Brinemo o Primorsko-goranskoj županiji i Istri jednako kao i o drugim dijelovima RH

Čini se da je doprinos ove Vlade Rijeci i riječkom kraju najlakše mjerljiv kad je u pitanju »3. maj«, no što je s drugim projektima?
 
- »3. maj« važan je za Rijeku i gospodarski, i kao dio njezina identiteta. Sudbina riječkog brodogradilišta još je jedno od naslijeđenih sistemskih gospodarskih izazova, a naše aktivnosti temelje se na povjerenju koje je uspostavljeno između Vlade i ljudi koji sada vode »3. maj«, posebice gospodina Kučana.

Cilj je da država nema nikakvih daljnjih gubitaka, a da omogućimo funkcioniranje brodogradilišta na tržišnim osnovama, pronalaženje strateškoga partnera i dugoročnu održivost »3. maja«. Istom logikom nastojimo taj model primijeniti i na pulsko brodogradilište Uljanik, kako bi se pronašlo održivo rješenje.

Rijeci je projekt EPK izuzetno bitan - koliko je Vlada dosad sredstava osigurala za projekt, i koliko će još osigurati? Na koje načine planirate podržati taj projekt?

- Vlada se obvezala osigurati 75 milijuna kuna u razdoblju od 2017. do 2021. i ta sredstva prema utvrđenoj dinamici osiguravamo putem ministarstava kulture, turizma i drugih resora.

Uključeni smo u promociju Rijeke, ona je u potpunosti samostalna u pripremi programa. Spomenuo bih i bolnicu, u rujnu ove godine započeli su radovi na bolničkom objektu KBC-a Rijeka u kojem će biti smještene klinike za pedijatriju te ginekologiju i porodništvo, uz pripadajuće laboratorije za potrebe cijeloga KBC-a Rijeka. To je značajno ulaganje od 875 milijuna kuna.

Ova Vlada se brine o Rijeci i Kvarneru jednako kao i o drugim krajevima Hrvatske. To potvrđuje i čitav niz ulaganja koja ostvarujemo na području Primorsko-goranske i Istarske županije.

Je li sve to uvod u kandidaturu nekog od HDZ-ovih ljudi za mjesto župana PGŽ-a? Je li cilj HDZ-a za lokalne izbore 2021. preuzimanje PGŽ-a?

- Vjerujem da će ovakav HDZ, koji vodimo kao modernu stranku europskog desnog centra, ali i smjer kojim želimo da Hrvatska ide, utjecati i na veće povjerenje birača našoj stranci u 8. izbornoj jedinici.

Niz ulaganja u razvojne i infrastrukturne projekte, kao i način na koji smo se zauzeli oko opstanka brodogradnje, pokazuje da je ova HDZ-ova Vlada itekako pokazala senzibilitet prema Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji. Razbija se mit da je ovo područje rezervirano samo za lijeve političke opcije.

Snažnija Europa

Hrvatska od 1. siječnja predsjeda Vijećem EU-a, idemo razriješiti dilemu, je li naše predsjedanje došlo redovnim putem ili smo ovaj termin ipak morali izlobirati, gdje i s kim zapravo?

- Model predsjedanja je rotacijski, no najvažnije pitanje je što Hrvatska kao najmlađa članica može učiniti za snažniju Europu u svijetu punom izazova, kao i za vlastito profiliranje u tih šest mjeseci.Hrvatsko predsjedništvo pridonijet će da se riješe četiri velika dosjea koja su politički važna: jedno je da se, nakon jasnih rezultata izbora u Ujedinjenoj Kraljevini zaključi Brexit do 31. siječnja 2020. te da pripremi pregovarački okvir EU-a kako bi započeli pregovori o uređenju budućih odnosa EU-a i UK-a. Drugo je da zaključimo pregovore o novom Višegodišnjem financijskom okviru EU-a, koji će biti ključan za određivanje prioriteta i smjera Europske unije u idućih 7 godina. Nama je ključno da europski proračun bude dobar za Hrvatsku i omogući nastavak adekvatnih ulaganja u našu poljoprivredu i ruralni razvoj te koheziju, odnosno prometnu povezanost, inovacije i poduzetništvo, tj. ravnomjerni razvoj svih krajeva zemlje. I treći element koji je bitan za predsjedanje odnosi se na nastavak procesa proširenja EU-a. To je važna tema i za stabilnost i prosperitet našeg susjedstva, gdje žive i Hrvati, kao konstitutivni narod u BiH ili kao manjina u nekim drugim zemljama. Moramo poslati zajedničku poruku i odrediti se kojom brzinom želimo da zemlje jugoistoka Europe idu naprijed, kako deblokirati otvaranje pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, i kako pritom učiniti dobro za njih, a time i za Hrvatsku. Što je naše susjedstvo stabilnije, razvijenije i što brže ispunjava kriterije za članstvo, to je bolje i za Hrvatsku.

