Europska unija mora pronaći nove temelje suradnje, uvažavajući postignuća proteklih 60 godina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković nastavio je danas praksu izvještavanja zastupnika u Hrvatskome saboru o sastancima Europskoga vijeća i to o sastanku održanom 9. ožujka u Bruxellesu, ali i o neformalnim sastancima održanim u veljači i ožujku na Malti i u Bruxellesu.

S tih sastanaka Hrvatskoj su upućene ohrabrujuće poruke, uz uvažavanje pozitivnih gospodarskih trendova i svih postignuća ostvarenih proteklih godina.
 
Prije samog izlaganja, premijer se osvrnuo na reizbor Donalda Tuska, velikog prijatelja Hrvatske, za predsjednika Europskoga vijeća, na novi, dvoipolgodišnji mandat. Njegov je reizbor bio presedan po tome što je njegova zemlja Poljska, odnosno, aktualna poljska vlada predložila drugog kandidata koji nikad ranije nije bio predsjednik poljske vlade. U raspravi je kod 27 zemalja članica prevladao stav da se Donaldu Tusku ponovno ukaže povjerenje. Sukladno ranije definiranom stavu Republike Hrvatske, i predsjednik Vlade Plenković podržao je takvu odluku. Jedina zemlja koja se tome usprotivila bila je Poljska čime je onemogućila da zaključci usvojeni na Europskome vijeću budu uobičajeni Zaključci Europskog vijeća, pa su postali Zaključci predsjedavajućeg Europskoga vijeća. Međutim, unatoč toj maloj distinkciji snaga poruka i svih zaključaka ostala je u svojoj biti ista.
 
Predsjednik Vlade naglasio je da su šefovi država i vlada, po prvi put nakon niza godina, od 2008., u kojima na Europskome vijeću nije bilo rasprave o zemljama jugoistoka Europe, razgovarali o ovoj važnoj temi za Hrvatsku to njezinom najbližem susjedstvu.
 
Najvažnije je, smatra predsjednik Vlade Plenković, da je ponovljena ne samo jasna europska perspektiva svih zemalja jugoistoka Europe, nego i privrženost Europske unije da pomogne tim zemljama u ispunjavanju europskih kriterija i reformi.
 
U Zaključcima, rekao je premijer, mogao bi se primijetiti nedostatak ambicije i jasnoće kad je riječ o terminima poput proširenja i pristupanja, ali je istaknuo da sve treba gledati u širem političkom kontekstu zbivanja u europskom projektu, do migracija, radnih mjesta, slobode kretanja te predizbornog ozračja u tim zemljama.
 
Na tom je sastanku iznio potrebu nastavka proširenja Europske unije na susjede RH, osobito na BiH, ali i na druge zemlje, te argumentirao nastojanje da europski proces sadrži ne samo reformske  napore, nego i koheziju nekih od država koje su nama bliske, u smislu njihove funkcionalnosti. „Jasno sam kazao da što Europska unija više oklijeva u svojoj institucionalnoj, financijskoj, diplomatskoj, političkoj i bilo kojoj drugoj prisutnosti, to je utjecaj drugih globalnih aktera u našem najbližem susjedstvu sve veći i snažniji i ima marginu povećanog utjecaja na bitne političke procese“, kazao je predsjednik Vlade, te dodao kako misli da ta svijest pojedinih partnera u Europskoj uniji o našem susjedstvu poprilično varira.
 
Premijer je podsjetio da je nakon sastanaka na vrhu u Zagrebu 2000. godine i Solunu 2003. bilo zamišljeno da se periodički sastanci šefova država i vlada EU održavaju svake tri godine. Nažalost, ta se dobra namjera nije održala, pa je nakon proširenja 2004.  došlo do razvodnjavanja te koncepcije. Kazao je i da postoji svojevrsni supstitut, tzv. Berlinski proces, koji je prije nekoliko godina pokrenula Njemačka. Naglasio je da tu situaciju Hrvatska treba ispravljati svojim aktivizmom i vratiti ove zemlje puno češće na dnevni red Europskoga vijeća, nego što je bilo do sada.  „Devet godina je predug period za zaključke o praznini na karti Europe, kad se radi o zaokruživanju europskoga projekta“, kazao je.
 
