Europska komisija potvrdila da Hrvatska ispunjava sve uvjete za uvođenje eura

Slika /Vijesti/2022/06 lipanj/3 lipnja/v1.jpg

Na početku današnje sjednice Vlade premijer Plenković izrazio je solidarnost s građanima u Krapinsko-zagorskoj županiji zbog tuče koja je pogodila to područje poručivši da će Vlada pomoći poljoprivrednicima kako bi se u najkraćem mogućem roku sanirala posljedice te elementarne nepogode.  Najavio je i da će se u ponedjeljak održati posebna sjednica Vlade na kojoj će se donijeti odluke za ublažavanje najavljenog rasta cijena naftnih derivata.

Otvarajući današnju, 122. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema.
 
Izrazio je Vladinu solidarnost s građanima u Krapinsko-zagorskoj županiji, čije je dijelove jučer poharalo nevrijeme, poručivši da će Vlada učiniti sve što može kako bi se u najkraćem mogućem roku sanirala posljedice te elementarne nepogode, osobito u poljoprivredi.
 
Ministarstvo poljoprivrede, dodao je, financirat će sve troškove obnove poljoprivrednih potencijala.
 
Takve ekstremne vremenske neprilike još su jedan signal, naglasio je premijer Plenković, globalnih klimatskih promjena.
 
Važno je da svi pokazujemo poštovanje prema simbolici i značaju državnih praznika
 
Osvrnuo se potom na Dan državnosti, koji je obilježen 30. svibnja svečanim koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu, a tom je prigodom obilježena i 30. obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
 
"Jako je važno da naše mlade generacije budu svjesne temeljnih dana u nastanku suvremene i moderne hrvatske države. Tim trenutkom 30. svibnja pokrenuli su se svi procesi prema hrvatskoj samostalnosti, neovisnosti i stvaranju demokratske i slobodne države kakvu danas imamo, nakon konstituiranja prvog demokratski izabranog Hrvatskog sabora. Od tadašnjeg govora predsjednika Tuđmana u Hrvatskom saboru, u njegovih poznatih deset točaka, napravljen je plan svega onoga što se odvijalo u prva tri desetljeća hrvatske samostalnosti", poručio je premijer Plenković.
 
Dodao je kako je osobito za mlade generacije važno da svi u Hrvatskoj pokazujemo poštovanje prema državnim praznicima, njihovoj simbolici i značaju i na taj način gajimo poštovanje prema državi i društvu u kojem živimo.
 
Ovaj su tjedan, kazao je, obilježili i važni događaji na međunarodnom planu.
 
Europska komisija potvrdila da Hrvatska ispunjava sve uvjete za uvođenje eura
 
Nakon prošlogodišnje vijesti u rastu BDP-a u prvom tromjesečju od 7 posto i utvrđivanja da Hrvatska više nema makroekonomskih neravnoteža, što svjedoči o odgovornom upravljanju javnim financijama i brojnim poduzetim reformama, stiglo je i izvješće Europske komisije i Europske središnje banke o konvergenciji u kojem je konstatirano da Hrvatska ispunjava sve kriterije za članstvo u europodručju.
 
Potvrdio je to i izvršni potpredsjednik Europske komisije Dombrovskis svojim jučerašnjim posjetom Zagrebu.
 
Konačna odluka se očekuje sredinom srpnja, dodao je predsjednik Vlade, a usvajanje eura 1. siječnja 2023.
 
"Time Hrvatska postaje dio onih zemalja koje imaju drugu najjaču svjetsku valutu. Pridružujemo se onim članicama koje su najotpornije i imaju najsnažnije gospodarstvo, a našim građanima i kompanijama omogućit ćemo i povoljnije uvjete kreditiranja i poslovanja", istaknuo je.
 
Uvođenje eura, dodao je premijer, imat će utjecaja i na kreditni rejting, a u smisli reputacije na međunarodnim financijskim tržištima Hrvatska će biti bitno bolja i snažnija nego prije.
 
Istaknuo je da će Hrvatska biti zemlja koja će provesti najkraći period u svojevrsnoj čekaonici – Europskom tečajnom mehanizmu II, jer nijedna druga zemlja srednje i istočne Europe koja je usvajala euro nije provela toliko malo vremena u toj fazi.
 
Hrvatska može postati energetski hub za susjedne zemlje
 
Ranije ovoga tjedna održan je i izvanredni sastanak Europskog vijeća, gdje se dogovarala pozicija Europske unije o šestom paketu sankcija protiv Rusije zbog brutalne agresije na Ukrajinu i kršenja međunarodnoga prava.
 