I što još?

 Hrvatska je dobila odgovornu ulogu da pripremi koordinirani stav država članica, tj. Vijeća za početak Konferencije o budućnosti Europe o kojoj ćemo raspravljati u idući dvije i pol godine radi približavanja europskih tema našim građanima.

Balkanski paket?

Ne. Individualni pristup svakoj zemlji.

Srbija mora ispuniti zadatke

To je bitna tema u kampanji, predsjednica je povukla ručnu oko Srbije, vidi se zadrška?

- Srbija mora ispuniti kriterije, kao i drugi. Ti kriteriji su zahtjevni. Podsjećam da je Srbija krenula u pregovore 2014., a mi smo sad na pragu 2020. Hrvatska je svoj proces završila u 2096 dana (2005.-2011.), a Srbija je već premašila ukupno trajanje naših pregovora. Do danas je otvorila 18, a privremeno zatvorila tek 2 od 35 pregovaračkih poglavlja. Sama ta činjenica govori koliko je proces strog, pun filtera, a pogotovo 23. i 24. poglavlje, s time da je metodologija danas drukčija: oni su ih otvorili na početku, a moraju ispuniti kriterije do kraja pregovora. Prema tome, Hrvatska u procesu pregovora uvijek može koristiti sve mehanizme u pogledu praćenja procesuiranja ratnih zločina, rješavanja pitanja nestalih osoba i dr.

Milanović na primjer kaže da nestali ne bi trebali biti uvjet, da se to ne treba vezivati nego bezuvjetno podržati put Srbije?

 Ključno je da mi, neovisno o pregovorima Srbije za članstvo u EU, moramo nastaviti rješavati pitanja nestalih. To se i kroz pregovore može tretirati, odnosno da kroz te pregovore mi dobijemo informacije koje tražimo o nestalima, jer to traje skoro tri desetljeća. Sigurno ima nekih ljudi u Srbiji koji znaju. Zašto to ne govore, zašto vlasti te države ne daju te podatke, to je pravo pitanje.

U svibnju će predstavnici svih tih država biti na summitu čelnika EU-a i država Zapadnog Balkana, s kojom agendom i ciljem?

- Prije 20 godina sudjelovao sam u organizaciji Sastanka na vrhu u Zagrebu, između tadašnjih 15 država članica EU-a i 6 država jugoistoka Europe, kada je otvorena europska perspektiva. Sada je ideja napraviti novi Sastanak na vrhu u Zagrebu 20 godina kasnije. A pogledajte od tih 6 država, tko je ispunio misiju? Samo Hrvatska - jedini smo uspjeli postati država članica i sada predsjedamo Europskom unijom. Što želimo? Mi želimo da se uspostavi praksa redovnih susreta. To je naravno i pitanje proračuna EU-a, mehanizma kako funkcioniramo sada s 28 članica, sutra s 27 nakon Brexita, kao i unutarnje reforme Unije koja je suočena s političkim, institucionalnim, gospodarskim, ali i sigurnosnim i migracijskim izazovima.

 
Onda su zemlje Zapadnog Balkana po vama ipak bliska budućnost u EU-u?

- Oni su budućnost sigurno. Bliska je relativan pojam. Ali mi želimo da ova Europska komisija ipak ima veća postignuća kad je proširenje u pitanju, ili da se barem utvrdi dinamika za narednih 10 godina, što je realno.

Tko je prvi po vama?

- Crna Gora, ona je najviše poglavlja otvorila i privremeno zatvorila.

Rast plaća i mirovina

Poentirali ste da su socijaldemokratske, lijeve vlade bile protiv deblokade ove dvije države, a vi pučani za. Bila sam na kongresu EPP-a nedavno tu u Zagrebu u vašoj organizaciji, svašta se tamo moglo čuti, raznih desničarskih, ksenofobnih poruka - i na kraju su pučani za proširenje, a ljevičari ne, kako to? Jeste li vi uopće desničar?

