- Objavljeno: 19.12.2022.
Godina političkih i sportskih uspjeha
Komentirajući danas aktualne teme Plenković je izrazio radost fantastičnim uspjehom Hrvatske nogometne reprezentacije osvajanjem bronce na Svjetskom prvenstvu u Katru, ocijenivši pobjedu velikom hrvatskom promocijom. Među političkim temama izdvojio je današnju Vladinu uredbu o snižavanju maloprodajnih cijena naftnih derivata, u Saboru izglasane zakone iz domene reforme zdravstva, Zakon o trgovini, te usvojeni dodatni porez na dobit. Podsjetio je i na osiguran besplatni obrok za osnovnoškolce od 1. siječnja 2023. Od europskih tema naglasio je na Europskom vijeću pozdravljen hrvatski ulazak u Schengen, status zemlje kandidatkinje BiH, te - bešćutnom - ocijenio poruku dijela opozicije koja je bila protiv obuke ukrajinskih vojnika na prostoru Hrvatske naglasivši da će Vlada nastaviti podržavati Ukrajinu u svakom smislu, kao i dosad
"Izrazili smo veliko zadovoljstvo fantastičnim uspjehom Hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Katru i izrazili zadovoljstvo da su ovi sjajni nogometaši čitavoj Hrvatskoj, hrvatskom narodu u domovini i iseljeništvu priredili nezaboravno iskustvo i veliko veselje. Ponosni smo na tako veliki uspjeh i u, konačnici, na tako veliku promociju Hrvatske", istaknuo je uvodno Plenković.
Glede današnje Vladine uredbe o snižavanju maloprodajnih cijena naftnih derivata naglasio je da je benzin sada ispod 10 kn, smanjen za gotvo kunu na 9, 63 kn /l, dizel je pojeftinio za 0, 75 kn /l na 10,84 kn /l, plavi dizel pojeftinio za 0,75 kn/l na 7,20 kn/l.
Jeftinije gorivo, besplatan obrok za osnovnoškolce
"Ove cijene koje su na snazi od sutra praktički su za dvije kune jeftinije zbog ranijih Vladinih odluka kojima smo ograničili marže, ukinuli određene naknade, smanjili trošarine i na taj način omogućili našim građanima i gospodarstvu da imaju što jeftinije cijene naftnih derivata", kazao je premijer.
Podsjetio je i da je od 1. siječnja 2023. donesena odluka o s besplatnom obroku za sve osnovnoškolce, njih oko 310 tisuća.
"Ne želimo više da ijedno dijete bude gladno u hrvatskim osnovnim školama. Za to ćemo izdvojiti 544 milijuna kuna u proračunu za 2023. ", kazao je.
Nastavio je o velikim europskim temama rekavši da je na sastanku Europskog vijeća pozdravljeno i na svaki način odobreno članstvo Hrvatske u Schengenu od 1. siječnja te istaknuo status zemlje kandidata za BiH za koji se Hrvatska sve vrijeme snažno zalagala.
"Razgovarali smo i o energetici. Danas je, prema očekivanjima i najavi, na sastanku ministara energetike postignut dogovor o ograničenju cijene plina, korektivnom tržišnom mehanizmu koji treba držati cijenu plina prihvatljivom, a opet osigurati opskrbu. To je ključna politička poruka za stabiliziranje situacije na tržištu energenata", naglasio je Plenković dodavši da je Europska unija dala makrofinancijsku pomoć, pravu proračunsku injekciju od 18 milijardi eura potpore Ukrajini kako bi održala elektroenergetski sustav u vrijeme stalnih ruskih napada. Ujedno je podsjetio i da je Europsko vijeće u četvrtak podržalo i vojnu misiju pomoći Ukrajini.
"Žao mi je da u petak nije bilo dovoljno političke odgovornosti kod 54-ero zastupnika u Hrvatskom saboru koji su, ili eksplicitno glasali protiv, što je gotovo nestvarno, ili se nisu uključivali, nisu došli na glasanje", rekao je Plenković.
