Božinović za VL: Hrvatska je pravna država koja po pitanju migracija provodi nacionalno i europsko zakonodavstvo

Postupanje hrvatske policije prema migrantima, odjeci rekonstrukcije Vlade, odluka Ustavnog suda o proširenju prava Srba u Vukovaru samo su neke od tema o kojima smo razgovarali s novoimenovanim potpredsjednikom Vlade i ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem.

Nakon velike rekonstrukcije Vlade i odlaska ministara, u koje je oporba upirala prstom da ih zbog nanizanih afera treba smijeniti, na udaru oporbe ostao je još ministar zdravstva Milan Kujundžić, čiji opoziv traži Most Je li proces rekonstrukcije Vlade završen?

Dovršena rekonstrukcija Vlade jedna je od najozbiljnijih koju je ijedna hrvatska Vlada provela. U turbulentnoj situaciji trebalo je sve dobro odvagnuti, posložiti i povući promišljene poteze. HDZ, predvođen premijerom Plenkovićem, iznova je pokazao snagu za ozbiljan iskorak i ponovno dokazao da uspješno rješava ne baš jednostavne situacije. Što se tiče oporbe u ovom sazivu parlamenta, jedino po čemu će ih se pamtiti zahtjevi su za opozivom pojedinih ministara, od kojih ni za jedan zahtjev nisu osigurali dovoljnu podršku.

Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač ponavlja kako je rekonstrukcija potrebna HDZ-u.

Najveću rekonstrukciju HDZ-a pokrenuo je Andrej Plenković, koji je prije tri godine imao odvažnosti preuzeti stranku koju je tadašnje vodstvo samo srušilo s vlasti i ostavilo u milijunskim dugovima.

Prema istraživanjima, rejting HDZ-a iz mjeseca u mjesec pada, a SDP mu se približava. Imate li strategiju kako zaustaviti pad? Je li rekonstrukcija Vlade trebala biti prije?

Nismo zatvarali oči pred problemima pa je važan dio te strategije bio da se napravi temeljita rekonstrukcija, što je i učinjeno. Do kraja mandata ove Vlade još je više od godinu dana i učinit ćemo sve da uspješno dovršimo započete reforme i projekte, ostvarimo strateške ciljeve koje smo u izbornom programu obećali građanima i za čiju smo provedbu dobili njihovo povjerenje. Ovo je prva Vlada koja nije spremala u ladicu naslijeđene strukturne probleme, već se posvetila rješavanju svakog od njih. Od krize u Agrokoru, brodogradnji, silno naraslih podjela u društvu, nezavidnog međunarodnog položaja... Svjesni smo da je to najteži, ali i jedini ispravan put. On ima svoju cijenu jer postoje golemi otpori mijenjanju ustaljenih obrazaca ponašanja, ali s druge strane snaži nas činjenica da se rezultati vide, od financijske uravnoteženosti, proračunskog suficita, rasta gospodarstva, podizanja kreditnog rejtinga, korištenja europskih fondova do nikad veće prepoznatljivosti i respekta u međunarodnoj zajednici, napose u strukturama Europske unije.

Međimurski župan Matija Posavec javno se ispričao članstvu HNS-a zbog koalicije s HDZ-om, iz HNS-a je bio odaslan ultimatum o smjeni Lovre Kuščevića. Koliko je koalicija u takvim uvjetima
uopće održiva? Je li izgledan već viđeni scenarij u kojem predsjednik Vlade moli tajnicu da pripremi odluku...

Međimurski župan prije desetak dana na sjednici Vlade u Čakovcu iz prve je ruke mogao posvjedočiti angažmanu koji je naša Vlada pokazala prema razvojnim projektima u Međimurju i time potvrdila da nam je svaki dio Hrvatske jednako važan i da smo mu se spremni maksimalno posvetiti. Osobno sam četiri puta boravio u Međimurju i fokusirao se na specifičnosti tamošnje sigurnosne situacije, a rezultate nam u tom segmentu ne poriče ni župan, dapače. S druge strane, HDZ je kao najveća stranka u državi i dovoljno čvrst i dovoljno fleksibilan prema manjim političkim partnerima. Nije bilo nikakvih ultimatuma niti bismo mi na njih pristali, a konstruktivna suradnja nešto je od čega svi u vladajućoj koaliciji i državi imaju koristi. Stoga sam prilično siguran da ćemo u takvom ambijentu dočekati redoviti kraj ovoga mandata.