- Prije svega, taj Kongres EPP-a nije bio rotacijski, nego je upravo zasluga HDZ-a da se održao u Zagrebu i potvrda našeg ugleda i utjecaja unutar Europske pučke stranke. Što se tiče politike europskih pučana, mi smo bili na razini povijesne odgovornosti, jer znamo što za zemlje poput Albanije ili Sjeverne Makedonije znači odluka o otvaranju pregovora, koliko je to bitno za stabilnost, sigurnost tog dijela Europe, za njihova politička vodstva da drže smjer odgovorne politike. A sada ispada da su baš dvije socijalističke i dvije liberalne vlade, protiv otvaranja pristupnih pregovora za Albaniju i Sj. Makedoniju. Sad moramo vidjeti na razini Europskog vijeća kako da promijene svoj stav. Pritom je politička pozicija HDZ-a bila konzistentna od početka. To smo objasnili i našim političkim partnerima, strankama desnog centra, koji su trenutno oporba u tim zemljama - podržavamo vas, ali podržavamo otvaranje pregovora.

Idemo malo na ekonomiju: HUP je vašoj vladi dao dvojku, kažu da je Djed Mraz ove godine posjetio samo javne službe i prosvjetare, a da je realni sektor prepušten sebi, i da im takva politika već počinje smetati te da se osjećaju kao žrtve vašeg udovoljavanja javnom sektoru, posebno sad u godini koja je već izborna?

- Prošli tjedan sam bio na skupu koji je organizirao HUP s Business Europe, a potom i na konferenciji The Economista, gdje sam vrlo jasno objasnio ekonomsku i fiskalnu politiku Vlade, ispruženu ruku poduzetnicima i privatnom sektoru, koji je glavna pokretačka snaga gospodarskog razvoja. Podsjećam, prvi potez ove Vlade bio je usvajanje porezne reforme. Mi smo u našem mandatu rasteretili gospodarstvo i građane za 9 milijardi kuna kroz četiri vala porezne reforme, a proveli smo i 2,7 milijardi kuna administrativnih rasterećenja. Raznim oblicima poreznih izmjena omogućili smo da i zaposlenici u privatnom sektoru imaju veće plaće. Primjerice, povećanjem neoporezivih primitaka mjesečno do tisuću kuna mogu poslodavci davati kroz godinu svojim zaposlenicima - a to su ozbiljni iskoraci. Povećali smo minimalnu plaću, uz kompenzacijske mjere za industrije gdje je puno takvih zaposlenika.

Stvorili smo ozračje da raste prosječna plaća, za više od 800 kuna u našem mandatu, a rasle su i mirovine za 12 posto. Glavni razlog zbog kojeg snižavamo poreze i jačamo gospodarstvo je stvaranje novih radnih mjesta i podizanje standarda našim građanima. Broj osiguranika u srpnju dosegnuo je milijun i 600 tisuća. To je najveći broj osiguranika još od pretkrizne 2008. godine. U svega tri godine povećali smo broj osiguranika za više od 111 tisuća. A pritom smo uspjeli, zahvaljujući koraku unatrag koji smo napravili kao Vlada odustajući od smanjenja jednog postotnog boda opće stope PDV-a, osigurati i sredstva za rast plaća i u javnom sektoru.

Činjenice a ne samohvala
 

A poslodavci slabo reagiraju na to, ta rasterećenja u vrlo rijetkim primjerima dođu do zaposlenika, nažalost.
 

- Porez na dobit po stopi od 12 posto plaća 93 posto poduzetnika - zahvaljujući ovoj Vladi. Pa zar to nije velik plus? Mislim da smo mi našli dobar balans. Ono što vidimo, međutim, jest da kad je jedna vlada odgovorna, kad ima zdravi rast, kad je proračun uravnotežen ili čak u suficitu, onda svi hoće više. Ali, moramo voditi računa o široj slici i nastaviti odgovorno upravljati svakom proračunskom kunom, što nas je i dovelo do investicijske razine kreditnog rejtinga, izlaska iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka i prekomjernih makroekonomskih neravnoteža te znatno nižih kamata za državu, gospodarstvo i građane.
 

Mnogi su rekli da je vaš najveći problem da ste se toliko hvalili padom deficita, odnosno dobrim stanjem proračuna, i onda ste na kraju dobili štrajk i prosvjede skoro svih segmenata javnih službi. Sami ste si krivi što ste se hvalili da novaca ima?
 

- Nismo se mi hvalili, to su činjenice. Suficit proračuna postignuće je koje ranije nije bilo praksa i ostavština je naše Vlade. Vodimo ozbiljnu fiskalnu politiku, s najzdravijim mogućim pristupom koji svatko nastoji imati i u svom domu; da troši koliko zarađuje. To je puno bolje nego živjeti na dug. Naslijedili smo jako puno problema, i onih tranzicijskih, a nosimo se sa svima njima. Poštujemo apel za većim plaćama u javnim službama, ali naglašavamo i da će plaće samo uslijed povećanja osnovice rasti 18,3 posto, usto rastu i dodatno zbog poreznih rasterećenja, a dodatno još više rastu plaće za zaposlene u obrazovanju, zdravstvu i policiji.
 

