeta stalno tražio referendum za opoziv lokalnih čelnika?

- Tako je. Ne želimo da gradonačelnici budu lokalni šerifi, ali niti da budu glineni golubovi. Mislimo da je ovo rješenje prema kojem mogu biti smijenjeni četiri puta u mandata, odnosno ako se ne donesen godišnji proračun, dovoljan test.

• Znači svaki put kad se donese proračun na izbore idu gradonačenik i gradsko vijeće tog grada?

- Da. To će ih potaknuti na dogovor. Ako se pod tom prijetnjom “nuklearne bombe” ne mogu dogovoriti onda je za zajednicu bolje da idu na izbore jer se očigleno radi o dvije skupine ljudi koji se ne mogu dogovriti oko najvažnije stvari kao što je proračun. Pitanje je kako bi onda vodili taj grad ili općinu.

• Dobro ali nefunkcioniranje između gradonačelnika i Vijeća ne mora biti samo oko proračuna već i oko drugih stvari?

- I u svim drugim slučajevima proračun će biti mjesto susreta tih prijepora. Jer osim što ima ekonomsku dimenziju proračun je i politički akt. Prema tome gradonačelnik ili skupština tijekom godine moraju misliti o svim potezima jer znaju da kod donošenja proračuna dolazi do polaganja raËuna.

• Znači sve one prijepore koje su vijećnici imali sa gradonačelnikom kroz godinu bilježe i onda ga čekaju na donošenju proračuna koji ne prihvate pa svi idu na izvanredne izbore?

-Da. Ali ću podsjetiti kako sam za Jutarnji prije par mjeseci govorio o tome da li ostaviti mogućnost u zakonu da vijeće ili gradonačelnik uvijek, a ne samo na proračunu, mogu zatražiti raspisivanje novih izbora.

• Zašto se odustalo od toga?

- Jer bi to značilo da stalno možemo imati izvanredne izbore. Analiziralo se naime, što bi to moglo donijeti i zaključili smo da je bolje od jedne potpune nesmjenjivosti kakvu imamo sada, bolje imati mogućnost da se da se na smjena može pokrenuti četiri puta u jednom mandatu dakle svake godine. Smatramo da je dovoljno vremena tijekom godine da se političke razlike prevladaju ili da vlast funkcionira do donošenja proračuna. A onda ako postoji tako velika razlika u političkom gledanju između gradonačelnika i vijeća, da se ide na izbore. I za zajednicu je bolje da se taj gordijski čvor razriješi izborima nego da jedna vrsta opstrukcije traje kroz cijeli mandat.

• Ali sada više uopće građani neće imati mogućnost tražiti smjenu gradonačelnika kojeg su izravno izabrali, a nezadovoljni su njegovim radom?

- Zasad je to samo na gradskom vijeću. Pa I Predsjednik Republike je neposredno biran ali ga ne mogu opozvati građani već Sabor?

• Dosta kritika izazvala je i odredba kojom se gradonačelnicima vraća ovlast imenovanja skupština gradskih tvrtki. Svi još pamte negativna iskustva kada je Milan Bandić bio jedini član Skupštine Holdinga?

- I sad je u nekim gradovima tako, a iskustva su različita.

• Da, ali to što su ga građani ponovno izabrali ne znači da je to što je praktički jedini upravljao Holdingom bilo dobro. Pa svi znamo da su tada počele dubioze u toj tvrtci. A sada bi opet gradonačelnici mogli birati svoje ljude u skupštine tvrtki i tako njima upravljati?

- Zato uvijek postoji Gradsko vijeće kao osigurač. Niti jedan gradonačelnik neće, ako nema većinu u vijeću, biti toliko drzak da to napravi tako da izgleda kao šaka u oko. Inače će ga dočekati na proračunu I tamo će pasti. Lošu vlast možete izabrati ali ju ne možete smjeniti upravnim driblinzima već na izborima.

• Lokalno izborno zakonodavstvo mijenjamo, a planira li Vlada promjene u izboru zastupnika u Sabor?

- Principi izbornog zakonodavstva za Sabor ostat će isti - biti će više izbornih jedinica i proporcionalni sustav.

• Što znači više izbornih jedinica? Hoćete li ostaviti postojećih deset ili planirate smanjenje?

- O tome ćemo ragovore započeti u drugoj polovici iduće godine. Oni koji analiziraju sadašnju podjelu izbornih jednica znaju da na rezultat izbora broj jedinica nije od krucijalnog značaja jer kad god je više od pet, a manje od deset izbornih jednica rezultati su praktički isti. Bitno je da se u izbornim jedinica bira barem 14 do 15 zastupnika.