Jeste li u kontaktu s ministrima koji nisu preživjeli rekonstrukciju?

Ne bih se tako grubo izrazio i nije cijela ta situacija baš tako dramatična. Svatko od njih u svom je resoru dao doprinos, a novi ministri nastavit će započete dobre projekte i oblikovati svoje ideje.

U medijima se spominje nezadovoljstvo onih koji su napustili Vladu, ponajprije bivše ministrice Žalac te bivšeg ministra Tolušića, zbog čijeg se odlaska iz Vlade govori i o svojevrsnom udaru iz dijela HDZ-a na premijera Plenkovića?

Koliko znam, između Plenkovića i bivših ministara nema nikakvih nesporazuma. Isto tako nema udara, revolucija ni elementarnih nepogoda. HDZ je i nadalje najjača stranka u Hrvatskoj, dijelom i zato što u njemu danas stanuje demokracija i o svemu važnom kontinuirano se razgovara, što nije baš naslijeđeni i tradicionalni refleks u našem političkom životu.

Je li iz USKOK-a stigao zahtjev policiji za provjeru slučajeva bivših ministara Kuščevića i Marica?

Policija kao tijelo prethodnoga kaznenog postupka nadležno je za provođenje izviđa temeljem zahtjeva koje joj upućuje USKOK ili druga nadležna državna odvjetništva. Budući da je i samoj policiji jedna od osnovnih zadaća otkrivanje kaznenih djela i počinitelja, temeljem zahtjeva nadležnih državnih odvjetništava promptno i profesionalno poduzima sve potrebne mjere i radnje. Međutim, sam zahtjev ne znači da je već utvrđena osnovana sumnja da je neka osoba počinila kažnjivu radnju. Upravo zbog toga policija o zaprimljenim zahtjevima ne izvješćuje javnost neovisno o tome o kojoj se osobi ili kaznenom djelu radi, a što, radi transparentnosti policijskog rada, čini tek nakon podnošenja kaznenih prijava kada utvrdi osnovanost sumnje u počinjenje kaznenih djela. Drugim riječima, skraćeni odgovor na vaše pitanje glasio bi - ne znam, niti to kao ministar trebam znati.

Bivšem ministru Kuščeviću u medijima se najviše prigovaralo zbog njegova nekretninskog biznisa koji je činio dok je bio načelnik jedne male općine, a već su nam prije iz EU prigovarali da se moramo riješiti tzv. lokalnih šerifa i da na lokalnoj razini moramo više provoditi zakone i provoditi istrage. Što se poduzelo da se zaustave nedodirljivi načelnici s dobrim političkim vezama?

Suzbijanje koruptivnih radnji, kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj i lokalnoj razini, jedan je od strateških prioriteta u radu policije. Policija samostalno ili temeljem zahtjeva nadležnih odvjetništava provodi izvide i u svim slučajevima kada postoji osnovni supstrat sumnje da je određena osoba, koristeći se svojim službenim položajem, počinila kazneno djelo iz područja gospodarskog kriminaliteta i korupcije, podnosi prijave. S obzirom na to da kao novinarka pratite rad policije, siguran sam da vam nisu promaknule konkretne policijske akcije, pa ni one u nekoliko posljednjih dana.

Ove godine imamo i predsjedničke izbore. Koga vidite u drugom krugu?

Kao pobjednicu vidim predsjedničku kandidatkinju HDZ-a.