Evo, popustili ste i policiji. Zašto sad liječnici ne bi tražili svoje?
 

- Zdravstvo je dobilo dodatak na granski kolektivni ugovor u rujnu. Policija je bila u tom paketu sa zaposlenima u obrazovanju otpočetka. I to opravdano, s obzirom na nove izazove koje postavljaju pojačani migracijski valovi i nužnost sprječavanja nezakonitih migracija.
 

Ne vojska, je li, kao što kaže Miroslav Škoro?
 

- Policija. Naši stavovi su da nema žice ili zidova, jer imamo previše poveznica s BiH da bismo gradili zidove i žice, a imamo i prirodne barijere, rijeke, koje štite te granice prema BiH i Srbiji. A ostatak granice čuvamo sa osposobljenih 6.500 policajaca, kao i povučenih 271 milijuna eura iz europskih fondova u zadnjih nekoliko godina. Napori naše policije i angažman Vlade pridonijeli su tome da smo dobili zeleno svjetlo od Europske komisije za ulazak u Schengenski prostor, što je idući strateški korak Hrvatske.
 

I politikom push-backa, kojeg predsjednica podržava?
 

- S politikom čuvanja svog teritorija i integriteta u skladu sa svim standardima, kao i nacionalnim, europskim i međunarodnim dokumentima.

Spašavanje Agrokora
 

Ministar Horvat najavio dodatno rasterećenje još u ovoj godini?
 

- Mi nastavljamo s politikom poreznog rasterećenja, u svim područjima gdje god možemo. Od 1. siječnja na snagu stupa novi val porezne reforme, a na posljednjoj sjednici Vlade donijeli smo i povećanje iznosa roditeljskih naknada za drugih šest mjeseci na 5.654 kuna. Ove godine smo povećali i neoporezive primitke za prehranu i smještaj, dječje vrtiće, a proširit ćemo obuhvat i na dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje te na CRO karticu. Povećali smo iznos neoporezive potpore za novorođenče tri puta, s 3326 kuna na 10.000 kuna. Snizili smo PDV s 25 posto na 13 posto na isporuku električne energije, odvoz smeća, repromaterijal u poljoprivrednoj proizvodnji, svježe meso, ribu, jaja, voće, povrće, dječje pelene i dječje sjedalice. Ukinut je porez na tvrtku, povećali smo prag za prelazak na paušalno oporezivanje što je mogućnost dana svima koji obavljaju samostalnu djelatnost ugostiteljstva ili trgovine. Prepolovili smo stope doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje po osnovi obavljanja druge djelatnosti i po osnovi drugog dohotka, s 20 posto na 10 posto, odnosno s 15 posto na 7,5 posto.
 

Oni koji se u to razumiju kažu da Vlada vodi politiku u kojoj se od Hrvatske radi "destinacija", gdje se još uvijek puno više isplati iznjamljivati apartman, nego proizvoditi?
 

- Nije to točno. Vodite računa da je ova Vlada imala i stalno krizno upravljanje s nizom velikih privatnih kompanija i radnicima koji su se nama obraćali za pomoć. Nećete puno čuti o tome, ali riješila se i Petrokemija. Privatizirana je, restrukturirana i posluje pozitivno. A ne čujete da se u Kutini baš prosvjeduje, zar ne? Potporu dajemo Vukovaru na način i da Borovo radi. Mi smo našli model da "3. maj" funkcionira, a želimo da se i Uljanik postupno vrati u funkciju, kao i da druga brodogradilišta posluju na tržišnim načelima. Imali smo i Orljavu, evo i "Đuro Đaković", te pronalazimo rješenje za dugoročni angažman kompanije na poslovima vezanim uz vojnu industriju. Dakle, Vlada nije tu samo da predlaže zakone, nego da reagira i rješava krize. Zamislite da nismo reagirali i da je kolabirao Agrokor. Izgubilo bi se na desetke tisuća radnih mjesta, a to bi utjecalo i na opće prilike u Hrvatskoj i izgledan povratak u recesiju.
 

Biste li išta mijenjali u svojim odlukama o Agrokoru, gledano iz današnje perspektive?
 

- To je bio dobro vođen proces, bez troškova za porezne obveznike.
 

Na primjer, isto biste angažirali odvjetnika Šavorića. Kajete li se da se desio slučaj Borg, koji je kasnije zasjenio cijelu priču?
 

