Ćorić za N1: I privatni i državni sektor teret ove krize trebaju snositi solidarno

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić bio je gost N1 Studija uživo. Govorio je o stanju u gospodarstvu u jeku pandemije koronavirusa, kao i o mjerama koje je Vlada donijela i tek planira donijeti za pomoć gospodarstvu.

Upitan o mjerama koje su donesene u sektoru zaštite okoliša i energetike, Ćorić je kazao kako se ovaj prvi set mjera temeljio na izravnim mjerama, odnosno na mjerama gospodarskih resora. "U ovom trenutku razrađuju se mjere povezane s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike. U ovom prvom setu mjera nismo sudjelovali", ističe.
"Što se tiče HEP-a, tu smo išli s jednom akcijom, prije svega svih kućanstava koji su u proteklih mjesec dana bili isključeni. Što se tiče dodatnih naknada, još jednom u ovom trenutku analiziramo situaciju. To će vjerojatno ići u drugom setu mjera", napominje ministar.

U drugom setu mjera sudjelovat ćemo i s HEP-om i s Hrvatskim vodama

Ipak, Ćorić ističe kako HEP nije jedini igrač na tržištu, ali je daleko najveći. "U tom kontekstu analiziraju se scenariji različitih mjera. U drugom setu mjera sudjelovat ćemo i s HEP-om i s Hrvatskim vodama", rekao je.
Ministar napominje kako je komunikacija svih članova Vlade na čelu s premijerom Plenkovićem išla upravo za tim da rano reagiraju na pojavu krize. "Učinci ove krize bit će vrlo snažni na gospodarstvo. Ove mjere nisu konačne mjere, naravno da će se ići s još mjera", kaže Ćorić.

Napominje kako su svjesni pritiska javnosti i poslodavaca koji drže da nisu u potpunosti adresirani njihovi zahtjevi. "Donošenjem novih mjera u sljedećih tjedan ili dva mi nećemo dovesti nikoga u lošiji položaj nego što je danas. U ovom trenutku smo omogućili većini poslodavaca odgodu plaćanja za tri ili više mjeseca", ističe ministar.

"Ja bih bio najsretniji kada bismo mi iz krize izišli kroz mjesec dana, ali prema trenutnom stanju u Hrvatskoj i Europi, to nije izgledno. Ovo je prvi set mjera i on omogućava svima onima koji funkcioniraju, odgodu nekih davanja. Na ovaj prvi val smo reagirali. Drugi, odnosno treći val krize zahtijevat će vrlo vjerojatno dodatne mjere i hrvatska Vlada će u tom kontekstu će i reagirati", dodaje.

Razlika krize danas i one 2008. i 2009. godine

Osvrnuo se i na krizu koju smo imali 2008. odnosno 2009. godine. "Premijer je u svom uvodnom obraćanju jučer uputio na dubinu ove krize i to je zaista tako. Ono što valja istaknuti jest da 2008. i 2009. normalni tijekovi roba nisu bili ugroženi. Danas 2020. godine taj koncept funkcioniranja gospodarstva mi nemamo na snazi. Mi smo danas u situaciji u kojoj će revitalizacija ostalih sektora koji su zaključani iziskivati znatno veće napore", kazao je Ćorić.

"Već sada imamo odgodu plaćanja obveza. Ono što treba imati na umu jest činjenica da u trenutku kad gospodarstvo počinje funkcionirati mi moramo imati normalnu razinu likvidnosti. Ono što treba imati na umu jest da država u ovim okolnostima treba postupiti odgovorno", dodaje.

Komentirao je i izjave pojedinaca, među njima i glavnog direktora HUP-a Davora Majetića koji su istaknuli kako bi javni odnosno državni sektor trebali podnijeti teret krize jednako kako i realni sektor.
"I privatni i državni sektor teret ove krize trebaju snositi solidarno. I treba razmisliti kako u narednom vremenu treba rasporediti ovaj teret u javnim i državnim službama, kao i tvrtkama u državnom vlasništvu. U ovom prvom setu mjera nismo posegnuli za plaćama. Ukoliko idemo za tim da se na razini javnog sektora ide u solidarizaciji, naravno da to podrazumijeva da se državni dužnosnici odreknu dijela svojih prihoda", rekao je Ćorić.

Kratko se osvrnuo i na rast cijena pojedinih proizvoda u trgovinama.

"Cijene roba i usluga naravno da ne određuju trgovci, trgovci određuju marže. Ukoliko cijena neke robe na međunarodnom tržištu skače, onda domaći trgovac nije u mogućnosti prodavati tu robu po nižoj cijeni od nabavne", kazao je Ćorić i napomenuo kako će se boriti protiv onih koji bezrazložno povećavaju cijene i pokušavaju zaraditi u jeku krize te kako se nada da će i mediji tu pomoći Vladi.

Izvor: N1/ Vlada

Pisane vijesti