Filipović: Hrvatska je ozbiljan igrač na novoj energetskoj karti Europe

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović gostovao je u emisiji Hrvatskoga radija "A sada Vlada". Rekao je da je Vlada donijela brojne odluke kako bi olakšala situaciju građanima i gospodarstvu uslijed velikog rasta cijene energenata te velikog inflatornog pritiska.

Na snagu su od ponoći stupile nove mjere koje bi trebale stabilizirati rast cijena goriva. Ipak, postavlja se pitanje što se može očekivati u tjednima koji su pred nama.

"Možemo znati što će se događati sljedeća dva tjedna. Što će biti nakon toga, mislim da u ovim uvjetima neizvjesnosti to ne može prognozirati", kazao je ministar Filipović, podsjetivši da je Vlada u ponedjeljak donijela odluke o smanjenju trošarina i trgovačkih marži.

"Produžili smo period u kojem računamo cijene nafte i naftnih derivata, a ta je uredba na snazi idućih 30 dana", rekao je.

Dodao je da će se vidjeti kakva će situacija biti na svjetskim tržištima nafte te da će se onda po tome dalje formirati cijene.

"Išli smo na interval od dva tjedna kako bi išli u korist sugrađanima i gospodarstvu. Cijena je goriva sada niža nego da se išlo na tjedan dana. Ako će cijene goriva na svjetskim tržištima ići prema dolje, onda će i kod nas ići prema dolje", istaknuo je Filipović. Smatra da ljudi mogu biti zadovoljni kad se uzmu u obzir sve okolnosti.

Neće biti nestašice goriva

Govoreći o manevarskom prostoru Vlade, ministar je kazao da postoji prostor vezano uz trošarine, a da se radi, kada je benzin u pitanju, o 36, 37 lipa po litri.

"Kada govorimo o dizelu, onda je tu prostor nešto manji, oko 16 ili 17 lipa. U izvanrednim okolnostima sve su opcije na stolu, analiziramo i pratimo što se događa na tržištu, a kako bismo mogli adekvatno reagirati. Učinit ćemo sve da budemo uz sugrađane i gospodarstvo", poručio je.

Odgovorio je i na pitanje prijeti li možda i nestašica goriva.

"Naše su zalihe sukladno zakonu, 90 dana za naftu i naftne derivate. Usuđujem se reći da neće biti nestašica. Reakcija distributera ponajprije dolazi jer smo smanjili trgovačku maržu. Dugi niz godina one su bile delimitirane, a mišljenja sam kako u kriznim situacijama svi moraju podnijeti dio svoje odgovornosti, pa i naftne tvrtke te distributeri. Njihova je reakcija takva jer smo skratili njihove zarade više nego što postoji stvarna opasnost nestašica", pojasnio je Filipović.

Na pitanje hoće li se ići i s dodatnim paketima pomoći za one najugroženije, poput primjerice poljoprivrednika i ribara koji su u teškoj situaciji zbog visoke cijene plavog dizela, ministar je podsjetio da je Vlada u travnju reagirala velikim paketom mjera od pet milijarda kuna.

"Da nije bilo intervencija Vlade bilo bi većeg povećanja i cijena električne energije, pa kod plina također. Pratit ćemo situaciju i donosit ćemo adekvatne i pravovremene odluke, kao što smo ih donosili do sada", naglasio je Filipović. 

Plan je povećati kapacitete LNG-a na Krku

Osvrnuo se i na pitanje Janafa i distribucije te pitanje LNG-a na Krku.

Kazao je da ova novonastala situacija Hrvatsku stavlja u poziciju da može postati energetsko čvorište te važan igrač kada je u pitanju energija u ovom dijelu Europe.