- O svemu tome su se nadležne institucije već očitovale. Ja mislim, kako bude vrijeme odmicalo, tako će se s vremenom vidjeti i koliko je to bio pozitivan proces, i za Agrokor, ali i za Hrvatsku. Nama je prijetio takav tsunami, da bi razorio hrvatsko gospodarstvo i vjerojatno destabilizirao državne financije. Ima nekih koji i sada filozofiraju je li trebalo prvo ići na izbore, onda kad smo rekli doviđenja Mostu iz Vlade.

Pomoć Martine Dalić
 

Tako je, zašto tada odmah niste išli na izbore, nego ovisite o "žetončićima"?
 

- Ja vas pitam koji bi tada investitor došao dati novac za kompaniju kojoj nijedna komercijalna banka ne želi dati ništa, ni jednu lipu, koju dojučerašnji partneri blokiraju, gdje na policama nestaju proizvodi? Tko bi dao taj novac, i da je još zemlja u izvanrednim izborima?! Umjesto političkih kalkulacija, tada je odgovoran potez bio nastaviti proces izvanredne uprave i pronaći izvor financiranja, što se i učinilo.
 

Znači, nećemo se sad kao pijan plota držati svakog zareza, kako bi rekao drug Tito. Odnosno, te sjene Borga koja se nadvila nad vaše rješenje Agrokora?
 

- Bitno je ono što je strateški; ako imate kolaps najvećeg gospodarskog subjekta s ogromnim utjecajem na velike i srednje poduzetnike i OPG-ove, a mi smo našli okvir u kojem smo spriječili taj kolaps, dapače kompanija se sad diže, mislim da je to onda postignuće. To što svi koji su protiv nas koriste i najsitniji detalj da kažu da je tu bilo neke druge namjere, što se nas tiče, to nije istina. Pogledajte naš izborni program, gdje je bio Agrokor?
 

Pa to je bila "ad hoc" situacija, naravno, ali neki su se dobro snašli, to je problem na vašim leđima.
 

- Mi smo u datim okolnostima, u samo dva mjeseca, na samom početku mandata, taj problem uspješno riješili.
 

Oslonili ste se lijepo na svoje ljude od povjerenja, prijatelje. Baš lijepo.
 

- Oslonio sam se na potpredsjednicu Vlade Martinu Dalić koja je dala sve od sebe da se ne dogodi kolaps, i koja je onda zbog pritiska brojnih aktera otišla. Bilo je jako puno onih koji su htjeli da sve to padne, da bismo pali i mi kao Vlada.
 

Evo, rehabilitirate Martinu Dalić?
 

- Ona je pomogla pronaći rješenje za najveću strukturnu krizu u hrvatskom gospodarstvu. Moja želja glavna je bila da proces uspije. Evo, pitajte međunarodne stručnjake koji kažu da nisu vidjeli tako uspješan primjer restrukturiranja tako velike kompanije. Na kraju krajeva, nismo mi kreirali problem nego rješenje problema Agrokora.
 

Vlada se još nije očitovala o zahtjevu oporbe za opozivom HNS-ove ministrice Blaženke Divjak. Kažu ovako, da ćete nakon završetka predsjedničkih izbora, zahvaliti HNS-u, odnosno smijeniti Divjak, izbaciti HNS iz Vlade i raspisati nove parlamentarne izbore do ljeta, kako biste spriječili da se prije toga održe unutarstranački izbori u HDZ-u, te da biste zadržali svoju dominaciju i u vlasti i u stranci. Je li to točno?
 

- Tko to kaže?
 

Evo, mi politički analitičari.
 

- Ovako ću to postaviti: usvojili smo četiri proračuna, ulazimo u izbornu godinu, imamo veliku odgovornost za građane i društvo, imamo i predsjedanje Europskom unijom. Ali, imamo i partnere u Vladi od kojih očekujemo korektnost, lojalnost i razumijevanje onoga što su temeljni ciljevi. To je načelo: partneri u Vladi moraju biti timski igrači i braniti politiku Vlade.
 

Koalicijska disciplina
 

Inače, gospođa tajnica već drži u ruci kemijsku olovku, da potpiše odluke o razrješenju HNS-ovaca?
 

- Ja sam na koalicijskom sastanku jasno rekao svima u parlamentarnoj većini da u izbornoj kampanji, ako već neki od njih formalno ne podupiru aktualnu i buduću predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, ne želimo čuti niti išta drugo. Vrlo jasno. Što se tiče naših budućih odluka, o tome ćemo kad dođe vrijeme.
 

Kako je uopće došlo do toga da HNS praktički podržava Zorana Milanovića?
 