A u veće intervencije u izborno zakonodstvo primjerice uvođenje većinskog sustava – neće se ići.

• Dakle eventulano ćete mjenjati broj izbornih jedinica odnosno bilo bi ih manje od 10?

- Ja sam sklon tome da se izborne jednice podudaraju sa granicama županija. Dakle da u jednoj izbornoj jednici bude jedna ili više županija, a ne kao što imamo sada slučaj da su nam četiri županije rascjepkane u više jedinica. A nisam nesklon niti tome da umjesto 10 imamo 5 velikih izbornih jedinica.

• Je li tome sklon i predsjednik Vlade i stranke Zoran Milanović?

- Nismo o tome razgovarali. Kao što sam rekao o tome ćemo u drugoj polovici 2013. godine. Do tada možemo samo načelno reći da će ostati proporcionalni sustav i više izbornih jedinica. Ako ne postignemo širi politički dogovor ostati će kao dosad.

• Znači, ako se ne dogovorite oko manjeg broja izbornih jedinica neće se mjenjati ništa?

- Jedino ćemo uskladiti broj birača po izbornim jedinicama kao što je zatražio Ustavni sud.

• U saborskoj proceduri je Zakon o registru birača. Rekli ste da će zahvaljujući novim odredbama biti 300 tisuća birača manje u biračkim popisima?

- Točnije 339 650 jer jer toliko hrvatskih državljana koji nemaju važeću iskaznicu.

• A ako ju izvade?

- Onda će biti u popisima. Ali neće svi izvaditi osobnu iskaznicu jer da su to namjeravali već bi učinili. Neki od njih uopće nisu u Hrvatskoj pa im ona niti ne treba.

• A koliko bi moglo otpasti birača iz dijaspore budući da će se oni prema novom Zakonu morati registrirati prije svakih izbora?

- Tko želi ostvariti svoje biračko pravo i dalje će ga imati jer ono ne ovisi o popisu birača već proizlazi iz državljanstva i punoljetnosti. Zakon o registru birača samo propisuje gdje i kako netko ostvaruje svoje biračko pravo. Znači da će se registrirati oni koji žele glasovati. A mi u prijedlogu zakona predlažemo da to mogu učiniti I sam dan izbora. Ako to doprinese povećanju regularnosti izbora u dijaspori onda smo spremni razmotriti i neke institute koji dosada nisu bili primjenjeni, a koji bi olakšali glasanje u inozemstvu. Ustavom je naime, određena fiksa kvota od tri zastupnika dijaspore u Saboru što znači da više ne ovisi o tome koliko će birača izaći na izbore i definirano je gdje mogu glasati. Mogli bi razmisliti o tome da na drugačiji način organiziramo glasanje u inozemstvu sa institutima koje dosada nismo imali.

• Koji je to institut?

- Postoje određeni zahtjevi iseljeničkih zajednica o kojima je možda prerano govorit, ali je uvođenje realnog biračkog popisa preduvjet je za ostvarivanje tih instrumenata.

• Mislite možda na dopisno glasovanje?

- Rekao sam da je o tome još rano govoriti.

• Kada ćemo dobiti realni birački popis koji prije svega ovisi o novom Zakonu o prebivalištu?

- Zakon je prošao prvo čitanje i vjerujem da kolege u MUP-u razmatraju primjedbe i da će Zakon biti donesen do kraja godine. Taj je zakon važniji za izbore od registra birača.

• Ako bude donesen do kraja godine, hoćemo li onda već za lokalne izbore u svibnju imati sređene biračke popise, a ne da nam na jednoj adresi u Vrgorcu bude prijavljeno 45 osoba?

- Do lokalnih izbora će birački popis biti regularniji nego na dosadašnjim izborima, a potpuno regularan biti će do parlamentarnih izbora 2016. Ali bitno je da napravimo promjene, jer ovo stanje koje sada imamo nije normalno.

• Do kuda se došlo sa usklađivanjem plaća u javnom sektoru koje koordinira Vaše ministarstvo?

- U pripremi je i druga izmjena Uredbe o plaćama u javnom sektoru kojom će biti obuhvaćeno još 20 do 30 institucija čime ćemo prijeći broj od 40 institucija koje smo uskladili. Cijeli posao biti će završen do kraja godine. Nakon toga ćemo morati obaviti još dvije stvari - početkom iduće godine provesti upravni nadzor da vidimo da li se svi kod plaća pridržavaju koeficijenata iz uredbe, a zatim ćemo se pozabaviti sa plaćama u onim državnim institucijama na koje se ne odnosi uredba o plaćama u javnom sektoru. Radi se o onima koje ne primaju novac iz proračuna već se finnciraju iz vlastitih prihoda.

