Donesen Nacrt proračunskog plana za iduću godinu, ulazimo u europodručje radi dublje integracije u EU

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Nacrt proračunskog plana Republike Hrvatske za 2023., Nacrt izmjena i dopuna državnog proračuna te izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za ovu godinu i projekcije za 2023. i 2024. Donesena je i Uredba o visini minimalne plaće za iduću godinu, izmijenjena je i dopunjena Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije te donesena odluka o cijeni i raspodjeli kapaciteta prirodnog plina koji je Hrvatska elektroprivreda preuzela od proizvođača prirodnog plina.

Nacrt proračunskog plana za 2023. godinu, dokument koji Hrvatska izrađuje prvi put jer od iduće godine ulazi u europodručje, sadrži makroekonomske i fiskalne projekcije koje će u idućim tjednima ocijeniti Europska komisija te će se njezina ocjena uzeti u obzir pri daljnjoj izradi državnog proračuna.
 
Ministar financija Marko Primorac izjavio je, predstavljajući prijedlog Nacrta, da Hrvatska, poput drugih članica europodručja, sudjeluje u postupku praćenja i koordinacije ekonomske politike članica europodručja, što uključuje izradu nacrta proračunskog plana i njegovu dostavu Europskoj komisiji.
 
"Kako je 2023. godina ujedno i prva godina članstva Hrvatske u europodručju, ovo je prvi put da izrađujemo taj dokument. On daje sažeti prikaz i projekcije ključnih makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja RH za 2023. godinu i on je zapravo temelj za izradu proračuna RH za 2023.", pojasnio je Primorac.
 
Nacrt uvažava preporuke Vijeća EU za Hrvatsku, pakete mjera Vlade za zaštitu građana i gospodarstva od rasta cijena, aktivnosti i projekte predviđene Nacionalnim planom za oporavak i otpornost, Nacionalnim planom reformi te prihvat i zbrinjavanje izbjeglica iz Ukrajine, naveo je ministar.
 
"U sljedećim tjednima Europska komisija će procjenjivati naš nacrt proračunskog plana, kao i proračunske planove drugih država članica europodručja, a ocjenu Komisije uzet ćemo u obzir pri daljnjoj izradi proračuna za 2023. godinu", rekao je.
 
Vezano uz makroekonomska kretanja, tim planom u 2022. Vlada projicira realni gospodarski rast od 5,7 posto, što je za 2,7 postotnih bodova više u odnosu na projekciju iz travnja.
 
Prema kraju godine doći će do usporavanja rasta te se u 2023. očekuje realni rast od 0,7 posto, a bit će ostvaren isključivo pod utjecajem domaće potražnje, dok će doprinos neto inozemne potražnje ostati negativan i u 2023., iako će u apsolutnom iznosu biti znatno manji nego 2022.
 
Takva prognoza realnog rasta BDP-a je za 3,7 postotnih bodova niža u odnosu na projekciju iz travnja, kada se za 2023. očekivalo ubrzanje ekonomske aktivnosti u odnosu na 2022. Razlika se prije svega odnosi na manji doprinos gospodarskom rastu od strane izvoza roba i usluga te osobne potrošnje. Najznačajniji doprinos rastu tijekom sljedeće godine tako bi trebao doći od državne potrošnje i investicija, kaže se u dokumentu. 
 
Inflacija će, prema Vladinim projekcijama, ove godine iznositi 10,4 posto, što je za 2,6 postotnih bodova više od predviđanja iz travnja, a projekcije za 2023. su 5,7 posto.
 
Na tržištu rada, pak, ne očekuju se izraženija negativna kretanja, dijelom pod utjecajem kroničnog manjka ponude radnika, pa će tako broj zaposlenih zabilježiti blago povećanje, dok će se stopa nezaposlenosti zadržati na ovogodišnjoj razini.
 