- Ne podržava ga. Gdje ste vi to vidjeli?
 

Pa nisam vidjela ni da podržava vašu kandidatkinju.
 

- Pa dakle, jasno vam kažem: od njih očekujem da, ako nisu aktivno za, da se ne očituju uopće.
 

Premisa za ovo pitanje jest samo jedna: predsjednički izbori će zapravo biti referendum o vašoj Vladi. Vaša politička sudbina u prvom će redu ipak ovisiti o rezultatu Kolinde Grabar-Kitarović.
 

- Netočno. Predsjednički izbori su izbori za predsjednicu Republike. Pogotovo za predsjednicu koja ima iza sebe pet godina mandata i brojna postignuća, pa je jasna i razlika između nje i pretendenata na to mjesto. Vrlo ću biti eksplicitan: gospodin Škoro je na primjer u svojim javnim nastupima pokazao da vrlo malo zna o hrvatskom političkom sustavu i da unatoč svom iskustvu iz SAD-a očito ne zna ni kako se bira ''US Attorney General'', glavni državni odvjetnik u SAD-u, koji je ujedno na čelu Ministarstva pravosuđa.
 

Rekao je da zna, jer mu je supruga odvjetnica pa mu je objasnila.
 

- Pa lijepo, onda neka mu bolje objasni tko ga imenuje. Mislim da je stvar sasvim jasna i da je njegova uloga testna: koliko fragmentirane, male stranke krajnje desnice, za razliku od desnog centra što je HDZ, mogu dobiti glasova. I njegova je jedina zadaća da pokuša oduzeti nešto HDZ-ovoga biračkoga tijela, ako hoćete. Zato šalju ovakve poruke, ne bi li zbunili dio birača.
 

Pučani nikad snažniji
 

To je zapravo napad na HDZ, jeste li vi toga svjesni? Ne čine oni to da bi oformili novu stranku, nego da bi preuzeli vašu. Odnosno, da netko drugi vodi HDZ.
 

- To je napad na HDZ koji vodi politiku na Tuđmanovoj koncepciji desnog centra i okupljanja, ali protiv isključivosti.
 

Pa ne možemo mi sad pričati o tome kakav bi Tuđmanov HDZ bio, da je poživio još 20 godina. To je u startu manipulacija.
 

- Ne, pogledajmo vrijednosti na kojima je HDZ nastao. Dakle, koje je on imao ideje? Pomirbe unutar hrvatskog naroda. Je li to točno? Točno je. Je li bio antifašist - jest. Je li u presudnim trenutcima kad se lomila konstelacija odnosa na europskom kontinentu vidio prozor da Hrvatska postane samostalna - jest. Je li pokušao okupljati što šire - jest. Treba li protekom vremena HDZ biti ona stranka na desnom centru koja zastupa interese najvećeg broja birača - treba.
 

Kako tumačite da postoji jako puno onih koji se s vama uopće ne slažu da HDZ treba s vremenom "putovati" ka građanskom centru, nego jednostavno ostati na onom na čemu je bio u ratno vrijeme, kad je nacionalizam po njima imao nekog smisla? Možda je takvih puno više nego ovakvih, kakav ste vi?
 

- Budimo precizni: HDZ treba biti na poziciji desnoga centra, a ne krajnje desnice. Jer desni centar je i državotvoran, i domoljuban, i narodnjački, i demokršćanski, i europski. Sve odlike koje HDZ ima sadržane su u onome što mi radimo. I od toga ni milimetra ne odstupamo. Politika koju mi vodimo danas je upravo ono što je 30 godina kasnije HDZ i morao biti. Zato i jesmo dio obitelji europskih pučana i vodimo Hrvatsku koja je međunarodno gledajući nikad snažnija, a partneri je uvažavaju.
 

Što kaže Statut HDZ-a, kada moraju biti unutarstranački izbori?
 

- Tijekom 2020. godine.
 

Hoćete li prvo raspisati parlamentarne izbore, pa tek onda unutarstranačke? A još imate i predsjedanje EU-om.
 

- Sve ovisi o tome kako će se držati koalicijski partneri. Spremni smo u svakom trenutku izaći pred birače.

Odluka o koeficijentima

A koalicijski partneri se već drže nelojalno?
 

- Vidjet ćemo.
 

 Pa sami ste rekli da ste izloženi napadima onih koji žele ukrasti birače i članove HDZ-a?
 

- Bilo bi dobro da prvo pretendenti za mjesto predsjednika HDZ-a budu glasniji u kampanji Kolinde Grabar-Kitarović. HDZ je najsnažnija stranka i ostat će najsnažnija stranka. To i ankete pokazuju, stalno smo na 27-28 posto, unatoč svim napadima i pokušajima rušenja.
 

