Grlić Radman: Ministri vanjskih poslova razmatrat će uvođenje mjera za Bjelorusiju

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova izrazio je u petak zabrinutost eskalacijom nasilja u Bjelorusiji nakon nedavnih predsjedničkih izbora te najavio da će ministri vanjskih poslova EU-a razmotriti uvođenje mjera protiv onih u toj zemlji koji krše ljudska prava.

"Duboko smo zabrinuti eskalacijom nasilja nakon predsjedničkih izbora  koji su se održali 9. kolovoza. Nama je neprihvatljiva  upotreba sile prema mirnim prosvjednicima kao  i arbitrarna pritvaranja. Gledali smo scene, na mirne prosvjednike se ne može ići pendrekom," kazao je  Gordan Grlić Radman u Baškoj Vodi, uoči video-konferencije ministara vanjskih poslova zemalja članica  EU-a.

"Moguće je da će se razmatrati i uvođenje mjera protiv onih koji su odgovorni za kršenje ljudskih prava i  temeljnih sloboda i  ako se dogovorimo o takvom pristupu onda je ključno  osigurati  da ne bude negativnih posljedica za obične građane," izjavio je ministar.

Reuters je ranije javio da se najmanje devet europskih država zalaže za nove sankcije Bjelorusiji zbog spornih izbora i zbog nasilnog gušenja prosvjeda.

Poljska, Češka, Estonija, Latvija, Litva i Danska pozvale su u pismu na "restriktivne mjere" protiv odgovornih za službene rezultate izbora na kojima je predsjednik Aleksanar Lukašenko dobio 80 posto glasova, kao i protiv onih koji su odgovorni za premlaćivanje prosvjednika.

Austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg rekao je kako nije vjerojatno da će danas na video konferenciji biti donesena odluka o sankcijama.

Osigurati poštivanje slobode, demokracije i ljudskih prava u Bjelorusiji 

Grlić Radman je kazao da će se razgovarati  i o dugoročnom pristupu budući da je  Bjelorusija u razdoblju od posljednje četiri godine napravila određene pozitivne korake.

"Sad je naš  primarni cilj osigurati poštivanje vrijednosti, temeljnih  sloboda, demokracije, vladavine  ljudskih prava u Bjelorusiji. Na to ćemo usmjeriti naše  napore,  ali dakako i na pomoć u borbi s pandemijom covida-19 i na oporavak od njenih posljedica, osobito  na gospodarskom planu," kazao je Grlić Radman.

Na upit kako uspostaviti kontakt s bjeloruskim predsjednikom Lukašenkom kojeg Europa naziva diktatorom, Grlić Radman je rekao: "To  je važno za EU, jer ako EU želi sa svojim vrijednostima biti utjecajna onda želi to proširiti u obvezi i na svoje susjedstvo. Isto tako  ne treba zaboraviti činjenicu da je Bjelorusija jedna  od zemlja istočnog partnerstva". 

Najavio je da će se na video konferenciji  razgovarati i  o situaciji u istočnom Sredozemlju  i napetostima između Turske i Grčke.

"Očekujem  razgovore  o tome kako pomoći u smirivanju aktualne  situacije u Sredozemlju koja  ima i šire regionalne implikacije. Turska je  NATO-saveznica, partner Europske unije  te država kandidatkinja za članstvo u EU - to ne treba smetnuti s  uma.  No smatramo da  je važan upravo zbog toga dijalog  i  angažman s  Turskom o svim ovim pitanjima  kako bismo osigurali njezin konstruktivan pristup i pronalazak  kvalitetnog rješenja .Za nas je i dalje važno osigurati  poštivanje dogovora o migracijama iz 2016.," kazao je  Grlić Radman.

Reforme u Libanonu važne za stabilnost Bliskog Istoka

Najavio je kako je predviđen  i osvrt na situaciju o Libanonu.

"Svi smo bilo šokirani serijom eksplozija koje su se dogodile  i njenim  posljedicama. Tristo tisuća ljudi je postalo beskućnicima i ključno je fokusirati se na humanitarne napore i pomoć najugroženijima," kazao je.

Dodao je kako će dugoročno  EU raditi na  tome da se osigura provedba strukturnih  reformi u Libanonu koji je važan za stabilnost  Bliskog Istoka.


Izvor: Hina / Vlada


Pisane vijesti | Gordan Grlić Radman