Predsjednica Grabar-Kitarović dala je potporu gradonačelniku Vukovara Penavi koji se protivi odluci Ustavnog suda o proširenju prava Srba u Vukovaru. Što mislite o tome?

Potrebno je i shvatiti i prihvatiti povijesne činjenice i okolnosti te strahovito stradanje koje je pretrpio Vukovar. Mislim da nitko ne može govoriti o pitanjima koja opterećuju Vukovar bolje i postići kvalitetnije dogovore održive za većinski i manjinski narod od ljudi koji ondje žive. Svi ostali akteri mogu se i trebaju angažirati samo i u onoj mjeri u kojoj mogu biti od konstruktivne pomoći. Utoliko je i obveza državnih institucija uložiti dodatni napor i nalaziti najbolja rješenja koja neće izazivati dodatne napetosti i nepovjerenje među ljudima. Na tom tragu vidim i zaključke s nedavnog sastanka ministra Malenice i gradonačelnika
Penave.

Je li izgledno da u Vukovaru opet imamo situaciju kao i prije tri godine kada su se razbijale dvojezične ploče?

Nije.

Hrvatska iduće godine predsjeda Vijećem Europske unije. Kako se MUP priprema s obzirom na to da imamo dosta štićenih osoba?

S intenzivnim pripremama započeli smo već prošle godine i kada je riječ o sadržajnom dijelu priprema za predsjedanje Vijećem za unutarnje poslove kao i kada govorimo o pripremama za organizacijski i
sigurnosni aspekt našega predsjedanja Vijećem EU. Sigurnost najviših dužnosnika u nadležnosti je policijske jedinice koja je poprilično bogata iskustvom kad je riječ o najzahtjevnijim osiguranjima, treninzi policijskih službenika odvijaju se svakodnevno, a od prošle godine obučavamo i dodatni broj ljudi koji će biti angažirani na provedbi mjera osiguranja i zaštite štićenih osoba i objekata tijekom hrvatskog predsjedanja. Prikupljamo i iskustva prijašnjih predsjedatelja, dakle, ništa ne prepuštamo slučaju.

Kada je realno očekivati da ćemo ući u Schengen?

Pripremi za Schengen pristupili smo odgovorno od prvoga dana dolaska u MUP. Predano smo radili na ispunjavanju svih standarda i provedbi schengenskog acquisa u svih osam područja (zaštita podatak, zajednička vizna politika, SIS, povrat i ponovni prihvat, policijska suradnja, vatreno oružje, pravosudna suradnja u kaznenim stvarima i nadzor vanjske granice). Proces ispunjavanja tehničkih uvjeta u završnoj je fazi. Inače, Komisija nam je bila velika podrška, posebno u opremanju granice s BiH jer su prepoznali naš rad i predanost kojom smo se posvetili ostvarenju toga strateškoga cilja hrvatske Vlade te adekvatno valorizirali sve što je Hrvatska u protekle dvije godine napravila.

Imamo li dovoljno policajaca?

Kontinuiranim školovanjem i popunjavanjem redova granične policije postigli smo potreban broj graničnih policajaca za pristupanje schengenskom prostoru. Gledajući u cjelini, imamo visoko profesionalnu,
mobilnu i fleksibilnu policiju koja u svakom trenutku može odgovoriti na sve izazove koji se nađu pred njom.

Zašto ste prvi put nakon rata aktivirali policijsku pričuvu? Kakav je uopće odaziv bivših policajaca?

S obzirom na sigurnosne izazove modernog doba, ali i visoko postavljen profesionalni standard, trebamo biti spremni odgovoriti na svaki izazov. U tome nam sigurno može pomoći mogućnost angažiranja dodatnih snaga kad se pokaže potreba za tim. Pričuvnu policiju potrebno je ustrojiti, što zahtijeva određeno vrijeme. Za početak, putem policijskih uprava anketirali smo bivše policijske službenike o interesu za rad u sastavu pričuvne policije. Broj onih koji su pokazali želju i interes za vraćanje u službu aktiviranjem u pričuvnom sastavu višestruko je veći od broja koji smo u našim aktualnim planovima zacrtali.