• Hoće li kada to sve bude završeno I dalje biti ravnatelja agencija, zavoda.. koji imaju veću plaću od premijera?

- Teoretski da, ali praktički ne. Prepostavljam da bi Vlada trebala sankcionirati ono Upravno vijeće koje dopusti takvu situaciju u instituciji za koju je nadležno.

• A kada se konačno ujednače sve plaće po agenciijama sa onima zaposlenih u ministarstvima koliku će to donijeti u?štedu u proračunu na godišnjoj razini?

- Oko 100 milijuna kuna.

• Kako mislite prisili da se agencije I zavodi sada pridržavaju Uredbe I ne određuju plaće veće nego što bi smjeli kad su ju ignorirali 11 godina?

- Upravna vijeća i ravnatelji će snositi odgovornost ako se u njihovim institucijama ne bude provodila Uredba. Ali sada su ipak neki drugi ravnatelji i neka druga upravna vijeća. A ako se utvrdi da se radi o nečinjenju onda bi ih njihovi nadređeni trebali sankcionirati, a ako ne sankcioniraju trebali bi snositi odgovornost - a nadređeni upravnim vijećima su ministri.

• Od početka mandata licitira se brojkama o tome koliko je ljudi viška u javnoj upravi. Jeste li se Vi I pojedini ministri konačno dogovorili koliko je to?

- Ja sam govorio o ljudima koji zadovoljvaju određene uvjete za mirovinu. Takvih je u sustavu javne uprave oko 20 tisuća. Ima još uz to određeni broj službenika koji bi uz dokup mirovine mogli zadovoljiti te uvjete. Ako zbog smanjenih mogućnosti države treba smanjiti broj ljudi u javnom sektoru onda nije pravedno ni logično da nekoga iz sustava pošaljete na Zavod za zapošljvanje, a u njemu ostane netko tko ima uvjete za punu mirovinu. Naravno bez nekih od tih ljudi koji imaju uvjete za tu mirovinu sustav neko vrijeme ne bi mogao funkcionirati. Ali to su izuzeci i oni se mogu definirati ali ne smiju postati pravilo. Slanje u mirovinu bi nam omogućilo da u sustav primimo i nešto mladih. Osim toga s umirovljenjima ljudi bi se nešto uštedjelo jer mirovina je ipak manja od plaće. Ponavljam, radi se o ljudima koji danas mogu otići u mirovinu, ali to svoje pravo ne koriste.

• A kada će se krenuti s tim umirovljenjima?

- O tome će odlučiti Vlada, pretpostavljam od sljedeće godine.

• I Vi ste bili u Vladinu timu koji je s javnim službama pregovarao o zamrzavanju božićnica i regresa. Dio ih na to nije pristao, a kao posljedicu imamo veliki prosvjed, najave štrajka i prijetnje tužbom. Slažete li se s ministrom Mrsićem koji je prosvjede nastavnika usporedio sa onim braniteljskim protiv Račanove Vlade?

- Ja ih nisam tako doživio, možda se radi o nekom detalju koji meni nije poznat.

• Upravo to - usporedio je zveckanje oružjem i prijetnje državnim udarom sa mirnim prosvjedima nastavanika i medicinskih sestara koji smatraju da Vlada nije smjela raskinuti Kolektivni ugovor?

- Ne bih paušalno htio govoriti o nečijim izjavama. Prosvjed je održan, ljudi su smatrali da trebaju prosvjedovati, a premijer je rekao kako ima ljudi kojima je puno teže. I ja se s time slažem. Uostalom, veći dio sindikata je potpisao izmjene kolektivnih ugovora.

• Najavili ste da ćete do kraja godine napraviti prijedlog Zakona o registriranom partnerstvu. Do kuda ste došli?

- Radna skupina u kojoj su predstavnici nevladinih udruga radi predviđenim tempom. Svjestan sam da će se o toj temi voditi velika rasprava. Drago mi je da i predstavnici najveće oporbene stranke u svojim javnim istupima spominju da podržavaju da se istospolnim zajednicama definiraju određena materijalna i statusna prava. I u tom smislu vjerujem da ćemo oko tog dijela Zakona imati potporu. Bitno je da se taj zakon donese i da se popravi sadašnje stanje, a da se onda u nekom vremenu, kada to bude moguće, njihov status i dodatno poboljša.

• Da li bi im se u tom idućem koraku dala i mogućnost da posvajaju djecu?

- U predizbornoj kampanji 2007. na izravno pitanje sam bio protiv. Od tada je prošlo pet godina, odnos društva prema toj populaciji se ipak popravio, pa je možda vrijeme da i ja razmislim o svom stavu iz tog razdoblja, ali mislim da prijedlog zakona neće imati tu odredbu.