Snažan rast bruto plaća zaposlenika (nominalno) iz 2022. ipak će blago oslabiti, pri čemu se očekuje naglašeno usporavanje rasta plaća u privatnom sektoru s jedne, ali ubrzavanje rasta plaća u javnom sektoru, s druge strane. Međutim, unatoč nastavku snažnog rasta mase plaća, kao i izraženom doprinosu socijalnih davanja kućanstvima, povišena inflacija će, kao i u 2022. godini, onemogućiti realni rast raspoloživog dohotka sektora stanovništva, navodi se u dokumentu.
 
Što se tiče fiskalnih kretanja, očekuje se da će proračunski manjak opće države biti smanjen s 2,6 posto BDP-a u 2021. na 1,5 posto BDP-a u 2022., dok će u 2023. iznosit 2,3 posto BDP-a, čime je, po riječima Primorca, ispunjen kriterij proračunskog manjka sukladno odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.
 
Udio javnog duga, pak, smanjit će se sa 79,8 posto BDP-a u 2021. godini na 71,3 posto BDP-a u 2022., odnosno na 69 posto BDP-a u 2023., čime dinamika prilagodbe javnog duga nadmašuje onu koja je zahtijevana odredbama spomenutog Pakta.
 
Rebalansom ukupni prihodi rastu za 758 milijuna kn; rashodi ostaju isti
 
Hrvatskom saboru upućen je prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, kojima se ukupni prihodi povećavaju za 758,2 milijuna kuna, na 171,8 milijardi kuna, dok rashodi ostaju na 184,7 milijardi kuna, a sukladno tome očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak od 12,9 milijardi kuna ili 2,7 posto BDP-a.
 
"Manjak opće države (prema ESA 2010 metodologiji) iznosit će 7,1 milijardu kuna ili 1,5 posto BDP-a", istaknuo je na sjednici Vlade ministar financija Mario Primorac.
 
Temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2022. zabilježiti smanjenje od 8,5 postotnih bodova u odnosu godinu ranije, odnosno da će u ovoj godini iznositi 71,3 posto BDP-a. 
 
Hrvatski sabor je proračun za ovu godinu donio početkom prosinca prošle godine, a nakon rebalansa kojega je Sabor prihvatio krajem svibnja, riječ je o drugom rebalansu ovogodišnjeg proračuna, pri čemu je Vlada znatno podigla stopu rasta BDP-a u ovoj godini.
 
Naime, u originalnom je proračunu Vlada prognozirala stopu rasta BDP-a ove godine od 4,4 posto, da bi je rebalansom iz svibnja smanjila na 3 posto, a sada procjenjuje da će gospodarski rast ove godine biti 5,7 posto.
 
No, istodobno je stopu inflacije u ovoj godini podigla na 10,4 posto, u odnosu na procjenu iz rebalansa iz svibnja kada je projekcija bila 7,8 posto. 
 
Proračunski prihodi rastu za 758,2 milijuna kuna
 
Sukladno prijedlogu rebalansa ukupni prihodi proračuna povećavaju se za 0,4 posto ili za 758,2 milijuna kuna, na 171,8 milijardi kuna. Pritom prihodi poslovanja iznose 170,4 milijarde kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1,4 milijarde kuna.
 
Na rast proračunskih prihoda prvenstveno utječu prihodi od poreza, koji se planiraju u iznosu od 95,5 milijardi kuna, što je povećanje za 4,4 milijarde kuna u odnosu na prihode planirane rebalansom iz svibnja. Istodobno, prihodi od doprinosa rasli bi za 7,1 milijun kuna i iznose 28 milijardi kuna. 
 
Kod prihoda od poreza ministar Primorac je izdvojio rast prihoda od PDV-a, za 2,1 milijardu kuna, te od poreza na dobit, za dvije milijarde kuna. Tako bi, prema predloženom rebalansu, prihodi od PDV-a u ovoj godini iznosili 64,7 milijardi kuna, a od poreza na dobit 11,3 milijarde kuna. 
 