Predsjednik Vlade istaknuo je da je posebno govorio Bosni i Hercegovini i o ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, te o svemu onome što se može očekivati uoči izbora planiranih za 2018., među ostalim i o izbornom zakonu.  Od drugih tema o kojima se raspravljalo, izdvojio je one koje smatra najbitnijim za europske građane, a to su zaključci o novim radnim mjestima, rastu, konkurentnosti. Podsjetio je na uvodno izlaganje predsjednika Europske komisije Junckera i obraćanje čelnika središnje europske banke Draghija koji je precizno artikulirao vrlo povoljne makroekonomske pokazatelje na razini Unije, gdje je prosječna stopa nezaposlenosti od 2009. godine do danas najniža i iznosi 9,6 posto. To je dobar i pozitivan signal, kazao je i dopunio podatkom da se rast gospodarstava država članica na razini kvartala kreće između 0,3 do 0,6 posto. „To su informacije koje su u kontekstu naših makroekonomskih pokazatelja za Hrvatsku relevantne.  Ovdje želim reći da su sve tri agencije za kreditni rejting u proteklih nekoliko mjeseci naše izglede iz negativnih pretvorile u stabilne, što je pozitivan signal. Naravno da se to dogodilo ponajprije zahvaljujući našem gospodarstvu, aktivizmu, proizvodnji, izvozu, konkurentnosti, ali isto tako je riječ o političkoj stabilnosti koja stvara temeljite preduvjete za rast i razvoj, jačanje okvira pravne sigurnosti, predvidljivosti te za provedbu načela društvene pravednosti i solidarnosti.
 
Ponovio je da pokazatelji o rastu BDP-a u 2016. godini i projekcije za 2017., smanjivanje javnoga duga na 83,9  posto udjela u BDP-u, kao i smanjivanje proračunskog deficita, ohrabruju. „Kada sam to prenio našim kolegama i partnerima, u komparativnoj analizi vidite da su trendovi koje Hrvatska trenutno uživa takvi da moramo učiniti napore da se oni nastave,  da kombinacijom nacionalnih mjera i europskih sredstava kreiramo veću zaposlenost. To podrazumijeva i prilagodbu onome što se naziva radnim mjestima budućnosti, pri čemu digitalno društvo i digitalno gospodarstvo danas za EU čine jasan prioritet i  nose potencijal od 3,8 milijuna novih radnih mjesta“, istaknuo je predsjednik Vlade.
 
Naveo je da se na ovom Europskome vijeću raspravljalo i o pitanjima sigurnosti i obrane, osobito u domeni obrambene suradnje, planiranja vojnih misija, povećanju transparentnosti, fleksibilnosti i komplementarnosti aktivnosti Unije u sigurnosnom i obrambenom području, s onim što radi Sjevernoatlantski savez i jačanjem autonomije pojedinih država članica u obrambenom smislu. „Hrvatska je u tom kontekstu prepoznala da u novim globalnim okolnostima mora raditi iskorake, i u proračunu za obranu, i o tome ćemo morati voditi računa i u budućnosti.  Cilj od 2 posto je dugoročni zadatak, ali ukoliko budemo ustrajno radili na povećanju naših obrambenih sposobnosti, većoj učinkovitosti i komplementarnosti, i ova sredstva koja su u ovom trenutku manja od toga, mogu biti korisna za naš doprinos jačanju sigurnosnih i obrambenih sposobnosti Europske unije“.
 
Predsjednik Vlade saborskim zastupnicima kazao je da je dotaknuta još jedna tema, kao svojevrsni nastavak sa neformalnog sastanka na Malti, a to su migracije. U ovom trenutku gotovo je zatvorena istočno-mediteranska i balkanska ruta, podsjetio je, a migracije su svedene uglavnom na srednjo-mediteransku migracijsku rutu. Kazao je da je ponovno naglašena važnost provedbe svih dogovora s Turskom, jer je njezina uloga kapitalna u procjenjivanju daljnjeg priljeva migranata s prostora Male Azije.
„Ovo što se nakon Europskoga vijeća dogodilo u kontekstu Njemačke i Nizozemske ne pridonosi stabilnosti i povjerenju, a u sebi nosi određene rizike, kazao je Plenković i dodao: „Uz veliku privrženost jačanju demokracije, standarda ljudskih prava, medijskih sloboda i funkcioniranju pravne države u Turskoj, isto je važno voditi računa i o financijskoj pomoći koja se daje Turskoj u vezi s izbjeglicama, o pristupnim pregovorima i viznom režimu, jer su sve te teme međusobno  povezane.“
 