Ali mjerit će se 22. prosinca, odnosno 5. siječnja nešto sasvim drugo. Ovo vam više neće vrijediti, mjerit će se rezultat HDZ-a koji će ostvariti gospođa Grabar-Kitarović. To ste osvijestili?
 

- Mi činimo sve što možemo da predsjednica pobijedi.
 

Kako tumačite da Škoro ipak dobiva tako veliku podršku. Ima on iskusnu ekipu iza sebe, neki su bili i na Pantovčaku, znaju oni dobro što hoće, ali čovjek raste - bez stranke, bez baze, kako to?
 

- Imali smo već situacije koje nalikuju društvenim fenomenima u kojima spinovi i dezinformacije prevladaju istinu. Prvo, kod ratifikacije konvencije Vijeća Europe koja služi za to da pojača pravni okvir za kažnjavanje divljaka koji mlate žene i djecu, i ta tema u Hrvatskoj postaje nešto što uopće nije. Od svih strahova na kraju se nije dogodilo ništa. Dapače, kao što sam i rekao, naša interpretativna izjava koju smo ugradili postaje model koji mogu koristiti i druge zemlje.
 

Druga situacija je bila referendumska inicijativa "67 je previše", uz prvake SDP-a koji potpisuju, a većina ljudi nije znala da je SDP još 2013. donio zakon koji je odredio dobnu granicu od 67. Dakle, zakon je na snazi 6 godina. Jedino što smo mi promijenili radi fiskalne održivosti je da se ciljni datum spusti s 2038. na 2033. Napravili smo mirovinsku reformu na temelju koje ljudi dobivaju veću mirovinu te se mogu vratiti na tržište rada i zadržati mirovinu.
 

Treća situacija je bila ova s koeficijentima u obrazovanju. Pitao sam sindikate zašto inzistirate na nečemu što Vlada može danas na sjednici donijeti, a drugi tjedan odmah ukinuti i umanjiti? A nudimo dodatke kao dvostrani ugovor koji čvrsto štiti prava zaposlenih. Još nisam dobio uvjerljiv odgovor. No, drago mi je da smo na kraju postigli kvalitetan kompromis koji je zadovoljio učitelje, a istovremeno zadržao razinu izdvajanja koja smo i predvidjeli u proračunu za 2020.

Talog neistina

Kako zašto? Pa jer ste koeficijente digli svojima u Ministarstvu vanjskih poslova, i to je svih iziritiralo, i zato su prosvjetari govorili o dostojanstvu, a ne o koeficijentu.
 

- Ne, ne radi se o tome. To je ministarstvo došlo na red kao jedno od zadnjih, a uostalom koeficijenti su rasli tamo gdje ima jako malo ljudi i gdje ukupan iznos za masu plaća nije velik. Ovdje je ukupno 90.000, a u MVEP-u se porast odnosio na nekoliko stotina ljudi, koji su već 25 godina bili među najpotplaćenijim diplomatima u Europi.
 

Hasanbegović je bio vaš čovjek, na listi HDZ-a?
 

- Nije on bio moj čovjek. U trenutku kad sam postao predsjednik HDZ-a, on je bio ministar u HDZ-ovoj Vladi i član Predsjedništva. Od trenutka mog izbora za predsjednika HDZ-a 17. srpnja 2016. do izborne pobjede 11. rujna 2016. imali smo samo 55 dana.
 

Tako su vam se "nataložili" i Kuščević, i ostali koje ste poslije morali maknuti zbog afera? Jer ste imali premalo vremena?
 

- Nema to veze, to je druga priča. Ovdje imate vježbu zagađivanja medijskog prostora neistinama. S jedne strane, naprimjer gospodin Škoro, kojeg nisam vidio 20 godina, on me sad kao napada, temeljem onoga što mu je netko od ekipe koja stoji iza njega napisao da pročita. A s druge strane, imate nataložene neistine koje prvo izbaci Milanović preko svojih trbuhozboraca u medije, a onda ih njihovi saveznici s krajnje desnice distribuiraju okolo i zagađuju internetsko-medijski prostor kako bi zbunili naše birače. A pogledajte činjenice i postignuća ove Vlade u pogledu zaštite digniteta Domovinskog rata, branitelja, jačanja vojske i policije, socijalne uključenosti i zdravog ekonomskog rasta i nikad utjecajnijeg međunarodnog položaja Hrvatske.