"Janaf se nalazi u situaciji da s postojećim kapacitetima možemo zadovoljiti recimo sve potrebe Mađarske. Kapacitet Janafa 11,4 milijuna tona, Mađarskoj treba 8,1 milijun. Bez ikakvih investicija možemo dobaviti naftu prema Mađarskoj. Janaf uz određene investicija može uduplati te kapacitete", pojasnio je Filipović. S tog aspekta, dodao je, nalazimo se u dobroj poziciji.

"Što se tiče LNG terminala, kad odem u Bruxelles ili negdje drugdje, ne postoji europski dužnosnik koji ne skrene pozornost na važnost našeg postojećeg LNG-a. To je bio mudar potez Vlade", istaknuo je Filipović.

Rekao je da je plan povećati kapacitete LNG-a na 6,1 milijardi kubika kako bi se osigurala opskrba Hrvatske, ali i kako bi, dodao je, mogli opskrbljivati Sloveniju te da bi plin mogao ići prema Mađarskoj.

"Razmišljamo o tome da u dogledno vrijeme plinom opskrbljujemo i BiH", kazao je Filipović, istaknuvši da cijela situacija stavlja Hrvatsku kao ozbiljnog igrača na novoj energetskoj karti Europe.

U kontekstu sankcija prema Rusiji spreman, ministar je upitan kakvoj je situaciji Hrvatska i je li osigurala energente iz drugih pravaca.

Filipović je kazao da se nafta već sada uvozi iz drugih izvora. "Preko Janafa kod nas ne dolazi ruska nafta", dodao je, istaknuvši da je fokus sigurnost opskrbe energentima u Hrvatskoj.

"Naše podzemno skladište plina dopunit će se do 1. studenog do 90 posto kapaciteta. HEP-u je odobreno državno jamstvo da može uzeti kredit od 400 milijuna eura, a kako bi naše bolnice i rodilišta mogli neometano funkcionirati", naglasio je.

Upitan o rastu cijena i inflatornom pritisku, ministar je rekao da inflacija nije problem samo Hrvatske već i cijeloga svijeta.

"Cijene idu prema gore i treba učiniti sve da bi se ti inflatorni udari na naše gospodarstvo donekle ublažili", poručio je, dodavši da se traži način kako pomoći.

Potvrdio je da se zbog cijele situacije usporavaju projekcije rasta, ali da nitko od svjetskih stručnjaka ne smatra da će doći do globalne recesije.

"Doći će do slučaja da će neke zemlje doći u takvu situaciju, ali ne svjetsko gospodarstvo u cjelini", rekao je Filipović.

Brojne prednosti ulaska u eurozonu

Ministar smatra da će Hrvatskoj pomoći ulazak u eurozonu, osobito kada se radi o kriznim situacijama.

Naveo je brojne prednosti hrvatskog ulaska u eurozonu, kao što su nestanak valutnog rizika i troškova konverzije. Naglasio je da brojni izvoznici pozdravljaju tu odluku, a smatra da će i turisti imati više koristi.

"Doći će i do povećanja kreditnog rejtinga, kao što su to najavile određene agencije. Samo to povećanje opet se reflektira na kamatne stope i niže troškove financiranja", ustvrdio je Filipović, dodavši da su troškovi uvođenja eura manji od koristi koje će gospodarstvo imati.

"Vrlo brzo ćemo imati natječaj od dvije milijarde kuna, a koji će biti usmjeren na mikro, male i srednje poduzetnike, kako bi iskoristili novac da podignu konkurentnost, da digitaliziraju procese, da iskoriste sve što se može iskoristiti u smjeru zelene tranzicije", najavio je.

Što se tiče rezanja parafiskalnih nameta, Filipović je kazao da je Vlada započela s tim procesom.

"U nekom razumnom vremenu sigurno ćemo izaći s tim planom, to smo predvidjeli u Nacionalnom planu otpornosti i oporavka. Moramo raditi reforme, jačati konkurentnosti gospodarstva, olakšavanje poslovanja, to su naši ciljevi i ići ćemo u tom smjeru", zaključio je ministar.

Izvor: HRT/Vlada

Pisane vijesti