Država dosad isplatila 10,5 milijardi kuna za 687 tisuća radnika i 460 milijuna kuna za 650 tisuća umirovljenika

Slika /Vijesti/2021/svibanj/13 svibnja/VRH_3015.png

Najnovije prognoze Europske komisije o gospodarskom rastu Hrvatske su ohrabrujuće i znatno više nego jesenas te svrstavaju Hrvatsku među zemlje s najsnažnijim prognoziranim rastom BDP-a u EU-u, poručio je premijer Andrej Plenković. Istaknuo je da je odgovornim upravljanjem javnim financijama Vlada uspjela očuvati radna mjesta podsjetivši da je do sada država isplatila 10,5 milijardi kuna za 687 tisuća radnika i 120 tisuća poslodavaca, a isplaćeno je i 460 milijuna kuna dodatka za 650 tisuća umirovljenika.

Otvarajući današnju, 57. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.
 
Protekloga tjedna u Portugalu je održan Socijalni summit institucija Europske unije, a premijer Plenković istaknuo je da su europski čelnici raspravljali o pitanju stupa socijalnih prava.
 
"Vrlo kvalitetna rasprava i vrlo dobra ocjena da smo svi skupa u ovoj krizi vodili računa o pravima radnika, da smo uspjeli očuvati radna mjesta i da smo prebrodili najteži period", poručio je.
 
Dodao je da se njegov nastup, kao i nastup ministra Aladrovića, na summitu sveo na ključnu poruku da iz faze očuvanja radnih mjesta, uz korištenje europskih sredstava i investicija, prelazimo u fazu kreiranja radnih mjesta.
 
Posebno je važnim istaknuo da je broj osiguranika u Hrvatskoj danas ne samo veći u odnosu na 2020. prije krize nego je veći i u odnosu na razdoblje 2019.
 
"To znači da je država pokazala svoju ključnu ulogu, da je Vlada stala uz radnike, stala uz poslodavce, i napravila sve što je trebalo u krizi bez presedana", poručio je.
 
Premijer Plenković podsjetio je da je prije nekoliko dana obilježen Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe, važni trenuci za svjetsku, europsku i hrvatsku povijest.
 
Ove godine, dodao je, te su obljetnice koincidirale s pokretanjem Konferencije o budućnosti Europe, u Strasbourgu, a održana je i prigodna konferencija u Hrvatskom saboru.
 
Nastavlja se pad novih slučajeva zaraze, a cijepljenje ubrzava
 
Govoreći o epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj, predsjednik Vlade istaknuo je da se nastavlja pad broja potvrđenih slučajeva zaraze, što je ocijenio dobrim, te dodao da je danas taj broj više nego upola manji nego prije tri tjedna, a u odnosu na prije tjedan dana danas je gotovo 600 manje slučajeva.
 
"Istodobno, dinamizira se proces cijepljenja i do kraja dana bit ćemo na gotovo 29 posto odrasloga stanovništva koje je primilo najmanje jednu dozu, što je jako dobro, a do kraja ovoga tjedna bit će preko milijun građana koji su primili prvu dozu cjepiva", istaknuo je premijer Plenković.
 
Poručio je da ćemo, ukoliko nastavimo ovom dinamikom, sigurno doseći zadani cilj od najmanje 50% cijepljenih odraslih građana do 30. lipnja.
 
Ohrabrujuće prognoze EK za Hrvatsku
 
Osvrnuo se i na proljetne makroekonomske prognoze Europske komisije za države članice Europske unije.
 
Nakon pada ekonomske aktivnosti u 2020. godini od 8 posto zbog pandemije, Komisija očekuje da će hrvatsko gospodarstvo i ove i iduće godine ostvariti snažan rast i premašiti razinu BDP-a koji smo imali prije krize.
 
Ove godine procjenjuju realni rast BDP-a od 5%, što hrvatsku stavlja na 4. mjesto po najsnažnijem rastu BDP-a u Europskoj uniji, nakon Španjolske, Francuske i Rumunjske, a u 2022. procjenjuju rast BDP-a od čak 6,1%, što je znatno više od 3,7%, koliko se predviđalo u jesenskim prognozama.
 
"To su ohrabrujuća kretanja, a ključne komponente su osobna potrošnja, investicije te izvoz roba i usluga", kazao je premijer Plenković.
 