Je li policija suočena s odlaskom kadrova na rad u inozemstvo? Kako to kanite zaustaviti?

Nismo suočeni s odljevom kadrova. U Ministarstvu postoji više različitih osnova prestanka radnog odnosa (npr. sporazumni premještaj u drugo tijelo, otkaz, sporazumni prestanak, izvanredni otkaz, umirovljenje i drugo). U ovoj godini prestao je radni odnos za 336 policijskih službenika, od čega je vrlo mali broj, njih 37, samovoljno otkazao službu. Koliko je od njih eventualno otišlo u inozemstvo, s obzirom na to da nijedan službenik nije obvezan navesti razlog odlaska iz službe, ne znam jer ne raspolažemo takvom evidencijom. Inače, tendencija Ministarstva jest da se sustav osvježi mladim ljudima, više od 700 ih je prije dva dana ušlo u sustav, čemu se izuzetno radujem i ovom prilikom im još jednom upućujem izraze dobrodošlice. Onima koji su veći dio života posvetili ovoj časnoj službi prvi smo put osigurali odlazak u mirovinu s dostojanstvenom otpremninom.

Spustili ste i prag obrazovanja za prijam u policiju pa sada policajci mogu biti i oni koji su završili trogodišnju srednju školu. Je li to zato što je policijski posao postao neatraktivan i premalo
plaćen?

Stupanjem na snagu novih odredbi Zakona o policiji, omogućeno nam je i da izmijenimo uvjete natječaja te omogućimo i kandidatima s trogodišnjom srednjom školom upis na Policijsku akademiju. Ne radi se o snižavanju kriterija. Rekao bih - baš suprotno! Postavili smo visoke kriterije koje treba zadovoljiti već u fazi selekcijskog postupka, a namjera nam je u naše redove pridobiti visoko motivirane i zainteresirane mlade ljude. Selekcijskim postupkom izabrat ćemo najbolje među njima, a onda im gotovo dvije godine, edukacijom i vježbeništvom, prenijeti stručna znanja nužna za policijski posao, znanja koja ne mogu steći drugdje, neovisno o tome jesu li završili trogodišnje ili četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje.

Kakav je odaziv za zanimanje policajca kod nacionalnih manjina, npr. romske u Međimurju s obzirom na probleme koji tamo postoje?

Pri prijavi za program srednjoškolskog obrazovanja za zanimanje policajac/policajka nije obvezno upisati nacionalnu pripadnost pa podatak o nacionalnoj pripadnosti nije egzaktan. Prošle se godine prijavilo osam kandidata koji su se izjasnili kao pripadnici romske nacionalne manjine, dok se ove godine do danas prijavilo njih troje.

Koristi li policija dronove za nadzor granice i kako su oni nabavljeni?

MUP već nekoliko godina koristi bespilotne letjelice u nadzoru vanjske granice Republike Hrvatske, a one su nabavljene proračunskim sredstvima. Uporaba takve tehnologije predstavlja temeljnu promjenu u pristupu kontrole državne granice i korak je prema modernizaciji i digitalizaciji. U odnosu na nadzor državne granice sa zemlje, uporaba bespilotnih letjelica omogućava pokrivenost većeg i neprohodnog područja, smanjena je potreba kad je riječ o ljudstvu na terenu, a brzina reakcije je veća. S obzirom na benefite koje donose bespilotne letjelice, postojeće resurse dodatno ćemo ojačati. Trenutačno je u procesu nabave sedam bespilotnih letjelica kroz europski Fond za unutarnju sigurnost. Realizacijom tog projekta još više ćemo unaprijediti nadzor cjelokupnog kopnenog i morskog pojasa vanjske granice Republike Hrvatske.

U Sloveniji se ovih dana i vojska pridružila u zaštiti granice. Imamo li i mi takve planove?