Nedavanje potpore žrtvi ruske agresije bešćutna je poruka dijela opozicije prema Ukrajini
Ocijenio je da su saborski zastupnici koji nisu glasali za sudjelovanje Hrvatske u obuci ukrajinskih vojnika u sklopu europskog projekta EUMAM poslali bešćutnu poruku i učinili štetu međunarodnom ugledu Hrvatske, a drži i da su pokazali i mržnju prema HDZ-u.
Poručio je da će Vlada nastaviti podržavati Ukrajinu u svakom smislu kao i dosad, dodavši da bi participiranje u obuci u odnosu na svu pomoć dosad bilo simbolično.
"Ta stigma nedavanja potpore žrtvi ruske agresije pratit će ih dugo. To je poraz, ne Sabora, nego onih koji nisu iskoristili svoje pravo, koje im je narod na izborima dao, da odlučuju i time su poslali bešćutnu poruku neiskazivanja solidarnosti i potpore za misiju u kojoj će sudjelovati praktički sve druge članice Europske unije i koje će Ukrajini davati potporu i u tom smislu. Mi ćemo, kao Vlada, ono što radimo nastaviti i dalje, podržavati Ukrajinu i politički, diplomatski, ekonomski, financijski, tehnički, humanitarno i vojno, kao i dosad", rekao je Plenković u novinarima.
Analiza zašto je to tako je sljedeća – većina tih zastupnika koji su bili protiv, ili se nisu uključivali, ima zajednički nazivnik – to su ljudi koji nisu pridonijeli procesu učlanjivanja Hrvatske u NATO, EU, a sada u Eurozonu i Schengen, rekao je, među ostalim.
Ocijenio je kako se oni mogu lakonski praviti da je Hrvatska neutralna, no da Hrvatska nije nesvrstana kao što je bila Jugoslavija, niti je neutralna kao Austrija, podsjetivši da je Hrvatska članica NATO-a i EU-a.
Ocijenio je da je drugi element, velika poveznica svih tih stranaka koje nisu glasale za Ukrajinu, ne samo to da su stavili u prvi plan podršku onom koji napada - Putinu i Rusiji, nego su pokazali i nevjerojatnu mržnju prema Hrvatskoj demokratskoj zajednici i svemu što ona kao vladajuća stranka predlaže.
"Te dvije stvari u biti su njihovo ogledalo i legitimacija i politička odgovornost”, poručio je premijer, naglasivši da je procedura u cijelosti bila čista i poštovana, te da su predsjednik Republike Milanović, kao i mnogi od navedenih zastupnika, unaprijed rekli da su protiv sudjelovanja Hrvatske u takvoj misiji.
"Politika se ne vodi tako da se podilazi anketama, nego se politika vodi vodstvom i odgovornošću u zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa u pitanju globalnog sigurnosnog karaktera koje danas ne zaobilazi nikoga. Ne možemo se praviti nevješti i misliti da to što se događa nekoliko tisuća kilometra dalje ne tiče Hrvatske", zaključio je.
U 2022. očekujemo rast od 6 %
Odgovarajući na pitanje o procjenama hrvatskoga rasta Plenković je podsjetio na današnji sastanak GSV-a s partnerima iz sindikalnih središnjica i Udruga poslodavaca na kojem su, kazao je, prošli sve teme u ovoj - megagodini - isporuke i uspjeha hrvatske države koji su nam omogućili velik gospodarski rast.
"Hrvatska će u 2022. biti među državama članicama Europske unije s najvećim gospodarskim rastom. Mi vjerujemo da će on biti oko 6 %. To nam daje fiskalni kapacitet da ponovo intervencionistički djelujemo i u 2023.", zaključio je Plenković izrazivši vjeru u rast i u 2023. uz pad inflacije, otpornost hrvatskog gospodarstva, agilnost hrvatskih poduzetnika, predanost hrvatskog radnika u kombinaciji s Vladinim mjerama.