Govor potpredsjednika Vlade RH Damira Polančeca na Europskoj antikorupcijskoj konferenciji

Govor potpredsjednika Vlade RH Damira Polančeca na Europskoj antikorupcijskoj konferenciji
Brijuni, 26. svibnja 2006.

Govor potpredsjednika Vlade RH Damira Polančeca na Europskoj antikorupcijskoj konferenciji
Brijuni, 26. svibnja 2006.


Poštovane gospođe i gospodo!

Osobito mi je zadovoljstvo što, u ime Vlade Republike Hrvatske, sudjelujem na ovom cijenjenom skupu, u organizaciji Transparency International.

Koristim prigodu pozdraviti sve nazočne, a posebno visoke predstavnike Transparency Internationala.

Korupcija narušava temeljne vrijednosti svakog demokratskog i građanskog društva.
Ugrožava vladavinu prava, povjerenje u javne institucije i pravnu državu; poštenje, pravednost, ravnopravnost, jednakost i sigurnost građana.
Korupcija potiče nastojanja da se nepoštenim načinom živi iznad mogućnosti i bogati omalovažavanjem vrijednosti strpljivog rada, štednje i poštenja.
Korupcija sputava razvoj poduzetničke klime i političke kulture.
Zato se korupciju mora ozbiljno etički vrednovati, stalno politički prosuđivati, ali i protiv nje društveno odgovorno djelovati.


Kako korupcija predstavlja u međunarodnim okvirima globalno zlo i u velikoj mjeri usporava demokratski i gospodarski razvoj, protiv takve pandemije i međunarodna zajednica se preko UN-a odlučila boriti jednim sveobuhvatnim multidisciplinarnim međunarodnim pravnim instrumentom.

U tu svrhu, donesena je Konvencija UN protiv korupcije, koju je ratificirala i Republika Hrvatska.
Konvencija predstavlja pravni okvir za kriminalizaciju svih tipova korupcije, okvir za efikasnu međunarodnu suradnju i uzajamno pomaganje država, posebno na planu preventivnih mjera, ali i u uklanjanju svih sigurnih utočišta za korumpirane službenike, te za oduzimanje ilegalno stečene dobiti.
Istraživanja javnog mnijenja, te reakcije javnosti pokazuju da građani smatraju da korupcija postoji, da je raširena, da je osuđuju, te da su za njeno suzbijanje potrebne odlučne mjere.
Istraživanja javnog mišljenja izdvajaju četiri područja u kojima je u Republici Hrvatskoj visoki rizik korupcije: sudstvo, zdravstvo, lokalna samouprava i političke stranke. Iako se mišljenja temelje na osobnim dojmovima građana, takvi dojmovi imaju snagu društvene činjenice, te ćemo kao odgovorna vlast poduzeti najviše mjera za suzbijanje korupcije u tim područjima društvenog života.


Valja istaknuti da je percepcija naše javnosti o raširenosti korupcije u nesrazmjeru sa otkrivanjem i procesuiranjem korupcijskih kaznenih djela, te na tom planu treba učiniti dodatne napore, kako na normativnom tako i provedbenom planu.

Zbog toga su Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor od 2004. godine do sada poduzeli niz mjera i brojne izmjene zakona kojima su, usuglašavajući hrvatski pravni sustav sa pravnom stečevinom EU, djelovali na suzbijanju korupcije.

Hrvatska je do sada na normativnom planu donošenjem paketa antikoruptivnih zakona kao što su:
• Zakon o USKOK-u,
• Zakon o sprječavanju sukoba interesa,
• Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela,
• Zakon o sprječavanju pranja novca,
• Zakon o zaštiti svjedoka,
• Zakon o zaštiti osobnih podataka,
• Zakon o pravu na pristup informacijama
učinila znatan korak u usuglašavanju naših zakonskih rješenja s rješenjima Međunarodne zajednice.
Izmjenom Kaznenog zakona u prvoj fazi iz srpnja 2004. godine, kojom su propisana nova kaznena djela «primanja mita u gospodarskom poslovanju» i «davanja mita u gospodarskom poslovanju», Hrvatska je osigurala inkriminiranje korupcije u privatnom i javnom sektoru, te korupcije sa inozemnim elementom, kako to propisuje i UN Konvencija protiv korupcije.
U drugoj fazi, izmjenama Kaznenog zakona, koje su u tijeku, predlaže se pooštravanje zakonske represije i za korupcijska kaznena djela i to povišenjem dosadašnjih posebnih minimuma i maksimuma kazne zatvora.


Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta iz ožujka 2005. godine, osigurana je potpuna i nedvojbena nadležnost Ureda za kaznena djela počinjena od organiziranog kriminala i za korupcijska kaznena djela.
Proširena je nadležnost Ureda na kaznena djela organiziranog kriminaliteta i korupcije koja su taksativno navedena.
Izmijenjene su i dopunjene one odredbe o ovlastima USKOK-a, glede efikasnije suradnje s policijom i drugim državnim tijelima, te one odredbe koje moraju osigurati vodeću ulogu Uredu pri vođenju izvida u prethodnom kaznenom postupku, te garantirati efikasniju koordinaciju svih državnih tijela u detekciji i procesuiranju korupcije i organiziranog kriminala.
Proširene su i ovlasti suca da, na prijedlog USKOK-a, provede i druge posebne izvidne mjere (istražne tehnike) za sva korupcijska kaznena djela i kaznena djela organiziranog kriminaliteta. Do tada su posebne izvidne mjere postojale za kaznena djela organiziranog kriminaliteta, te za davanje i primanje mita, ali ne i za korupcijska kaznena djela.


USKOK-ov Odjel za suzbijanje korupcije i izvješćivanje javnosti je, u ožujku 2006. godine, započeo s radom, te je izradio svoju internu strategiju i plan djelovanja za iduće razdoblje. Odjel je u okviru svog djelokruga rada organizirao trening za sve državno-odvjetničke dužnosnike i savjetnike zaposlene u Uredu. Cilj je ovog treninga na višu razinu podići sposobnost i vještine ravnatelja i njegovih zamjenika u komunikaciji s medijima, te kvalitetnija prezentacija rada i organizacije USKOK-a javnosti.

Vlade mnogih zemalja, kao i međunarodne organizacije prepoznale su potencijale informacijske i komunikacijske tehnologije u borbi protiv korupcije.
Razvoj elektroničke uprave ili e-Uprave jedan je od koraka koji je Vlada Republike Hrvatske poduzela na tom putu.
Usvajanjem Strategije i Plana provedbe, Vlada Republike Hrvatske pokrenula je provedbu programa HITRO.HR, s ciljem da korisnicima usluga državne uprave omogući mnoge javne usluge na jednome mjestu, bez nužnog poznavanja nadležnosti i organizacijske strukture pojedinih tijela državne uprave.
Predstavljanjem prvih usluga u sklopu Programa HITRO.HR (registracija tvrtke, registracija obrta, preglednik katastarskih podataka – e-KATASTAR i dr.) učinjeni su značajni koraci prema onemogućavanju i smanjenju korupcije, a i cijeli niz drugih projekata koje je Vlada RH implementirala u okviru Programa e-Hrvatska već sada značajno doprinosi antikorupcijskim mjerama.


Vlada Republike Hrvatske je 16. ožujka 2006. godine usvojila Nacionalni program suzbijanja korupcije 2006. – 2008., koji je 31. ožujka 2006. godine usvojen u Hrvatskom Saboru. Ovaj antikorupcijski program sadrži okvir mjera za suzbijanje korupcije i rokova za tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti koja će ih provoditi.

Ozbiljno, odgovorno i temeljito analiziran je problem korupcije u politici i javnoj upravi (političke stranke, sprječavanje sukoba interesa, državna uprava i javne službe, pravo na pristup informacijama, primopredaja vlasti), pravosuđu, zdravstvu, lokalnoj samoupravi, gospodarstvu (sloboda tržišnog natjecanja, privatizacija, javne nabave) i znanosti (predškolski odgoj, osnovno, srednje i visoko obrazovanje, šport).
Stvaranje i poticanje političke volje i odlučnosti vlasti presudni su za suzbijanje korupcije. Donošenjem ovog Programa, Vlada Republike Hrvatske, Hrvatski Sabor i sve političke stranke, pokazale su političku volju i odlučnost za suzbijanje korupcije. Ta volja i odlučnost podrazumijeva odmak od stranačkih i uskih političkih interesa, a u interesu ukupnog društvenog napretka.
Vlada Republike Hrvatske je odlučna u namjeri da do kraja ovog mandata problem korupcije svede na razinu na kojoj ona neće biti zapreka društvenom, gospodarskom i političkom razvoju, a građani je neće doživljavati kao presudnu smetnju svojih sloboda, prava i interesa.


Posebno je važno pitanje financiranja političkih stranaka, jer nejasno i neprecizno utvrđene obveze u kontroli financiranja političkih stranaka mogu biti jedan od načina moguće korupcije u politici.
Uređenjem pitanja financiranja političkih stranaka, onemogućava se zlouporaba javnih sredstava i korištenje financijskog utjecaja na ishod izbora.
To pitanje, zbog svoje važnosti, biti će regulirano posebnim zakonom - Zakonom o financiranju političkih stranaka, a čije se donošenje predviđa do kraja rujna 2006. godine.


Zakonom o financiranju političkih stranaka biti će propisan krug dopuštenih izvora financiranja, te najviši dopušteni iznos dobrovoljnih priloga. Također, propisat će se i određeni izvori financiranja iz kojih je zabranjeno financirati i materijalno podupirati političke stranke, kao što je primjerice financiranje iz anonimnih izvora.
Sve navedeno, te sa propisanom obvezom objavljivanja financijskih izviješća u „Narodnim novinama“, u znatnoj mjeri će smanjiti mogućnost korupcije na ovom području.


Zahvaljujem na pažnji.



Pisane vijesti