Prihod od poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije rebalansom su planirani u iznosu od 577,8 milijuna kuna, što je povećanje za 117,9 milijuna kuna u odnosu na plan iz svibanjskog rebalansa. 
 
Predloženim rebalansom prihodi od pomoći su planirani u iznosu od 28,2 milijarde kuna, što je smanjenje za 5,3 milijarde kuna u odnosu na dosadašnji plan. Ti su prihodi izravno vezani uz projekte financirane iz EU fondova, kao i uz sredstva iz Fonda solidarnosti EU te novog instrumenta EU nove generacije, podsjetio je ministar financija. 
 
Ukupni rashodi ostaju na 184,7 mlrd kn
 
Obrazlažući rashodnu stranu predloženog proračuna, Primorac je istaknuo da ukupni rashodi ostaju na razini od 184,7 milijardi kuna. No, pritom je naveo kako se "rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka povećavaju se za 3,6 milijardi kuna, dok se rashodi koji se financiraju iz EU i ostalih izvora smanjuju za isti iznos".
 
Obrazlažući povećanje rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka, Primorac je izdvojio provedbu Vladinih mjera iz jesenskog paketa za zaštitu od rasta cijena, čiji je ukupni fiskalni učinak 1,2 milijarde kuna. Za to se unutarnjim preraspodjelama osigurava 852,5 milijuna kuna, a preostalih 309,4 milijuna kuna kroz povećanje rashoda. 
 
Rashodi za mirovine rastu za 1,2 milijarde kuna, a uz indeksaciju mirovina to, kako je objasnio ministar financija, uključuje i isplate umirovljenicima za ublažavanja posljedice porasta cijena energenata.
 
Rebalansom će se osigurati i sredstva za isplatu po presudi u arbitraži pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u slučaju Ina-MOL u iznosu od 1,8 milijardi kuna, istaknuo je Primorac. Od ukupnog iznosa za arbitražu u tom slučaju, na zatezne kamate se odnosi 391 milijun kuna.
 
Također se povećavaju i rashodi za zaposlene (uključujući i plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama) za 583 milijuna kuna, za dodatne rashode koji se tiču naknade u cijeni goriva Hrvatskim cestama i HŽ Infrastrukturi osigurava se dodatnih 354,8 milijuna kuna, za povećani transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje dodatnih 300 milijuna kuna, a povećava se i jamstvena pričuva, i to za 281,2 milijuna kuna. 
 
Govoreći o smanjenju rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka, ministar financija je izdvojio smanjenje rashoda za sanaciju štete od potresa za 649,5 milijuna kuna. 
 
Smanjuju se i sredstva učešća vezanih uz provedbu projekata iz operativnih programa, i to za 390,3 milijuna kuna, kao i rashodi za kamate (na pozicijama Ministarstva financija), i to za 226,4 milijuna kuna, potom izdvajanja za zajamčenu minimalnu naknadu za 149,3 milijuna kuna, što je ministar obrazložio kasnijim stupanjem na snagu Zakona o socijalnoj skrbi. 
 
U okviru rashoda koji se financiraju iz EU i ostalih izvora smanjenje je prvenstveno rezultat smanjenja rashoda financiranih iz EU sredstava u iznosu od 3,7 milijardi kuna te rashoda vezanih uz projekte sanacije štete nastale uslijed potresa u iznosu od 1,7 milijardi kuna, a sukladno, kako je rekao Primorac, očekivanoj dinamici provedbe projekata.

Povećanje rashoda koji se financiraju iz ostalih izvora rezultat je povećanja rashoda ustanova u zdravstvu financirani iz prihoda temeljem ugovornog odnosa s HZZO-om u iznosu od 1,2 milijarde kuna. 
 
