Dužnosnici EU: Hrvatska ne smije biti žrtvom Lisabonskog ugovora

Proširenje EU i pristupanje Hrvatskoj Uniji, ne smiju biti žrtve institucionalnih problema Unije izazvanih odbijanjem Lisabonskog ugovora na referendumu u Irskoj, istaknuli su u subotu u Dubrovniku visoki dužnosnici EU i zemalja članica.

DUBROVNIK, 5. srpnja 2008. (Hina) - Proširenje EU i pristupanje Hrvatskoj Uniji, ne smiju biti žrtve institucionalnih problema Unije izazvanih odbijanjem Lisabonskog ugovora na referendumu u Irskoj, istaknuli su u subotu u Dubrovniku visoki dužnosnici EU i zemalja članica.

"Proširenje se mora i može nastaviti bez Lisabonskog ugovora. To je pitanje političke volje, a ne pravno pitanje", rekao je potpredsjednik češke vlade Alexandr Vondra na Croatia summitu 2008.

"Ne trebate se bojati. Irci nisu glasovali "protiv" zbog zapadnog Balkana... Ne vidim druge mogućnosti za ovu zemlju osim članstva u EU", dodao je Vondra.

Slovački premijer Robert Fico smatra da Unija mora biti spremna za primanje Hrvatske čim službeni Zagreb ispuni kriterije za članstvo.

"Pristupanje Hrvatske mora se dogoditi bez obzira što će se dogoditi s Lisabonskim ugovorom", kazao je Fico.

Slovački premijer smatra da institucionalni problemi ne smiju zasjeniti smisao EU-a, a to je osigurati demokratski poredak i gospodarski napredak njezinim građanima.

David Daly iz Opće uprave Europske komisije za proširenje ustvrdio je da irsko "ne" nije kriza, nego problem kojeg treba i koji će se bez sumnje riješiti. Da proširenje ide dalje dokazuje činjenica da su nakon odbijanja Lisabonskog ugovora otvorena dva pregovaračka poglavlja s Hrvatskom i dva s Turskom, a s BiH je potpisn Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).

"Nema razloga da se zamaramo pitanjem Lisabonskog ugovora", rekao je Daly i podsjetio Zagreb na nedovršen posao u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala te na restrukturiranje gospodarstva.

Domaćin skupa, premijer Ivo Sanader ocijenio je da EU "ne smije gubiti vrijeme" na institucionalne probleme, jer je suočena s ozbiljnim globalnim promjenama, rastućim cijenama energenata i hrane koje će odrediti budućnost svijeta, Europe i jugoistoka kontinenta.

"Ovaj dio kontinenta ne smije ostati u neuređenom i nedovršenom stanju", rekao je Sanader dodajući da narodi u JI Europi imaju pravo ostvariti svoje europske težnje.

Za novu srbijansku vladu, koja bi trebala biti potvrđena u ponedjeljak, nada se da će krenuti tim putem, a ostale zemlje ohrabrio je da ne posustaju s integracijama.

O proširenju EU-a na jugoistok Europe govorio je i crnogorski premijer Milo Đukanović koji upozorava da bi usporavanje ili skretanje integracija pogodovalo retrogadnim snagama koje bi Balkan povukle unatrag u prošlost. Za put Crne Gore u Uniju želi da to bude put "bez povlastica i prečica", ali od Bruxellesa očekuje ukidanje viznoga režima koji je smetnja komunikaciji i razvoju ukupnih odnosa.

Albanski premijer Sali Berisha istaknuo je napredak što ga je njegova zemlja ostvarila proteklih godina, osobito u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije za koje je, kako je rekao, uvedena "nulta stopa tolerancije".

Govoreći o Kosovu, kritizirao je politiku Beograda koja preko lokalnih Srba u Mitrovici i drugim srpskim enklavama na Kosovu destabilizira tu najmlađu europsku državu.



Pisane vijesti