- Objavljeno: 28.03.2019.
Decentralizacija, profesionalizacija i digitalizacija državne uprave
U Banskim dvorima održana je 149. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 29 točaka, među kojima Prijedlog zakona o sustavu državne uprave, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Ministar uprave Lovro Kuščević je obrazlažući Prijedlog zakona o sustavu državne uprave naglasio da se ovim prijedlogom zakona omogućava provedba nekoliko reformskih mjera."U prvom redu, to je depolitizacija državne uprave, decentralizacija i digitalizacija", istaknuo je.
Kazao je da se, također, ispunjava Program Vlade za mandat 2016. – 2020. u dijelu koji se odnosi na depolitizaciju i profesionalizaciju državne uprave. Predviđa se, pojasnio je, da će u upravnim organizacijama unutar ministarstava umjesto pomoćnika ministara upravljati državni službenici - ravnatelji uprava.
"Na taj će se načini smanjiti broj državnih dužnosnika za 96, što uz profesionalizaciju državne uprave predstavlja značajnu uštedu sredstava u državnom proračunu. Time se provodi i depolitizacija državne uprave, jer će se osobe na navedena radna mjesta imenovati na temelju javnog natječaja", napomenuo je i dodao da će se ostvariti transparentnost zapošljavanja te jednaka dostupnost radnih mjesta svim građanima, po jednakim uvjetima.
Ukida se 20 tijela državne uprave
Kada je riječ o decentralizaciji i racionalizaciji državne uprave, Kuščević je istaknuo da se predviđa povjeravanje poslova državne uprave jedinicama regionalne samouprave, donosno županijama.
"Tako će se omogućiti još veće približavanja poslova državne uprave građanima kao krajnjim korisnicima", dodao je.
Ministar Kuščević je izvijestio da se ukida 20 tijela državne uprave, odnosno smanjuje se ukupni broj tijela državne uprave s 52 na 32.
"Otvaramo mogućnost ustrojavanja pojedinih ustrojbenih jedinica i ispostava tijela državne uprave kao jedinstvenih upravnih mjesta gdje će građani moći podnijeti sve zahtjeve koji će po službenoj dužnosti i bez odgode biti dostavljeni mjesno nadležnom javno-pravnom tijelu", kazao je.
Izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima
U Sabor je upućen Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima. Ministar Kuščević je rekao da ovaj zakon, zajedno sa Zakonom o plaćama državnih službenika i namještenika, čini paket normativnih rješenja kojima će se revidirati sustav plaća, sukladno Nacionalnom programu reformi.
"Umjesto dosadašnjih položaja pomoćnika ministara, koji su državni dužnosnici, ovim zakonom predviđamo mjesta ravnatelja i glavnog inspektora koji upravljaju upravnom organizacijom u sastavu ministarstva", naglasio je, dodavši da se predviđa omogućavanje zapošljavanja na određeno vrijeme radi izvršenja preuzetih međunarodnih obveza, uključujući i obveze vezane za predsjedanje Hrvatske Vijećem Europe ili obveza iz posebnih programa Vlade.
Naglasio je da navedenim službenicima državna služba na određeno vrijeme ne može postati državna služba na neodređeno vrijeme.
"Ispunjenjem obveza Republike Hrvatske, ovim osobama prestaje državna služba", pojasnio je.
Predlaže se redefinirati državni stručni ispit u državni ispit, kao i propisivanje obveze polaganje državnog ispita za dvije razine.
"Prva je razina za srednjoškolsku te druga za višu i visoku spremu", dodao je.
Predlaže se, također, novi način polaganja državnog ispita elektroničkim putem na regionalnoj razini suvremenim metodama ispitivanja, kako bi se postigla transparentnost, stručnost i objektivnost ispitivanja svih kandidata pod jednakim uvjetima.
"Pritom će se značajno smanjiti ukupni troškovi polaganja državnog ispita, koji su dosad uključivali troškovi dolazaka kandidata u Zagreb, troškove noćenja te naknade za rad članovima i tajnicima ispitne komisije", kazao je ministar Kuščević.
Glavni državni inspektor i glavni vatrogasni zapovjednik imenuju se kao dužnosnici
Ministar Kuščević obrazložio je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika. Kako je istaknuo, izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, koji je na snazi od 1. siječnja, predviđa se ustrojavanje Državnog inspektorata i Hrvatske vatrogasne zajednice kao novih tijela državne uprave.
"Predlaže se da se čelnici ovih tijela, glavni državni inspektor i glavni vatrogasni zapovjednik, imenuju kao dužnosnici, kao i da se utvrde koeficijenti za obračun njihove plaće", kazao je, napomenuvši da se ovim izmjenama otvara mogućnost smanjenja broja rukovodećih službenika u ministarstvima koji su dosad obavljali inspekcijske poslove te mogućnost ušteda na plaćama.
