Grlić Radman nakon rezolucije o Srebrenici: Srbija daleko od suočavanja s prošlošću

Slika /Vijesti/2024/Svibanj/24 svibnja/Grlić Radman 2.jpg

„Reakcija srbijanskog vodstva na rezoluciju o genocidu u Srebrenici pokazuje kako je Srbija daleko od suočavanja sa svojom prošlošću“, poručio je danas ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) usvojila je jučer rezoluciju kojom je podsjetila na genocid počinjen nad Bošnjacima Srebrenice 1995. i pozvala na uspostavu 11. srpnja kao Međunarodnog dana sjećanja na žrtve tog zločina.
 
Na skupštini je, zaogrnut zastavom Srbije, bio i predsjednik Aleksandar Vučić, tvrdeći kako je cilj rezolucije bio poniziti Srbiju. U tom dokumentu, za koji su glasale 84 države, 19 je bilo protiv, a 68 država suzdržano, uopće se ne spominju Srbi niti Srbija.
 
UN je prihvatio i amandman Crne Gore, kojim je naglašeno kako se krivnja za taj genocid ne može pripisati etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini, te da su krivi pojedinci.
 
Unatoč tome, čelnik bosanskih Srba Milorada Dodika kazao je kako je namjera rezolucije, za koju on smatra da je propala jer nije dobila natpolovičnu većinu, bila da se Srbima „zalijepi“ da su genocidan narod.
 
Grlić Radman je ocijenio da takve reakcije pokazuju kako je dalek put od suočavanja Srbije s prošlošću i njenom ulogom u ratovima devedesetih.
 
Naglasio je i kako se rezolucijom nijedan narod ne proglašava genocidnim, jer se njome pravno nije ništa dogodilo, osim što se UN obvezao komemorirati taj zločin.
 
„Ova rezolucija nastoji pridonijeti da se zločin genocida više nikad i nigdje ne ponovi”, rekao je Grlić Radman, podsjetivši na odluke međunarodnih sudova da se u Srebrenici dogodio genocid, te da Srbija nije spriječila da se taj zločin dogodi niti je kaznila njegove počinitelje.
 
Žigmanov pridonosi daljnjoj afirmaciji dijaloga
 
Članovi srbijanske vlade pratili su sjednicu Opće skupštine obavijeni zastavom Srbije, a među njima je bio i čelnik tamošnjih Hrvata, ministar ljudskih i manjinskih prava Tomislav Žigmanov.
 
Grlić Radman je rekao kako to treba promatrati isključivo iz perspektive Srbije i srbijanske vlade, te da je riječ o protokolu i dogovoru.
 
„On jest predstavnik Hrvata u Vojvodini, ali je isto tako lojalan građanin Republike Srbije, i kao član vlade on poštuje načela i dogovore koji tamo vladaju”, rekao je ministar.
 
Dodao je kako se Žigmanov na svoj način bori za interese hrvatske manjinske zajednice u Srbiji i pridonosi daljnjoj afirmaciji dijaloga, te da tako treba tumačiti i njegovo praćenje UN-ove sjednice.
 
Izvor: HINA/Vlada

Pisane vijesti