- Objavljeno: 28.06.2023.
Europska unija je zajednica vrijednosti. Članstvo Hrvatskoj donijelo brojne koristi za naše građane i gospodarstvo
Premijer Andrej Plenković naglasio je da put Hrvatske u Europsku uniju nije bio nimalo jednostavan. Dodao je da su nam devedesete godine u diplomatskom smislu prošle na način da razbijemo regionalni pristup Europske unije, što smo u konačnici i uspjeli. Istaknuo je da je članstvo u Europskoj uniji donijelo brojne dobrobiti hrvatskom društvu, građanima i gospodarstvu. Naglasio je i da je Hrvatskoj do kraja desetljeća na raspolaganju 25 milijardi europskih sredstava.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi u trodnevnom posjetu Bruxellesu. Po dolasku je sudjelovao u raspravi na temu politike proširenja Europske unije te dosadašnjih iskustava i postignuća Hrvatske kao članice EU.Hrvatski put u Europsku uniju nije bio jednostavan
U svom govoru, premijer je zahvalio svima koji su pridonijeli ulasku Hrvatske u Europsku uniju, naglasivši da je taj put bio jedinstven i nimalo jednostavan.
Podsjetio je da, nakon Grčke koja je Europskoj uniji pristupila 1981., Hrvatska je jedina zemlja koja je ušla sama, što je ocijenio ogromnim uspjehom s obzirom na okolnosti u kojima se nalazila.
Pojasnio je da je Hrvatska u 90- ima bila suočena s agresijom velikosrpske politike Miloševićevog režima. ,,Dobili smo neovisnost, teritorijalnu cjelovitost, postali smo subjekt međunarodnog prava, reintegrirali smo okupirani teritorij u hrvatski ustavno-pravni poredak", kazao je Plenković, dodavši da je Hrvatska imala i zahtjevnu tranziciju za razliku od Slovenije ili bilo koje druge države srednje i istočne Europe.
Premijer je podsjetio da je Hrvatska bila fusnota u knjigama o europskom procesu te se njezin institucionalni odnos s Europskom unijom tijekom devedesetih godina svodio na nekoliko područja, poput tzv. autonomnih trgovinskih povlastica te neredovitog političkog dijaloga.
Hvatanje koraka sa zemljama srednje i istočne Europe
Rekao je da je Hrvatska morala uhvatila korak sa zemljama srednje i istočne Europe koje devedesetih nisu imale rat te su prošle mirnu tranziciju i direktan prijelaz iz planskog u tržišno gospodarstvo. Istaknuo je da su također imale i ogromnu financijsku potporu, a u gradove poput Budimpešte, Praga, Varšave i Bratislave dolazili su investitori, konzultanti, pravne tvrtke i zapadni mediji.
Ponovio je da je Hrvatska u to vrijeme imala rat i reputaciju 'nestabilnog zapadnog Balkana'.
"Smatrali smo da je nepravedno da nas se veže uz druge zemlje koje su bile daleko manje spremne nego mi. Jedni način da idemo brže je bio da objasnimo našim prijateljima u institucijama Europske unije da to treba promijeniti. I uspjeli smo", naglasio je Plenković. Ocijenio je da se ovakav pristup pokazao dobrim jer Hrvatska je u Europskoj uniji već deset godina, a šest mjeseci i članica Schengenskog prostora i europodručja.
Premijer je istaknuo da je članstvo u Europskoj uniji donijelo brojne dobrobiti hrvatskom društvu, građanima i gospodarstvu. Kazao je da je bit pregovaračkog procesa bio reformirati zemlju na svaki mogući način, od pravnog sustava, ekonomije, izgradnje institucija do jačanja demokracije i borbe protiv korupcije. Dodao je smo uspjeli, ali i poručio da uvijek može bolje.
Osvrnuo se zatim na pregovore od 2005. do 2011., rekavši da je situacija s granicom sa Slovenijom te suradnja s Haaškim sudom Hrvatskoj oduzela otprilike četiri godine u pregovaračkom procesu. Dodao je da je Hrvatska pristupila Europskoj uniji tek 2013. godine.
Proširenje Europske unije
Premijer je u tom kontekstu podsjetio da je jučer u Podgorici sudjelovao na sastanku SEECP-a, kazavši da postoji entuzijazam i volja zemalja jugoistoka Europe da pristupe Europskoj uniji, ali su neke od njih nepravedno u 'čekaonici' već duže vrijeme, izdvojivši posebno Sjevernu Makedoniju. Rekao je da je ta zemlja na sastanku na vrhu u Zagrebu 2000. godine parafirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju te je čekala 17 godina otkad je dobila status kandidata da otvori pristupne pregovore, što je ocijenio frustrirajućim.
Naglasio je da su zemlje jugoistoka Europe važan dio Europe i da je na njihovim susjedima, u koje spada i Hrvatska, da Europsku uniju u to uvjere. Smatra da je to posebno bitno u kontekstu migracija, osobito na zapadnobalkanskoj ruti.
Kad je riječ o proširenju, premijer je istaknuo da je situacija puno bolja nego prijašnjih godina te da je ruska agresija na Ukrajinu promijenila stav starih članica o proširenju.
Hrvatskoj do kraja desetljeća na raspolaganju 25 milijardi europskih sredstava
Odgovarajući na pitanja, predsjednik Vlade je naglasio da je Europska unija zajednica vrijednosti, zajednica prava, ali i zajednica na temelju koje Hrvatska kroz izdašna sredstva ima priliku ulaganjem u svoj ravnomjerni regionalni razvoj dosegnuti prosjek razvijenosti Europske unije. Istaknuo je i da je Hrvatskoj do kraja desetljeća na raspolaganju 25 milijardi europskih sredstava.
Upitan podržava li Hrvatska ukidanje konsenzusa u nekim pitanjima vanjske politike, a što neki drže jednom od najvećih prepreka za daljnje proširenje i bolje funkcioniranje EU-a, premijer je rekao da ne podržava. Dodao je da je za Hrvatsku i za ostale male zemlje jednoglasnost instrument za zaštitu od preglasavanja.
Predsjednik Vlade Plenković večeras je prisustvovao prijemu i svečanom koncertu u povodu proslave Dana državnosti i 10. godišnjice ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.