Taj je paket uključio i zabranu uvoženja nafte, uz određene iznimke za zemlje koje su u poziciji da naftu dobivaju isključivo naftovodima.
 
Važno je, istaknuo je predsjednik Vlade, da se za Hrvatsku otvaraju velike mogućnosti -  osobito kroz povećanje kapaciteta i dodatna ulaganja u LNG terminal na Krku i plinovode Plinacra – da postane energetski hub i kapitalizira svoj geostrateški položaj.
 
Ista je stvar i s naftom jer Hrvatska može kroz Jadranski naftovod omogućiti dopremanje nafte za rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj.
 
"Hrvatska svoju poziciju, u ovim novim okolnostima u smislu energetskoga huba, može i treba na najinteligentniji i najkonstruktivniji način pretvoriti u regionalnu poziciju koja je važna i za nas i za nama susjedne zemlje, s obzirom na tektonske promjene kada je riječ o energetskoj arhitekturi i infrastrukturi u Europi", poručio je premijer Plenković.
 
Osvrnuo se i na najavljeni rast cijena naftnih derivata najavivši da će se u ponedjeljak održati sjednica Vlade na kojoj će se donijeti odluke koje će taj rast ublažiti.
 
Čvrsta i nedvojbena potpora Njemačke hrvatskom članstvu u eurozoni i Schengenu
 
Govoreći o susretu sa saveznim kancelarom Scholzom prije dva dana u Berlinu, ocijenio ga je jako dobrim i konstruktivnim, istaknuvši da Hrvatska i Njemačka jačaju svoje odnose.
 
Trgovinska razmjena je na više od 6 milijardi eura, gotovo tri milijuna Nijemaca godišnje posjećuje Hrvatsku, dok u Njemačkoj živi oko pola milijuna Hrvata.
 
"Njemačka nam je važan ekonomski, ali i politički partner i važna je snažna, čvrste i nedvojbena potpora Hrvatskoj i u pogledu članstva u eurozoni i u pogledu članstva u Schengenskom prostoru", dodao je premijer.
 
Jučerašnjim posjetom Osječko-baranjskoj i Brodsko-posavskoj županiji premijer Plenković upoznao se i s razvojem brojnih važnih projekata u Slavoniji, kanaliziranim kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, posebno istaknuvši radove na dovršetku koridora Vc.
 
Na kraju je uime Vlade čestitao kraljici Elizabeti koje je jučer obilježila 70. obljetnicu vladanja u Ujedinjenoj Kraljevini.

Nekonstrukcijskom obnovom obnovljeno 3.494 obiteljske kuće

Nakon uvodnog izlaganja premijera Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je, kako je rekao, o učinjenim naporima u procesu obnove na području Banovine.

Ukupno 7.270 obiteljskih kuća dodijeljeno je projektantima, a izrađeno je 3.919 elaborata za obnovu.

Organiziranom nekonstrukcijskom obnovom od strane Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje do sada je obnovljeno 2.626 obiteljskih kuća, dok se na 816 kuća izvode radovi.

U procesu samoobnove obnovljeno je 868 obiteljskih kuća, a Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine izdalo je 213 rješenja za povrat sredstava po provedenoj samoobnovi za što je odobreno 5.21 milijun kuna.

Potpredsjednik Vlade kazao je da je sveukupno na Banovini nekonstrukcijskom obnovom obnovljeno 3.494 obiteljske kuće.

Ugovorena je izgradnja 312 zamjenskih obiteljskih kuća s  izvođačima radova, a s vlasnicima obiteljskih kuća potpisano je ukupno 68 ugovora za izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća.

Na Banovini do sada ugovoreni radovi u vrijednosti 860 milijuna kuna

Na 65 lokacija izvode se radovi na zamjenskim obiteljskim kućama i to na 40 lokacija izvode se radovi izgradnje zamjenskih kuća, dok se na 25 lokacija izvodi uklanjanje oštećenih kuća.

Medved je izvijestio i da je na potresom pogođenom području dosad uklonjeno 589 objekata.

Rekao je i da je ovaj tjedan započela izgradnja nove zgrade Prve osnovne škole u Petrinji. Uz školu će se graditi i sportska dvorana te igrališta pored škole.

"U procesu obnove na Banovini do sada su ugovoreni radovi u vrijednosti 860 milijuna kuna, a u tijeku je natječaj za obnovu u vrijednosti 210 milijuna kuna", zaključio je Medved.