Republika Slovenija angažirala je vojsku na granici još 2016. godine, a sad su odredili raspored dodatnog broja vojnika na granici s Italijom. Naša je pak policija dosad pokazala izrazitu profesionalnost, spremnost i doraslost u zaštiti i nadzoru državne granice RH, ujedno vanjske granice Europske unije. Stoga, u ovom trenutku nema potrebe razmišljati o takvom scenariju.

Koliko migranata dnevno uhvati policija?

U prvih šest mjeseci ove godine u nezakonitom prelasku državne granice uhvaćene su 7364 osobe. Znači, možemo reći da u prosjeku na dnevnoj bazi policija uhvati oko 40-ak nezakonitih migranata. No, moram spomenuti i brojku od 510 uhićenih krijumčara ljudima samo ove godine, što je nov i poseban sigurnosni izazov, a u tom dijelu posla koji smo anticipirali i pravodobno se za nj pripremili, policijski timovi na terenu posebno su efikasni.

Kakva je procedura s njima jer se u javnosti stječe dojam da ih policija pendrecima tjera natrag u BiH?

Slažem se s vama da različiti akteri u javnosti nastoje prikazati postupanje hrvatske policije u zaštiti i nadzoru državne granice nezakonitim i nasilnim. Međutim, do sada ni u jednom slučaju navodnog prokazivanja nezakonitosti i nasilja nismo vidjeli ni jednu scenu ni dokaz koji bi to potkrijepio. Sada već mogu reći da je hrvatska policija izložena kontinuiranim pritiscima i svjesni smo da bi ti pritisci mogli biti još intenzivniji kako se približava završetak naših napora u pristupanju Schengenu. Mogu samo reći da nam to daje dodatnu ustrajnost i odlučnost u zaštiti hrvatske, ujedno europske granice. Hrvatska je pravna država koja provodi nacionalno i europsko zakonodavstvo i nikakvi neopravdani pritisci neće nas poljuljati u namjeri provođenja zakona. Naša odgovornost ponajprije je osiguravanje mirnog i sigurnog života hrvatskim građanima, a imamo odgovornost i kao punopravna članica Europske unije. Osobu koju policija uhvati u nezakonitom prelasku državne granice procesuira se sukladno odredbama Zakona o strancima.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović učestalo spočitava policijsku brutalnost prema migrantima. Sada se pojavilo i pismo navodnog policajca koji tvrdi da im šefovi naređuju da tjeraju migrante.
Jeste li ispitali te navode, što je utvrđeno?

Provjeravamo utemeljenost navoda svake primljene prijave, pa tako i te. Više je puta utvrđeno da zaprimljene optužbe nisu bile provjerljive jer su činjenično slabe, a u najvećem dijelu onih koje su bile provjerljive optužbe su se pokazale netočnima. Imamo dobre interne mehanizme kontrole rada, odnosno postupanja policijskih službenika i nemamo problem ispitati postupanje u vlastitim redovima. Kao ministar, uvijek ću stajati iza ljudi koji policijski posao rade časno i pošteno, u skladu sa zakonom. U suprotnom, prvi ću se zauzeti za sankcioniranje nedopuštenog ponašanja.

Vodite li evidenciju koliko su kaznenih djela na proputovanju počinili migranti?

Za određena kaznena djela, s obzirom na lokaciju na kojoj su počinjena i okolnosti, odnosno uzimajući u obzir broj pokušaja nezakonitih prelazaka državne granice po policijskim upravama, možemo reći da bi se mogla dovesti u vezu s nezakonitim migrantima kao počiniteljima, ali to ostaje na razini pretpostavke jer u većini slučajeva počinitelj nije zatečen ni naknadno otkriven. Podaci o kaznenim prijavama i počiniteljima kaznenih djela nisu strukturirani na način kojim bi se nezakoniti migranti vodili kao posebna kategorija počinitelja kaznenih djela, niti predstavljaju znatniju brojku u statističkom smislu.

Lani se spominjala i tzv. južna ruta. Je li ona aktivirana?