Usklađuju se nazivi čelnika tijela državne uprave s novim nazivima prema predloženom zakonu o sustavu državne uprave, te se dosadašnji naziv ravnatelji državnih upravnih organizacija mijenja u glavni ravnatelji državnih uprava, državnih zavoda i državnih ravnateljstava.
Cilj – smanjiti broj najtežih prekršaja u prometu
Usvojen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je istaknuo da su predložene izmjene i dopune rađene u cilju povećanja svjesnosti svih sudionika u prometu o nužnosti poštivanja prometnih propisa. Cilj je smanjivanje broja najtežih prekršaja koji izravno dovode u opasnost kako vozače, tako i druge sudionike u prometu.
"Znatno se povećavaju novčane kazne. Propisuje se minimalno trajanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom u ovisnosti o broju ponavljanja prekršaja te se propisuju i povećavaju negativni prekršajni bodovi za najteže prometne prekršaje", kazao je.
U njih spadaju vožnja u suprotnom ili zabranjenom smjeru na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila, prekoračenje dozvoljene brzine u naseljenom mjestu za više od 50 km/h, namjeran prolazak kroz crveno svjetlo (bez smanjenja brzine, povećanja brzine ili prolazak kroz dva ili više crvenih svjetala), odbijanje testiranja na alkohol ili droge, vožnja s više od 1,5 g/kg alkohola i vožnja pod utjecajem droga, upravljanje vozilom prije stjecanja prava ili dok je dozvola ukinuta odnosno oduzeta.
Osim za ove najteže prometne prekršaje, povećavaju se kazne i za nekorištenje sigurnosnog pojasa, nepropisan prijevoz djece, korištenje mobitela i nepoštivanje pravila prednosti prolaska, nekorištenje zimske opreme, bijega s mjesta prometne nesreće, nepropisno pretjecanje te nezaustavljanje na pružnom prijelazu.
Mogućnost privremenog oduzimanja vozila recidivistima
Božinović je naglasio da se propisuje i mjera privremenog oduzimanja vozila kao sredstva počinjenja prekršaja u cestovnom prometu, kako bi se vozačima koji uporno ponavljaju najteže prekršaje oduzelo sredstvo počinjenja prekršajnog dijela.
"Važno je naglasiti da bi se vozilo privremeno, do odluke suda, oduzelo vozaču koji je već dva puta pravomoćno kažnjen te je ponovno počinio neko od navedenih najtežih prekršaja", izdvojio je.
Kao novina se propisuje i prekršaj nepoštivanja sigurnosnog razmaka između vozila prilikom vožnje na autocesti koji mora iznositi najmanje dvije sekunde, ali i obveza snimanja vozačkog ispita kako bi se povećala njegova transparentnosti i kvalitete te ujednačila provedba vozačkog ispita.
Također se kao novina propisuje i mogućnost provjere statusa vozačke dozvole na mrežnim stranicama MUP-a.
"Građani, a posebno poslodavci, više se neće morati izlagati odlasku i čekanju u policijske postaje i plaćanju pristojbi, već će brzo i efikasno – temeljem serijskog broja vozačke dozvole – moći provjeriti njeno stanje", rekao je.
Istaknuo je da je u javnoj raspravi bilo dosta prijepora o prijedlogu propisivanja obveznog zdravstvenog pregleda vozača prilikom produljenja vozačke dozvole za osobe starije životne dobi.
"U suradnji s Ministarstvom zdravstva i udrugama umirovljenika pokušat će se pronaći rješenje koje bi bilo funkcionalno održivo u smislu podizanja sigurnosti cestovnog prometa, ali da istodobno ne predstavlja financijski teret za građane starije dobi", rekao je.
Dodao je da će MUP-ova radna skupina pratiti učinke predloženih izmjena i dopuna.
Provjera identiteta - uvidom u informacijski sustav MUP-a
Ministar Božinović je, također, obrazložio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima. Izdvojio je da ove izmjene i dopune prvenstveno proizlaze zbog usklađivanja sa Zakonom o kaznenom postupku te potrebe jasnijeg normiranja pojedinih policijskih ovlasti.
Izvijestio je da su značajnije predložene novine prilagodba osobnog policijskog zvanja policijskog službenika koji provodi ispitivanje okrivljenika ili svjedoka, kako bi bi se povećao broj istražitelja, a time i dinamičnost i efikasnost kriminalističkog istraživanja.
Na četiri godine produljuje se rok čuvanja podataka za osobe protiv kojih je policija podnijela prekršajnu prijavu, nakon čega će se automatski brisati. Podaci o pravomoćno osuđenim osobama čuvaju se deset godina.
"Na ovaj se način način izbjegava mogućnost da se građane neopravdano sumnjiči za počinjenje prekršajnih djela", kazao je Božinović.
Propisuje se da se provjera identiteta osobe može obaviti uvidom u informacijski sustav MUP-a.