Saboru upućen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu

Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu.

"Pristupilo se radi preciziranja uvjeta, prema kojima vježbenici u pravosudnim tijelima mogu pristupiti polaganju pravosudnog ispita. Revidira se rad ispitnog povjerenstva za pravosudni ispit da se izrijekom propisuju osnove za razrješenje članova i zamjenika, vrijeme na koje se imenuju propisuje se u trajanju do dvije godine", kazao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Ministar Malenica predstavio je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji, gdje se uvodi novi koncept ulaska u pravosudne dužnosti za savjetnike koji se dobrovoljno opredijele za daljnju dužnosničku karijeru u pravosuđu.

Oni će biti posebno vrednovani i ocjenjivani te će im se izostaviti potreba polaganja posebnog završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike. Ostalima će se vrednovati njihova učinkovitost te ocjene ostvarene kao polaznici Državne škole za pravosudne dužnosnike.

Vlada je Saboru uputila i Konačni prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa, iz razloga jer se njegove odredbe više ne primjenjuju. Pravna materija koju uređuje predmetni Zakon u potpunosti je uređena drugim propisima, odnosno Zakonom o javnom bilježništvu i Uredbom o uredskom poslovanju.

Uređuje se postupak izdavanja putnih isprava djeci

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana, kojim se uređuje postupak izdavanja putnih isprava djeci.

Božinović je naglasio da se izmjenama omogućilo da bilo koji od roditelja kao zastupnik djeteta, može podnijeti zahtjev i preuzeti izrađenu putovnicu za dijete.

"Predstavlja žurno ostvarivanje temeljnih djetetovih prava. Pojednostavljenje je u interesu ostvarivanja prava djeteta. Zahtjev za izdavanje neće moći podnijeti roditelj koji je lišen roditeljske skrbi, kojem je ograničeno pravo roditeljske skrbi ili je lišen poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na ishođenje putne isprave", naglasio je Božinović.

U iznimnim slučajevima, zahtjev za izdavanje može podnijeti jedan od roditelja, uz izjavu da će drugi roditelj osobno preuzeti putnu ispravu.

HEP-u odobreno zaduženje do milijarde eura za osiguranje nabave energenata

Vlada je odobrila Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) kreditno zaduženje do ukupno jedne milijarde eura, za financiranje nabavke električne energije, plina, ugljena i toplinske energije te za kupnju plina koji će HEP utisnuti u podzemno skladište plina Okoli.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da je vladin potez motiviran osiguranjem dovoljne količine energenata za građane i gospodarstvo, pod utjecajem krize u Ukrajini. 

HEP-u je odobreno kreditno zaduženje kod komercijalnih banaka do iznosa od 600 milijuna eura, za financiranje nabave struje, plina, ugljena i toplinske energije.

Vlada je zadužila HEP i da radi osiguranja zaliha plina na teritoriju Republike Hrvatske, osigura 270,83 milijuna prostornih metara plina i utisne ga u podzemno skladište plina Okoli. U tu svrhu HEP-u je odobreno kreditno zaduženje kod komercijalnih banaka do iznosa od 400 milijuna eura.

Država će prema današnjoj Vladinoj odluci izdati državna jamstva HEP-u za oba kredita.

Plinom iz Okola će prema vladinoj odluci raspolagati HEP, sukladno nalozima Kriznog tima odgovornog za provedbu Plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske.

U državnom proračunu osigurat će se sredstva HEP-u za pokrivanje razlike između nabavne i tržišne prodajne cijene plina.

Ministar Filipović kazao je da se svim korisnicima skladišta plina propisuje obvezna dinamika punjenja plina kako bi do 1. studenog 2022. razina zapunjenosti bila minimalno 90 posto.

Usvojena žurna nabava strateških robnih zaliha za potresom pogođena područja

Vlada je usvojila žurnu nabavu i korištenje strateških robnih zaliha za sanaciju šteta od potresa, a nabavljat će se roba za opće životne potrebe koje nisu predviđene prije, što će provoditi Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske. 

Ministar Davor Filipović izvijestio je da su do 19. travnja 2022. izvršili nabavu robe u vrijednosti 75,5 milijuna kuna, te usluga u vrijednosti 4,6 milijuna kuna.

Izvršena je i isporuka robe iz robnih zaliha u vrijednosti 30,8 milijuna kuna, u ukupnom iznosu od 111,1 milijuna kuna.

Izvor: Vlada/Hina



Pisane vijesti