Cijena Ininog plina koji je preuzeo HEP 41 euro po megavatsatu
 
Cijena prirodnog plina koji je HEP preuzeo od Ine bit će 41 euro po megavatsatu, odlučila je Vlada, ističući da će se tom odlukom osigurati plin za 120 tisuća hrvatskih građana koji trenutno nemaju osiguran plin.

Komentirajući odluku o cijeni i raspodjeli kapaciteta prirodnog plina kojeg je Hrvatska elektroprivreda preuzela od proizvođača prirodnog plina - Ine, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da će ta cijena biti 41 euro po megavatsatu te da će se tom odlukom osigurati plin za 120 tisuća hrvatskih građana koji trenutno nemaju osiguran plin. Plin će se, naglasio je, usmjeriti i prema distributerima koji trebaju pokriti svoje gubitke, a sve kako bi cijena za krajnjeg korisnika do 31. ožujka ostala na istoj razini.

"Plin će se ovom odlukom usmjeriti i bolnicama, školama, vrtićima, velikom broju javnih institucija kako bi im osigurali plin po pristupačnim cijenama i za 7.800 domaćinstava koji su u okviru samostalnih toplinskih sustava diljem Hrvatske", rekao je Filipović. 

Vlada je donijela i Uredbu o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, pri čemu je Filipović podsjetio da je 14. rujna donesena odluka po kojoj će Ina sav plin koji se proizvede u Hrvatskoj prodati HEP-u po cijeni od također 41 eura po megavatsatu.

Istaknuo je da je nakon toga identificirano sedam kupaca koji imaju fiksne ugovore s Inom i koji se ne mogu jednostrano raskinuti. Stoga je, naveo je, prijedlog da se ti kupci i njihovi fiksni ugovori ostave Ini sve do završetka tih ugovora.

Također istaknuo je i da Ina koristi dio plina za vlastitu proizvodnju, a ima i dva ugovora, jedan je s talijanskim ENI-jem, a drugi s grčkim partnerima. Dio koji se odnosi na ENI, kaže Filipović, niti fizički se ne može usmjeriti prema Hrvatskoj, pa je prijedlog da se u izmjeni uredbe naprave izuzeci koji su zanemarivi u odnosu na ukupnu količinu koji će HEP dobiti od Ine.

Obrazlažući izmjene zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin, ministar je kazao da se pored projekta za izgradnju infrastrukture terminala za ukapljeni prirodni plin uređuje i podprojekt gradnje mjesta za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom. 

"Kako bi se zadovoljilo tržište u kratkoročnom razdoblju i do 2030. godine u Hrvatskoj treba postojati minimalno 11 punionica koje će omogućiti punjenje cestovnih vozila, a neke od njih će trebati omogućavati i punjenje plovnih objekata", kazao je Filipović, dodavši da obzirom na to da je od izbora mjesta lokacije za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom prošlo gotovo četiri godine napravljena je revalorizacija optimalnih mjesta za opskrbu tim plinom. 

Donošenjem spomenutog zakona, kazao je, pitanje mjesta za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom neće se vezivati isključivo za određenu lokaciju, u ovom slučaju područje Mlake u Luci Rijeka, već će se odabrati optimalna lokacija mjesta opskrbe tim plinom uzimanjem u obzir svih tehničkih, prostornih i financijskih parametara.

Minimalna neto plaća u 2023. godini iznosit će 4.219 kuna

Uredbom o visini minimalne plaće za 2023. godinu određeno je da će minimalna bruto plaća od 1. siječnja iznositi 700 eura ili 5.274 kune, a minimalna neto plaća 560 eura ili 4.219 kuna.

Kako je na sjednici Vlade istaknuo državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš, time će minimalna plaća iznositi 51,3 posto prosječne bruto plaće, a 62,1 posto bruto medijalne plaće za srpanj ove godine.

Ukupan rast minimalne plaće od 2016. godine, pak, tako će iznositi 2.154 kune bruto, što je povećanje za 69 posto, dodao je Vidiš.