Hrvatska policija dosljedno provodi zadaće zaštite državne granice te svojom prisutnošću u povećanom broju djeluje na samoj državnoj granici s Bosnom i Hercegovinom, i to na području koje je posebno izloženo migracijskom pritisku, ali i u dubini prema unutarnjoj granici sa Slovenijom. U ovom trenutku ne možemo govoriti o aktiviranju tzv. južne rute. Migracijskom pritisku i nadalje je najviše izloženo područje triju policijskih uprava, sisačko-moslavačke, Ličko-senjske i karlovačke, u dužini od oko 350 kilometara, gdje je najbliži put iz BiH prema Sloveniji, te Policijske uprave vukovarsko-srijemske na istoku zemlje. Ovisno o razvoju situacije u BiH i eventualnom otvaranju novih kampova za migrante na drugim lokacijama, postoji mogućnost preusmjeravanja rute. Međutim, kao što smo reagirali tijekom premještanja migranata iz Bihaća i Velike Kladuše u Vučjak, spremi smo reagirati i u slučaju razmještaja na druga mjesta koja bi predstavljala ugrozu od nezakonitih prelazaka hrvatske državne granice.

Od četvrtka je na snazi novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama. Što ćete poduzimati u situacijama kad prijestupniku oduzmete automobil, a on ima drugi? Što ako je auto na lizing ili je rent-a-car, odnosno nije vlasništvo osobe koja je počinila prekršaj?

Policija može vozilo privremeno oduzeti vozaču koji je najmanje već dva puta pravomoćno kažnjen u trogodišnjem razdoblju, počevši od stupanja Zakona na snagu, a ponovno počini neki od osam najtežih prometnih prekršaja. Privremeno oduzimanje znači oduzimanje do odluke suda, koji je dužan odluku donijeti u roku od 15 dana. Situacije u kojima se od prekršitelja privremeno oduzimaju vozila predmnijevaju i donošenje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima određene kategorije za vozača. Ako bi on nastavio upravljati drugim vozilom, s obzirom na postojanje zaštitne mjere i ponavljanje prekršaja, ponovno bi se od vozača oduzelo motorno vozilo. Vozilo se ne oduzima vlasniku, nego vozaču. Tako se pokušava dio odgovornosti prenijeti i na vlasnike vozila kada daju vozilo nekom drugom na upravljanje. Zato je kao novina uvedena i mogućnost da preko web-stranice MUP-a svi subjekti koji daju vozilo na upravljanje nekom drugom mogu temeljem serijskog broja vozačke dozvole provjeriti njen status (važeća, nevažeća, ukinuta), postojanje izrečene zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom, postojanje negativnih prekršajnih bodova... Sukladno provedenoj provjeri i eventualnom postojanju rizika, očekivati je da se tom vozaču ne da vozilo na upravljanje. Ako vlasnik ipak vozilo povjeri na upravljanje takvoj osobi, snosi određenu odgovornost, odnosno ne može opravdati svoj postupak neznanjem o postojanju rizika.

Sukladno odluci Vlade o smanjenju broja agencija, u MUP su se integrirali Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Hrvatski centar za razminiranje, Zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost i EX agencija, zbog čega ste prije nekoliko mjeseci osnovali Ravnateljstvo civilne zaštite, no još uvijek niste imenovali ravnatelja. Kada ćete to učiniti?

Ministarstvo unutarnjih poslova s 1. siječnja ove godine preuzelo je poslove i zaposlenike tijela koja navodite te je s tim u vezi bilo potrebno ustrojiti i organizacijske jedinice za obavljanje preuzetih poslova i sistematizirati broj izvršitelja u njima. S obzirom na to da je riječ o posebnom upravnom području i s obzirom na specifičnost tih poslova, ustrojeno je Ravnateljstvo civilne zaštite. Ravnateljstvom civilne zaštite trenutačno upravlja moj pomoćnik dok se pitanje imenovanja i razrješenja čelnih ljudi Ravnateljstva potpuno ne regulira novim Zakonom o sustavu civilne zaštite, čija je izrada u tijeku.