Koju alternativu ta ekipa nudi? Ili ovi s ljevice što su se pokazali tko su i što su? Uvjeren sam da se ljudi neće dati zavesti kandidatom za predsjednika s lošim karakterom ili predsjednika sa šalabahterom.

Kratki domet konkurencije
 

Evo, krajnja desnica je upravo ovih dana potpisala sporazum o izbornoj suradnji, oni ozbiljno rade na jačanju radikalnog desnog pola, Hasanbegović, Zekanović i ostali, to je očito zametak šire priče.

- Meni je to kristalno jasno otpočetka, to stalno govorim.

Ali, u slučaju da Kolinda Grabar-Kitarović izgubi izbore bit će jako puno onih koji će tražiti da i vi odgovarate, jer je ona vaš kandidat. To neće tražiti samo oporba, nego vjerojatno i krajnja desnica, a i dio ljudi u vašoj stranci.

- Ne. To su dvije različite stvari. Dakle, i HDZ i ja osobno dajemo punu potporu Kolindi Grabar-Kitarović. Ona zaslužuje još jedan mandat. Što se tiče Škore, objasnio sam vam koji su tu dometi, pa i uloga tih aktera koje je on okupio, posebice MOST-ovaca Petrova, Grmoje i Bulja, prema kojima birači HDZ-a naprosto ‘’hrle’’...

Vaši protivnici s desnice žele preuzeti HDZ?

- Neće oni preuzeti ništa. Oni su izvan HDZ-a i tamo će ostati. Ljudi imaju zdrav razum i ovi izbori su bitka za smjer društva, za smjer države i za smjer HDZ-a. Ljudi žele naprijed, a ne natrag. Mi smo tu da vodimo zemlju u dobrom smjeru i uvjeren sam da ćemo zadržati povjerenje birača.

Usporedba karijera
 
Zašto se niste ranije učlanili u HDZ, nego tek 2011.?

- Što se tiče vrijednosti, stav je kod mene identičan cijelo vrijeme. A glede karijernog razvoja, gradio sam se u profesiji diplomata i kroz različite uloge u Ministarstvu vanjskih poslova, mnogo zahtjevnije nego kolega Milanović kojeg spominjete te stekao i zrelost za kasniji politički angažman.

A baš jučer Milanović na N1 kaže da su njegove uloge bile zahtjevnije, to jest funkcije.

- Ne bih baš rekao da je on bio načelnik odjela za europske integracije s 27 godina, ili šef ureda zamjenika ministra Ivana Šimonovića s 25 godina. Imate sve u mom životopisu. A kasnije, bio sam tri godine u Bruxellesu, pa pet godina u Parizu zamjenik veleposlanika, a trenutkom povratka 2010., bio sam državni tajnik, intenzivno radio na pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, potom se politički angažirao, izabran u Sabor, a potom dvaput u Europski parlament. Odgovorne dužnosti preuzeo sam sa značajnim profesionalnim i međunarodnim iskustvom, kad je doprinos mogao biti maksimalan.

- Vlada se obvezala osigurati 75 milijuna kuna u razdoblju od 2017. do 2021. i ta sredstva prema utvrđenoj dinamici osiguravamo putem ministarstava kulture, turizma i drugih resora. Uključeni smo u promociju Rijeke, ona je u potpunosti samostalna u pripremi programa. Spomenuo bih i bolnicu, u rujnu ove godine započeli su radovi na bolničkom objektu KBC-a Rijeka u kojem će biti smještene klinike za pedijatriju te ginekologiju i porodništvo, uz pripadajuće laboratorije za potrebe cijeloga KBC-a Rijeka. To je značajno ulaganje od 875 milijuna kuna. Ova Vlada se brine o Rijeci i Kvarneru jednako kao i o drugim krajevima Hrvatske. To potvrđuje i čitav niz ulaganja koja ostvarujemo na području Primorsko-goranske i Istarske županije.
 
Neistine Zorana Milanovića
 
Kaže Zoran Milanović da ste vi novoprobuđeni tuđmanovac, da vas on poznaje 30 godina i da zna da takve stavove uopće niste zastupali kad ste se u MVP-u družili tada?

- Milanović govori jako puno neistina, cijelo ovo vrijeme, kao što je govorio i 2016., kad sam ga pobijedio na parlamentarnim izborima. Ista retorika lišena programa i ideja, dakle već viđeno i pročitano. I očito da se nikako ne može riješiti kompleksa gubitnika. Znači, za razliku od njega koji je ušao u SDP kad je vidio da ondje nešto može dobiti, 2000. sam vodio kampanju Mati Graniću kao predsjedničkom kandidatu HDZ-a.

Izvor: Novi list