Članstvo u EU koristimo za ravnomjerni razvoj svih dijelova RH i podizanje kvalitete života svih građana

 

Europska komisija jučer je objavila da je u tih 10 zemalja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova uloženo 365 milijardi eura te da su neke od njih skoro dostigle razvojni prosjek EU-a. Od 2003. do 2017. godine BDP po glavi stanovnika u 10 zemalja članica narastao je 84 posto, objavila je Komisija. U proteklih 15 godina BDP im je rastao po prosječnoj stopi od 3,3 posto godišnje.

 

Prije početka summita, hrvatski premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo što se na ovaj dan, zajedno sa svojim brojnim kolegama, nalazi u Varšavi u koju je došao na poziv poljskog premijera.
 

Naglasio je kako je za deset članica EU već prošlo 15 godina ubrzanog razvoja, ubrzane dinamike gospodarskog rasta, socijalne kohezije, unaprjeđenja svih elemenata života i razvoja, te da Bugarska i Rumunjska koje su članice EU od 2007. godine također imaju veliko iskustvo od 12 godina.

 

 

''Hrvatska na pragu svoje pune šeste godine članstva ide slijedom onih zemalja koje su iskoristile tu polugu i transformativne snage u pravnom, gospodarskom i razvojnom smislu, ali isto tako i vrijednosnog sustava. Stoga mogu reći da smo ovih prvih šest godina sigurno osjetili napredak i da ga osjećamo sve više. Ova Vlada učinila je maksimalne napore da što bolje iskoristimo redistribucijsku snagu europskoga proračuna, da smanjujemo nejednakosti, da regionalno i ravnomjerno razvijamo sve dijelove Hrvatske i da kvaliteta života svih naših građana bude što bolja'', rekao je uoči sastanka Plenković.

 

Dodao je kako je današnji sastanak jako dobar kao uvod u nekoliko važnih sljedećih koraka - sastanka idućeg tjedna u Bruxellesu, na kojem će se govoriti  o budućnosti Europe sljedećih pet godina i, nakon toga, sastanka u Sibiu u Rumunjskoj gdje će se usvajati deklaracija o tome kako razvijati europski projekt u narednih pet godina, u novoj financijskoj perspektivi i s novim europskim institucijama.

 

''Pri tome je uloga Hrvatske i našega predsjedanja u prvoj polovici iduće godine ključna. Važno je da i ove europske izbore cijela naša javnost iskoristi za što bolje senzibiliziranje s onim što jača Hrvatsku, što jača njen suverenitet, njenu snagu u međunarodnim odnosima i bolji život svih naših građana'', zaključio je Plenković, zaželjevši još jednom sretan 1. svibnja, Međunarodni praznik rada.

 

 

Po završetku sastanka na vrhu, u izjavi za medije, predsjednik Vlade kazao je da su razmijenjena mišljenja o ključnim pitanjima koja se tiču europske i sadašnjosti i izazova budućnosti, dodavši kako je važno pozicionirati države srednje i istočne Europe na ravnopravan i konstruktivan način koji traži rješenje i za proces konvergencije, to jest dizanja standarda života građana, gospodarstva i razvoja na razinu koju imaju starije članice zapadne Europe, a isto tako i glede zajedničkih vrijednosti. 

 

Naglasio je da su današnji zaključci vrlo solidna priprema za sastanak Europskog vijeća koji će se idućeg tjedna održati u Sibiu u Rumunjskoj.

 

''Postojale su tri ključne točke za koje sam rekao da su se dogodile između 2014. i 2019., a koje su značajno utjecale na percepciju europskoga projekta i ozračje u europskim državama i institucijama. Prva su političke posljedice izbjegličkog migracijskog vala 2015. i 2016. godine. Druga je saga o Brexitu koja je pokazala koliko jedna pogrešna procjena može donijeti štete, ponajviše samoj zemlji. Treće je da smo u internetsko-komunikacijsko vrijeme suočeni s velikim dezinformacijskim kampanjama koje utječu i na kreiranje javnoga mišljenj i sa svim se tim izazovima EU u idućim godinama treba nositi'', rekao je Plenković. 
 

Istaknuo je kako je vrlo važno da su, u gospodarskom smislu,svi bili vrlo jedinstveni, pogotovo članice koje slave 15 godina. 

 

''One danas nisu više ono što su bile prije 2004., u svim se zemljama vidi pozitivan aspekt članstva u EU. Svi su to označili kao ogroman uspjeh i veliki razvojni moment u životu tih naroda i država. To je važno za Hrvatsku kao i to da svi naši ljudi osvijeste koliko je taj iskorak nama bio važan.''

 

Predsjednik Vlade pojasnio je kako se pritom mora razumjeti gdje je specifičnost hrvatskoga procesa i zašto usporedbe sa zemljama srednje i istočne Europe nisu uvijek pravične. 

 

,,Naime, oni su od 1989., od programa PHARE, dobivali nepovratna financijska sredstva, dobivali su tzv. makrofinancijsku pomoć, a to su čiste proračunske injekcije kako bi se konsolidirali. Oni su to radili puno desetljeće u kojem Hrvatska, koja je tada bila okupirana i borila se protiv agresije, imala druge zadaće. Tu je nastao taj razmak između nas i njih. I tek od 2004. kada kreće ozbiljnije proces statusa kandidata, kao i proces pregovora od 2005., pokušavamo stalno uloviti taj korak koristeći predpristupnefondove'', rekao je premijer.

 

Dodao je da će se taj element osjetiti tek kada zaokružimo dva puna ciklusa, dvije financijske perspektive – ovu aktualnu 2014.-2020. i iduću 2021.-2027. 

 

''Znači, otprilike 2029./30. mi ćemo, kao ove zemlje danas, moći podvući crtu koliko nam je veći gospodarski rast, koliko nam se povećala trgovinska razmjena, koliko su se povećale strane investicije, koliko su nam narasle plaće i koliko svi skupa bolje živimo nego prije. Oni taj rezime rade sada.''

 

Također je izrazio zadovoljstvo što je u svojstvu premijera krenuo s 9% ugovorenih sredstava EU-a, sad smo na 66, a druge godine ćemo biti na 86%. 

 

Dotaknuo se i ključnih, strateških projekata koji se događaju u Hrvatskoj – od Pelješkog mosta, od širokopojasnog interneta, LNG terminala, znanstvenih projekata, investiranja u mala i srednja poduzeća, u aktivne mjere zapošljavanja, u ruralni razvoj, u poljoprivredu, ribarstvo, ceste, željeznicu, luke, infrastrukturu. 

 

''Tih vrsta injekcija, da nema našeg članstva u EU, ne bi bilo. I zato je hrvatski suverenitet jači i snažniji zajedno s ovim članstvom nego što bi bio.''

 

Važnost Hrvatske u mogućnosti povezivanja srednje i jugoistočne Europu
 

Premijer Plenković jedini je sudionik današnjeg sastanka u Varšavi koji je prije dva dana bio i u Berlinu na sastanku sa zemljama jugoistoka Europe.

 

''I zato je snaga Hrvatske da poveže upravo te dvije teme – prednosti srednje i istočne Europe, čiji smo mi dio i očekivanja jugoistoka Europe. To je jedna specifična uloga Hrvatske koju drugi nemaju na taj način. Govorimo i o istočnom susjedstvu, o pitanju migracija,  jačanju jedinstvenoga tržišta te višegodišnjem financijskom okviru koji trebamo ispregovarati. I sve su to dobri zaključci kao prilog raspravi u Sibiu koja će biti idućega tjedna'', zaključio je Plenković.