Donosi li ovakav ustroj očekivane rezultate?

Smatram da je učinkovitost sustava poboljšana, što se već nekoliko puta i pokazalo na primjerima ovogodišnjih poplava, kao i na nedavnom, u ovoj sezoni najvećem, požaru na području šibenske Dubrave. Na terenu je bilo vidljivo promptno i koordinirano djelovanje svih sastavnica sustava, od državne do lokalne razine. Sustav je na vrijeme reagirao i tako spriječio ozbiljne poplave, kao i veće štete. Što je najvažnije, nije bilo ljudskih žrtava. U samo sedam mjeseci preustroj je donio vidljive rezultate kroz financijsku uštedu, ali i kroz zajedničke napore usmjerene na povlačenje sredstava iz EU fondova.

Dan nakon požara kod Šibenika uhićena je žena osumnjičena da ga je izazvala. Pokazalo se da je ista osoba prije dvije godine bila prijavljena zbog podmetanja čak sedam požara na istom području.
Kako je moguće da je bila na slobodi?

Mogu komentirati samo dio koji je u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, a to je da je policija bila brza i učinkovita u otkrivanju i pronalasku osumnjičene osobe. Kao što se rekli, u posljednjem slučaju požara na području šibenske Dubrave, osoba osumnjičena za izazivanje požara bila je uhićena nakon 24 sata od izbijanja požara. Policija otkriva i privodi, ali ne sudi, tako da je to pitanje za druge sastavnice vlasti.

Ovaj vikend obilježavamo 24. godišnjicu vojno-redarstvene operacije Oluja u kojoj je sudjelovala i hrvatska policija. Ima li još aktivnih sudionika Oluje u Ministarstvu?

Da, u aktivnom sastavu MUP-a imamo sudionike, pa čak i ratne zapovjednike iz operacije Oluja. Neki od njih danas su na visokim rukovodećim mjestima. Njihovo ratno iskustvo neprocjenjivo je vrijedno za policijski sustav, posebice za mlađe generacije. Kao ministar unutarnjih poslova posebice sam ponosan na sve pripadnike Ministarstva unutarnjih poslova koji su sudjelovali u toj operaciji, a s osobitim poštovanjem policija se prisjeća desetorice policijskih službenika koji su u toj operaciji izgubili život.

Šesterostruko ubojstvo na Kajzerici šokiralo je Hrvatsku. Je li sada dva dana poslije poznato više detalja o zločinu?

Uistinu šokantan zločin koji nas je sve užasnuo i kakav ne pamtimo u novijoj hrvatskoj povijesti. Reakcija policije bila je iznimno brza i kvalitetna, već pri prikupljanju prvih informacija na mjestu zločina. Odmah je angažiran cjelokupan operativni sastav na području zemlje - od kriminalističke, temeljne i granične do interventne i specijalne policije. Temeljem prikupljenih i obrađenih kriminalističkoobavještajnih podataka na teren su upućeni posebni operativno-taktički timovi te su samo nekoliko sati nakon ubojstava locirali osobu koju se dovodilo u vezu s ubojstvima. Policijski istražitelji još slažu mozaik i treba pokušati pronaći odgovor na još neodgovorena pitanja, uključujući i ono što bi bio povod takvom zločinu. Do sada je utvrđeno da je pet žrtava obiteljski povezano i da ih je muškarac, kojeg policija dovodi u vezu s ubojstvima, otprije poznavao. Po svemu sudeći, riječ je o zatvorenom krugu odnosa žrtava i osobe za koju se pretpostavlja da je počinitelj. Za taj bešćutan čin nije bilo nikakvih prethodnih naznaka o potencijalnim ugrozama ni za jednu od žrtava da bi sustav u konkretnom slučaju mogao djelovati preventivno.
 
Večernji list, 3. kolovoza 2019.
razgovarala Marina Borovac

Pisane vijesti | Davor Božinović