Inače, kada je riječ o neto minimalcu, on će od 1. siječnja porasti za oko 470 kuna neto, s obzirom da trenutno minimalna neto plaća iznosi 3.750 kuna, dok će bruto minimalac u odnosu na ovu godinu porasti za 587 kuna.

Vidiš je izvijestio i da trenutno oko 35 tisuća radnika prima minimalnu plaću, a procjena je da će povećanje minimalne plaće osigurati povećanje plaće ne samo za radnike koji trenutno primaju minimalac, već i za više od 70 tisuća radnika koji primaju više od minimalne plaće, ali manje od bruto iznosa plaće od 5.274 kune.

Inače, Zakonom o minimalnoj plaći propisano je da se njezina visina za iduću godinu određuje svake godine do 31. listopada, a određuje ju Vlada uredbom na prijedlog ministra nadležnog za rad. Pri izradi prijedloga uredbe, napomenuo je Vidiš, održan je konzultativni sastanak sa socijalnim partnerima.

Strategijom upravljanja rizicima od katastrofa 13 milijardi kuna za projekte

Hrvatska otpornija na katastrofe, cilj je Strategije upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. usvojene na današnjoj sjednici Vlade, kojom su kroz šest ključnih područja intervencije planirana 82 projekta ukupne vrijednosti nešto veće od 13 milijardi kuna.
 
Sadržaj, strateške ciljeve te razloge donošenja Strategije obrazložio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović upozorivši na sve učestalije i intenzivnije pojave katastrofa u svijetu, kojih nije pošteđena ni Hrvatska.
 
One su primarno rezultat klimatskih promjena, a analize stručnjaka pogotovo meteorologa govore, naglasio je Božinović, da trend ekstremnih pojava, razorne snage s velikim posljedicama po ljudske živote i materijalna dobra, nije kratkoročan i postaje, nažalost, naša realnost.
 
"Hrvatska poduzima potrebne korake u cilju povećanja spremnosti i otpornosti na katastrofe, što uključuje odgovornost upravljanja rizicima na svakom pojedincu i gdje je razvidno da svaki sektor svojim sustavnim ulaganjima doprinosi smanjenju rizika od katastrofa", rekao je Božinović
 
Sveobuhvatni pristup upravljanju rizicima od katastrofa
 
Upravo je Strategija upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. prvi takav dokument, istaknuo je Božinović, koji predstavlja sveobuhvatan, jedinstven i proaktivan pristup upravljanju rizicima od katastrofa. Njime se usmjeravaju aktivnosti i ulaganja na tom području.
 
To podrazumijeva, dodao je, sve faze upravljanja - od prevencije, pripravnosti, pa do odgovora na katastrofe.
 
Sama Strategija objedinjava i određuje prioritetne aktivnosti za upravljanje rizicima te definira izvore financiranja tih aktivnosti i prati ukupna ulaganja.
 
Ključni dokument za korištenje EU sredstava
 
U tom je smislu ona, naglasio je ministar, ključni nacionalni dokument kao preduvjet za korištenje sredstava iz europskih fondova, programa i instrumenata u financijskom razdoblju 2021.-2027. godine, te je u konačnici važna za održivi razvoj Hrvatske.
 
Cilj nam je Hrvatska otpornija na katastrofe, a planira ga se postići kroz realizaciju, prije svega, smanjenja rizika, ali i povećanja spremnosti za upravljanje katastrofama, naglasio je potpredsjednik Vlade.
 
Šest ključnih područja intervencije
 
Aktivnosti u Strategiji podijeljene su u šest ključnih područja intervencije - upravljanje rizicima od katastrofa, podizanje svijesti i edukacije, znanstveno utemeljene procjene rizika, integracije ciljeva Strategije u nacionalni strateški okvir i strateški okvir svih sektora, upravljanje u katastrofama te jačanje sposobnosti i kapaciteta.
 