"Time prvi put stvaramo pravnu podlogu i tehnički iskorak za korištenje informacijskog sustava MUP-a i za provjeru identiteta. To će olakšati policijsko postupanje, ali i kontakte građana s policijom", poručio je.
"Propisuje se da se provjera identiteta zatražena od tijela državne uprave te pravne ili fizičke osobe prvenstveno izvrši uvidom u informacijski sustav MUP-a. Provjera identiteta uvidom u osobnu iskaznicu ili drugu javnu ispravu s fotografijom provoditi će se samo ako je to naložilo tijelo nadležno za vođenje postupka", kazao je Božinović i dodao da se time izbjegava mogućnost da se zbog takvih provjera identiteta stvara subjektivan osjećaj nelagode ili nerazumijevanja kada je u pitanju provođenje ovlasti policijskih službenika.
Napomenuo je da se propisuje mogućnost te uvjeti pod kojima policija kao sredstvo prisile za zaustavljanje vozila može koristiti službena i druga vozila.
"U praksi postoji potreba da se u skladu sa sigurnosnom procjenom koriste vozila za osiguranje javnih okupljanja", pojasnio je.
Prvi put se omogućuje, dodao je, upotreba sredstava prisile, ili drugih sredstava, za ometanje kretanja letjelice, primjerice dronova ili drugih uređaja na daljinsko upravljanje, ako na drugi način nije moguće spriječiti kazneno djelo, prekršaj ili pak otkloniti opasnost.
Ubrzanje parničnog postupka, ujednačena sudska praksa
Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković je istaknuo da je cilj svih reformi u pravosuđu ubrzati sudske postupke.
"Ove će izmjene dovesti do značajnijeg koraka u ostvarivanju tog cilja", poručio je.
Izdvojio je da se propisuje kako su, uz državna tijela poput tužitelja, sudskih vještaka i stečajnih upravitelja i odvjetnici koji zastupaju stranke u postupku sa sudom dužni komunicirati u elektroničkom obliku.
"Kada u cijelosti uspostavimo informatički sustav, imat ćemo komunikaciju suda sa svim sudionicima postupka u elektroničkom obliku", rekao je.
Redefinira se i sustav revizije – pravnog lijeka o kojem odlučuje Vrhovni sud, a temeljem čijih se odluka ujednačava sudska praksa i osigurava jedinstvena primjena prava na području države.
"Današnji sustav revizije poprilično je kompliciran i postupci traju dugo. Ovakvim definiranjem, gdje uvodimo reviziju po dopuštenju, ubrzat ćemo postupke i omogućiti alat Vrhovnom sudu da bude što je moguće efikasniji", naglasio je.
Uvodi se i postupak oglednog spora, a odnosi se na one postupke - kojih ima dosta pred općinskim sudovima - koji se temelje na sličnom činjeničnom stanju i jednakoj pravnoj osnovi.
"Omogućit ćemo prvostupanjskim sudovima da u takvim situacijama zatraže od Vrhovnog suda prijedlog rješenja u takvim postupcima i kada ga dobiju tada će morati poštivati takvo pravno mišljenje. Tako ćemo doći do jedinstvene sudske prakse i ubrzati postupke", istaknuo je Bošnjaković.
Pored ove tri važne izmjene, redefiniraju se i troškovi u postupku. "Pojednostavljujemo troškove na način da će troškove snositi onaj koji je izgubio spor, ali će se uvesti da u postotku u kojem je uspio u tom će postotku moći i teretiti onoga koji je izgubio spor", kazao je.
Ojačava se i institut mirenja te se tako propisuju norme da sud može svojim rješenjem u tijeku postupka stranke uputiti u mirenje.
Po osvojenom mjestu na europskim izborima strankama 86 tisuća kuna za troškove promidžbe
Prihvaćena je Odluka o visini naknade troškova izborne promidžbe za izbor članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske. Pravo na naknadu troškova izborne promidžbe imaju političke stranke i liste grupe birača koje na izborima dobiju najmanje 5 posto važećih glasova birača.
"Ne smije se isplatiti političkim strankama i listama grupe birača u iznosu većem od ostvarenih troškova izborne promidžbe", napomenuo je ministar uprave Lovro Kuščević.
Predlaže se, izvijestio je, da se za političke stranke i liste grupe birača po osvojenom mjestu u Europskom parlamentu, prema konačnim rezultatima izbora, utvrditi naknada troškova izborne promidžbe u iznosu od 86 tisuća kuna.
"A za političke stranke i liste grupe birača koje su dobile najmanje 5 posto važećih glasova birača, a nisu osvojile mjesto u Europskom parlamentu, utvrđuje se naknada u iznosu od 50 tisuća kuna", izvijestio je.
Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad 11. dodjelom nagrada Zlatna bilanca koja će se održati 11. lipnja 2019. godine u Zagrebu. Prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 70. obljetnice kompanije Ericsson Nikola Tesla koje će se održati 7. studenoga 2019. godine u Zagrebu.
Izvor: Hina / Vlada RH