Dodao je da bi investicije trebale biti i pod utjecajem obnove, korištenja europskih fondova i provedbe Plana oporavka i otpornosti.
 
Robni izvoz bi trebao profitirati od oporavka najvećih vanjskotrgovinskih partnera, a izvoz usluga, posebno turističkih, trebao bi biti najznačajniji čimbenik rasta, iako se ni u ovoj godini još uvijek ne očekuju pretkrizna ostvarenja.

Premijer je kazao i kako se očekuje da će se javne financije, koje su podnijele najveći teret krize, postupno oporavljati tijekom 2021. i 2022., uz smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u, a najavio je i nastavak vladinih aktivnosti na priključenju Hrvatske eurozoni.

Covid kriza do sada Hrvatsku koštala 32 milijarde kuna

Do sada je, podsjetio je premijer Plenković, kriza uzrokovana pandemijom Hrvatsku koštala 32 milijarde kuna, što je oko 20 posto državnog proračuna, a osim toga šteta od dvaju potresa procijenjena na 129 milijardi kuna.

"Vodeći računa o ovim zaista složenim okolnostima, kakve nije imala niti jedna druga zemlja, odgovornim upravljanjem javnim financijama mi smo uspjeli održati radna mjesta i broj zaposlenih", poručio je premijer Plenković.

Podsjetio je da je do sada država isplatila deset i pol milijardi kuna za 687 tisuća radnika i 120 tisuća poslodavaca.

U tijeku je i isplata povrata poreza, a Vlada očekuje da će ukupno biti isplaćeno 1,85 milijardi kuna.

Do sada je isplaćeno 720 milijuna kuna, a od 700 tisuća građana kojima je već isplaćen povrat 142 tisuće je mladih, pri čemu onima do 25 godina pripada 100 posto povrata, a onima od 26 do 30 godina 50 posto.

Dodao je kako je u tijeku i isplata dodatka umirovljenicima te je do sada isplaćeno 460 milijuna kuna, za 650 tisuća umirovljenika.

Dovršetkom Istarskog ipsilona Istra u potpunosti integrirana hrvatske autoceste

Od ostalih aktivnosti predsjednik Vlade izdvojio je posjet Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji.

Još je jednom čestitao brodogradilištu 3. Maj na polaganju kobilice za luksuzni polarni kruzer, koji se gradi uz jamstvo Vlade i kredite HBOR-a.

Podsjetio je da 3. Maj trenutno ima 850 zaposlenih i više od 300 kooperanata, a Vlada je na ovaj način omogućila da to brodogradilište nastavi raditi.

Obišao je i gradilište Istarskog ipsilona, koji će biti dovršen u srpnju, što je četiri mjeseca prije roka, a na njemu radi 1110 ljudi iz uglavnom hrvatskih građevinskih tvrtki.

Nakon toga, dodao je, slijedi izgradnja druge cijevi tunela Učka, a nakon toga u planu je spajanje zadnjih 11 kilometara do Matulja, čime će se Istarska županija u potpunosti integrirati u sustav hrvatskih autocesta, što je za turizam i sigurnost prometa izrazito važno.

Premijer Plenković pozdravio je odluku BAT-a u Kanfanaru o novoj investiciji od 2000 milijuna kuna u modernizaciju proizvodnje, opstanak radnih mjesta, snažnu prisutnost i činjenicu da će se u Rijeci intenzivirati rad njihovoga HUB-a za cijelu Europu.

Infobip uspješno plovi na valu 4. industrijske revolucije

U Vodnjanu je premijer Plenković posjetio Infobip, prvog hrvatskog jednoroga – odnosno start-up kompanije čiji godišnji prihod premašuje milijardu dolara.

Istaknuo je da se radi o izvanredno uspješnoj priči te dodao da usluge Infobipa koristi 5 milijardi ljudi i gotovo 700 operatera diljem svijeta.

"To je kompanija koja uspješno plovi na valu 4. industrijske revolucije", poručio je.

Posebno je važnim istaknuo razgovore o mogućnostima suradnje između Vlade i Infobipa, ali i drugih kompanija, s ciljem da se u Hrvatskoj napravi europsku centar kompetencija umjetne inteligencije.


 

Pisane vijesti | Andrej Plenković