Kroz tih šest područja planirana su 82 projekta ukupne vrijednosti veće od 13 milijardi kuna, namijenjenih za financiranje svih aktivnosti.
 
Uz Strategiju, na sjednici je usvojen i prvi Akcijski plan upravljanja rizicima od katastrofa, kao smjernica za provedbu Strategije do 2024. godine.
 
Ministar Božinović je na kraju podsjetio i da je listopad mjesec obilježavanja smanjenja rizika od katastrofa u svijetu.
 
Suglasnost za zaduženje JLS za financiranje kapitalnih projekata energetske obnove, izgradnje i modernizacije javne rasvjete
 
Dijelu lokalne ceste k.o. Grab u Zadarskoj županiji ukinut je status javnog dobra. Osnovni razlog pokretanja postupka ukidanja statusa javnog dobra navedenim česticama je  rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, što bi omogućilo provedbu projekta – zemljišni zahvat u prostoru -  uređenje komunalne infrastrukture – s ciljem uređenja pristupnog prostora za Prihvatni centar Cerovačke špilje te jače uloge isticanja i interpretacije fenomena Cerovačkih špilja na otvorenom. Također je predviđena izgradnja odmarališta za posjetitelje s autobusnim stajalištima.
 
Svrha projekta je unaprjeđenje turističkog lokaliteta na području Zadarske županije kojim upravlja Javna ustanova Park prirode Velebit. Nakon ukidanja statusa javnog dobra navedene nekretnine ostaju u vlasništvu Republike Hrvatske a njima će upravljati Javna ustanova Park prirode Velebit.
 
Gradu Opatiji Vlada  je dala suglasnost za zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak, a Općini Pisarovina za zaduženje kod Zagrebačke banke. Obje jedinice lokalne samouprave sredstva će s koristiti za financiranje kapitalnih projekata energetske obnove, izgradnje i modernizacije javne rasvjete.
 
Doneseni su zaključci u vezi s Memorandumom o razumijevanju između hrvatskog i turskog ministarstva unutarnjih poslova o suradnji u osiguravanju javnog reda i mira te o suradnji u području upravljanja katastrofama u kriznim situacijama.
 
Vlada je donijela i zaključak u vezi s Memorandumom o suglasnosti između Ministarstva obrane Republike Hrvatske i ministra nacionalne obrane Republike Poljske o suradnji na području vojnih geoprostornih podataka 
 
Hrvatskom saboru dano je mišljenje na Izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2018. godinu kojim se predlaže Hrvatskome saboru da primi na znanje Izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2018. godinu. Vlada podržava rad Povjerenstva, uključujući i kroz jačanje administrativnih kapaciteta, povećanje proračunskih sredstava, stvaranje kvalitetnog zakonodavnog okvira usklađenog s preporukama Vijeća Europe i Europske unije, istaknuto je u Mišljenju.
 
Pokroviteljstvo nad 26. svehrvatskim športskim natjecanjem invalida Domovinskog rata
 
Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila pokroviteljstva nad Prstenovim poslovnim forumom Zagreb. Pokroviteljstvo se prihvaća bez financijskih obveza.
 
I na kraju, prihvaćeno je pokroviteljstvo nad  26. svehrvatskim športskim natjecanjem invalida Domovinskog rata. To je tradicionalno natjecanje hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata Republike Hrvatske, koje se kontinuirano organizira od 1993., te će se, uz dvogodišnju pauzu radi pandemije koronovirusa, nakon deset godina ponovo održati u Virovitici. Do sada su domaćini u nekoliko navrata bili gradovi: Vukovar, Mostar, Knin, Osijek, Varaždin, Šibenik, Pula, Zagreb, Zadar, Virovitica, Poreč i Makarska. Natjecanje je tijekom godina iznjedrilo veliki broj paraolimpijaca koji su ostvarili zapažene rezultate i zlatne medalje na međunarodnim natjecanjima.


 

Pisane vijesti