Države EU-a reagirale su jako dobro u zaštiti radnih mjesta, zaposlenosti i funkcioniranju gospodarstva

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u Portu u Portugalu na sastancima na vrhu u organizaciji portugalskog predsjedništva Vijeća Europske unije – Porto Social Summit 2021., neformalnom sastanku šefova država i vlada EU-a te sastanku na vrhu EU-Indija. Šefovi država članica, predstavnici europskih institucija i sindikata potpisali su dokument o predanosti u provođenju socijalnih prava.

Nakon završetka summita, predsjednik Vlade Plenković u izjavi medijima kazao je da je ovo bio summit o socijalnim pravima koji je imao dvije komponente – jedna je konferencija na visokoj razini koja je uključila uz šefove država i vlada, predstavnike drugih međunarodnih organizacija, socijalne partnere i različite parlamentarce.

„Mislim da je to sve skupa bilo jako dobro i da je osvrt koji smo dali, s obzirom na okolnosti koje smo imali s Covidom-19 u proteklih godinu i tri mjeseca, pokazao da smo i kao države reagirali jako dobro da zaštitimo i očuvamo radna mjesta, spasimo de facto zaposlenost radnika, funkcioniranje poslodavaca, a da smo s druge strane svi pokazali veliku europsku solidarnost, iskoristivši sredstva Europske unije, kako bismo financirali različite mjere i programe, koji su nam omogućili da zadržimo zaposlenost na razini prije kovidkrize“, poručio je.

Izvijestio je da se sinoć raspravljalo i o daljnjim aktivnostima u borbi protiv Covida-19, i u pogledu cjepiva, i u pogledu zelene digitalne potvrde.

„Smatramo da bi njeno usvajanje trebalo omogućiti kvalitetniji, lakši protok ljudi za vrijeme turističke sezone ove godine. Očekujemo da se o tome postigne dogovor u sljedećih nekoliko tjedana“, naglasio je.

Strateško partnerstvo s Indijom

Uz  formalni dio summita, koji se bavio socijalnim pitanjima, održana je u videoformi konferencija s Indijom, s premijerom Modijem.

„Razgovarali smo o strateškom partnerstvu između Indije i EU-a, novom početku pregovora o Sporazumu o slobodnoj trgovini, nizu drugih aktivnosti koje se odnose na klimatske promjene, sve moguće globalne izazove na kojima trebamo surađivati s Indijom. To je jedna od najvećih, najutjecajnijih i najmnogoljudnijih zemalja svijeta“, istaknuo je.

O podršci Hrvatskoj za ulazak u eurozonu

Novinare je zanimala tema licenci za cjepivo te koliko je EU blizu dogovora s drugim partnerima. Premijer Plenković kazao je da je jučer ova tema samo načelno dotaknuta te je dogovoren nastavak razgovora – da se do kraja identificira što je ideja koja je došla s druge strane Atlantika.

„U ovom su trenutku svi više fokusirani na jačanje proizvodnih kapaciteta, a manje na pitanje intelektualnog vlasništva. Jer, to je samo prvi korak u nekoj kasnijoj fazi puno šire proizvodnje cjepiva diljem svijeta“, dodao je.

Što se pak tiče digitalnih potvrda za lakše putovanje, premijer Plenković je pojasnio da je cijela ideja kompatibilnost sustava.

„Zbog toga smo formirali jednu skupinu koja je uključila sve nadležne resore – to je vrlo važno za pouzdanost podataka, dakle za kretanje ljudi. Riječ je o tri kategorije – ljudi koji su preboljeli Covid, koji su testirani i negativni su, i oni koji su cijepljeni. Tako ćemo imati svojevrsno osiguranje onih koji se kreću iz jedne u drugu državu članicu“, kazao je.

Upitan za pojedinačne razgovore s premijerima na summitu, izvijestio je da se razgovaralo i o podršci Hrvatskoj za eurozonu. Izdvojio je dva cilja dublje integracije – jedan je ući u Schengen, a drugi postati članicom eurozone. Premijer Plenković danas je imao na tu temu detaljnije razgovore s francuskim predsjednikom Macronom, slovenskim premijerom Janšom, švedskim premijerom Lofvenom i grčkim premijerom Mitsotakisom.

„Ovo su dvije teme koje su za nas bitne. Tu nam je važna potpora s obzirom da smo od Europske komisije dobili potvrdu da smo ispunili sve tehničke preduvjete kad je riječ o Schengenu. S druge strane, za eurozonu, nakon niza godina sjajnih napora u pogledu upravljanja javnim financijama, fiskalne konsolidacije, u situaciji smo gdje su i druge zemlje. Kovidkriza ostavila je trag na proračunskom deficitu, međutim smatram da idemo u dobrom smjeru te da ćemo pronaći rješenja koja će nam omogućiti članstvo u eurozoni u sljedećem razdoblju“, naveo je.