• A kakav je Vaš stav o tome da se gay parovima omogući posvajanje biolo?ke djece?

- Moram reći da mi taj izraz "biološko" dijete nije baš dobar, jer se radi o djeci koja cijelo vrijeme žive sa svojim roditeljima ili roditeljem i nemaju druge, "nebiološke" roditelje. Da objasnim, radi se o slučajevima gdje jedan od partnera ili partnerica ima svoje dijete iz neke prethodne veze ili braka i postavlja se pitanje prava drugog partnera prema tom djetetu. Mislim da taj partner ne bi trebao imati veća prava od drugog roditelja, ali bi trebao imati neka prava. Kako će to biti riješeno prepustimo stručnjacima iz radne skupine.

• Predsjednik ste splitsko dalmatinskog SDP-a i za lokalne izbore planirali ste aranžman sa Don Ivanom Grubišićem prema kojem se on ne bi kandidirao za gradonačelnika Splita da ne ugrozi šanse vašeg Ive Baldasara, a zauzvrat bi SDP njega podržao za splitskog župana i tako srušio HDZ-ov vlast u županiji. Grubišić međutim sada kaže da će biti kandidat za gradonačenika. Ima li SDP plan B za Split i županiju za ovakvu novu situaciju?

- Imamo plan B - Baldasara. Naš plan a,b i c za Grad Split je Ivo Baldasar i tu nikad nije bilo drugih kombinacija. Što se tiče kandidature gospodina Grubišića on je jučer demantirao napise da će se kandidirati za gradonačelnika Splita. Mislim da je građanima Splita bio dovoljan eksperiment s Listom Velog mista, a nakon toga i s listom Željka Keruma. Mi kao ozbiljna politička stranka ne možemo svoje planove donositi ovisno o tome hoće li se netko kandidirati negdje. Naš stav je da je najbolji kandidat za gradonačelnika Splita Ivo Baldasar, a u županiji smo spremni podržati kandidata koji bi bio prihvaljiv našim glasačima i koji bi imao realne šanse nakon 20 godina pobjediti kandidata HDZ-a.

• Bojite li se loših rezultata na lokalnim izborima za SDP s obzirom da na državnoj razini vaša Vlada još nije ostvarila očekivane gospodarske rezultate?

- Lokalni izbori su nakon neposrednog izbora gradonačelnika uvelike personalizirani.

• A kad je riječ o izboru lista za predstavnička tijela?

- One su manje personalizirane i dosta ovise o lokalnoj situaciji. Sa županijama je nešto drugačije jer na njih situacija na nacionalnoj razini ima malo veći utjecaj.

• Znači ne mislite da će nezadovoljstvo radom Vlade utjecati na rezultate lokalnih izbora?

- S radom Vlade postoji određeno nezadovoljstvo, ali I određeno zadovoljstvo. Osim toga istraživanja ne pokazuju velika odstupanja u rejtingu SDP-a na parlamentarnim izbora, kao niti iz anketa prije parlamentranih izbora od ovih danas. Zato ne mislim da će na lokalnim izborima doći do nekih velikih odstupanja od toga.

-• Znači očekujete na lokalnim izborima isti rezultat kao I prije četiri godine ili barem ne lošiji?

- U nekim sredinama I nešto bolji, primjerice u Splitu. Tamo već četiri izborna ciklusa imamo pet vjećnika u gradskom vijeću, a očekujem da ćemo 2013. taj broj povećati. I u nekim drugim gradovima očekujem povećanje broja vijećnika. Ne vjerujem da će na lokalnim izborima doći do tektonskih poremećaja.

• Prije dvije godine upravo ste Vi u Saboru glavnog državnog odvjetnika nazvali StandBajić jer neke prijave drži na stand by-u dakle u ladici, a prije tri dana SDP ga je jako nahvalio, kao da se ne radi o istom čovjeku. Što se to promjenilo u dvije godine?

- I prošle godine je SDP glasao za usvajanje njegovog izvješća, tako I ove.

- • Ali ste uvijek bili kritični prema njegovom radu. Milanović je govorio da ga treba smjeniti jer radi po nalogu HDZ-a?

- - To su bile dobronamjerne kritike.

- • Znači sad Bajić radi dobro?

- - Očekujem da će njegovo izvješće za 2011. biti prihvaćeno velikim brojem glasova u Saboru.

- • Kakav biste mu onda danas dali nadimak ako više nije StandBajić?

- - Sad nisam zastupnik u Saboru, a od ministara se ne očekuje da daje nadimke. Suzdržavam se od doskočica koje sam imao kao zastupnik.



Vijesti iz medija