Govoreći o neformalnom sastanku na Malti, predsjednik Vlade je rekao da je ta prigoda iskorištena za raspravu o novim transatlantskim odnosima u svjetlu nove američke administracije i izbora predsjednika Trumpa, kao i o odnosima s drugim globalnim akterima poput Rusije. Dodao je da Europska unija nastoji kroz dijalog sa vodstvom Amerike, svesti taj odnos u uobičajene okvire povjerenja i suradnje, jer je ona ključna za globalno upravljanje i rješavanje brojnih sigurnosnih i političkih izazova u suvremenom svijetu.
 
Na Malti je održana i prethodna rasprava o pripremama za sastanak na vrhu u Rimu 25. ožujka, svečani sastanak povodom 60. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora. Predsjednik Vlade smatra taj sastanak prigodom da Europska unija pronađe nove temelje suradnje, čvrsto vjerujući u postignuća proteklih 60 godina i svjesna izazova, s namjerom da u tome razdoblju odlučimo kakav europski projekt i kakvu Uniju želimo.
 
„Stav koji sam izložio u ime Hrvatske, i na Malti i u petak u Bruxellesu, svodio se na tri
tri temeljne točke: svi u ovom trenutku prepoznaju da moramo ojačati demokratski legitimitet europskih institucija, bilo posredno, bilo neposredno“, kazao je. Upozorio je na rastući populizam te potvrdio da se ne radi samo o komunikaciji ili boljem tumačenju europskih politika, nego o identificiranju s europskim vrijednostima. „I tu dolazimo do druge točke, a to je obveza učiniti i zajedničke politike i redistributivnu snagu europskoga proračuna, otprilike 150 milijardi eura godišnje,  puno vidljivijom običnim građanima, bili oni u Vukovaru, u Koelnu ili  Napulju. Upravo taj nedostatak stvara nepovjerenje i udaljava ljude od identificiranja s najvećim mirovnim i razvojnim projektom na kontinentu nakon II. svj. rata“, naglasio je predsjednik Vlade i dodao kako je treći aspekt da jedino zajedničkim pristupom možemo biti relevantan partner na globalnoj sceni.  
 
Da bi u tome pomogao, podsjetio je premijer, predsjednik EK Juncker je izradio zajedno sa suradnicima, svojevrsnu Bijelu knjigu. „EU više brzina već postoji i danas, u više krugova suradnje, od kojih su najpoznatiji Schengen i Eurozona, ali postoji i čitav niz drugih aspekata pojačane suradnje, gdje je dio država članica odlučio ući u dublje integracije. Stoga je moja teza, u ime Hrvatske bila: Budući da je Europa više brzina u ovom trenutku činjenica, način odvijanja suradnje u budućnosti mora biti uključiv“, naglasio je.
 
Dodao je da je pred Hrvatskom u narednom razdoblju zadatak ne samo da podrži namjeru Italije, koja trenutno organizira brojne rasprave na ovu temu povodom 60. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora, nego da kroz sva institucionalna tijela bilo međuvladine, bilo  međuparlamentarne suradnje, promičemo temeljne stavove Republike Hrvatske koji su „snažan, jasan i zreo doprinos, sada nakon što smo duboko u 4. godini članstva“. 
 
Ocijenio je da sastanak u Rimu neće biti spektakularan, ali će biti dobar, koristan, konstruktivan, i realan te prigoda za novu koheziju, temeljitu i kritičnu introspekciju.
 
''To će biti prilika za iznalaženje dovoljno snage da se sve ono što je dobro u ovom zajedničkom projektu stavi u prvi plan, a ono za što smatramo da postoje određeni nedostaci, da se zajedničkim snagama popravlja i učini razumljivim europskim ljudima. To naravno uključuje i veće sudjelovanje na  izborima, bilo na nacionalnoj razini,  bilo na izborima za Europski parlament za nešto više od dvije godine“, zaključio je izlaganje predsjednik Vlade Plenković.

Pisane vijesti