Milanović i dalje u kampanji

Upitan za rad nedjeljom i komentar predsjednika Republike Zorana Milanovića, premijer Plenković je kazao da je predsjednik Milanović i dalje u kampanji gdje nastoji preostale „džepove“ SDP-a na razini gradova, općina i županija učiniti živima.

„Jer, Grbin ne postoji. Dakle, ovo što on radi je jedna lokalna kampanja koja apsolutno nikada do sada nije viđena, da je radi predsjednik Republike, bivši predsjednik SDP-a. Međutim, eto, to je neko novo poimanje demokracije koje je na tragu svih ovih salvi uvreda koje su upućene drugim političkim akterima. Upućene, primjerice, Hrvatskoj radioteleviziji, vašim kolegama novinarima u Splitu prije neki dan, koje su nečuvene. Očekivao sam da će Hrvatska radiotelevizija i novinari koji su zaposlenici te televizije – inače su vrlo brzi na prijavljivanju Europskoj federaciji novinara – promptno reagirati te tražiti zaštitu kao što su to inače ranije znali raditi, osuditi takav čin. To još nije viđeno, moram priznati, tako jedno političko divljaštvo i primitivizam prema medijima jedna je nova dimenzija o kojoj trebamo govoriti“, kazao je.

Što se pak tiče radne nedjelje, predsjednik Vlade je rekao da predsjednik Republike očito nije pratio prošlogodišnju kampanju za izbore za Hrvatski sabor.

„To je bila jedna od ključnih poruka našeg izbornog programa. Mi smo u proteklim mjesecima vrlo temeljito radili na prijedlogu izmjena Zakona o trgovini. Proveli smo različite konzultacije i ankete. Većina hrvatskih građana je za to da se zabrani rad nedjeljom. Sukladno načelu razmjernosti, želimo ovaj put omogućiti, s obzirom da je Hrvatska turistička zemlja, da je trgovina bitna, rad nedjeljom do 16 nedjelja u godini, čime bismo apsorbirali sve potrebe koje se tiču turističke sezone“, istaknuo je, dodavši da bi se ujedno omogućilo funkcioniranje trgovačkih centara u vrijeme blagdana.

Istodobno bi se, nastavio je, pronašao pravi balans između radnih aktivnosti i obiteljskog života.

„Smatramo da je izbalansiran prijedlog, primjeren, proći će javnu raspravu i doći će u Sabor, i koji uopće nije povezan s ovom izbornom kampanjom. To u konačnici ne donose lokalna predstavnička tijela niti izabrani čelnici nego to donosi Hrvatski sabor“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.

Hrvatska spremna pomoći Indiji ugroženoj koronavirusom

Hrvatska je u subotu u Portu na sastanku Europske unije i Indije potvrdila svoju predanost u pomoći Indiji koja se nalazi u teškoj zdravstvenoj situaciji zbog pandemije koronavirusa.

Indija je u petak, drugi dan zaredom, imala više od 400.000 novozaraženih osoba što je rekordan broj u toj azijskoj zemlji. U petak je ondje preminulo gotovo 4.000 ljudi.

Europski šefovi država, među kojima i hrvatski premijer Plenković, o toj su situaciji razgovarali s indijskim premijerom Narendrom Modijem koji je namjeravao doputovati u Porto no koji je zbog pandemije sudjelovao videovezom.

Plenković je u ime Hrvatske izrazio solidarnost s Indijom te najavio pomoć u sklopu Europske unije.  Dio zemalja, poput Španjolske koja je ovaj tjedan poslala 167 respiratora, najavile su slanje materijalne pomoći.

Nužno je da cjepivo stigne u sve dijelove svijeta

Neki europski premijeri, uključujući Plenkovića i španjoskog predsjednika vlade Pedra Sáncheza, rekli su tijekom europskog Socijalnog samita u petak i subotu kako je nužno da cjepivo stigne u sve dijelove svijeta. Dio zemalja predvođenih Njemačkom, sjedištem farmaceutske industrije, usprotivilo se inicijativi o odustajanju od patenata na proizvodnju cjepiva protiv koronavirusa. Inicijativu su pokrenule Indija i Južnoafrička Republika, a prošli tjedan joj se pridružila nova američka administracija predvođena predsjednikom Joeom Bidenom.

Plenković je u petak rekao hrvatskim medijima da je to pozitivna inicijativa jer bi doze cjepiva pojeftinile, a Sánchez je otišao korak dalje poručivši kako ničemu ne služi da EU postigne svoj cilj o cijepljenju svoje populacije ako ostatak svijeta zaostane u tome. Kao primjer rizika s kojim se suočava svijet naveo je Indiju.

Izvor: Hina/Vlada
 

Pisane vijesti