- Objavljeno: 20.06.2023.
Hrvatska i BiH unaprjeđuju suradnju u svim aspektima, otvorena pitanja rješavamo u duhu partnerstva i povjerenja
Nakon zajedničke sjednice Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto održali su konferenciju za medije na kojoj su izvijestili o najvažnijim zaključcima sa sjednice i odgovorili na nekoliko novinarskih pitanja o aktualnim temama u odnosima između dvije zemlje.
Premijer Plenković još je jednom čestitao gospođi Krišto i ministrima i ministricama na predanom radu u proteklih šest mjeseci, posebice na reformskim procesima. To, istaknuo je, itekako ohrabruje i čini Bosnu i Hercegovinu zaista agilnim kandidatom za članstvo u europskoj uniji.Podsjetio je da je Hrvatska prošle godine podržala brojne razgovore na razini europskih institucija da se Bosni i Hercegovini dodijeli kandidatski status, nakon zahtjeva za članstvo koji je podnijela 2016.
Govoreći o temama sjednice, kazao je da je raspravljeno 32 točke dnevnog reda, dok je pod točkom razno otvoren niz tema. Rasprava je, pojasnio je, bila strukturirana u nekoliko cjelina.
Prva se odnosila na suradnju u kontekstu pristupanja BiH Europskoj uniji i suradnju u vanjskoj politici, a potom su razgovarali o pitanjima okoliša, infrastrukturnim projektima, upravljanju granicama, migracijama, civilnoj zaštiti, obrazovanju, pitanjima iz područja rada, socijalne skrbi i zdravstva te o obrani i financijama, kao i čitavom nizu drugih tema poput kulturne suradnje, suradnje u turizmu te poljoprivredi.
Intenzivni ekonomski odnosi između RH i BiH
Naveo je da su Hrvatska i Bosna i Hercegovina u prošloj godini dosegle razmjenu u iznosu od 4 milijarde eura, što je za 50 posto više nego 2021. godine, a to svjedoči o intenzivnim ekonomskim odnosima.
Najavio je da će dogodine Hrvatska biti zemlja partner na 25. Međunarodnom gospodarskom sajmu u Mostaru.
Unaprjeđuje se i suradnja na svim infrastrukturnim projektima koji će bolje povezati Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu – od izgradnje mostova i cesta do boljeg upravljanja graničnim prijelazima.
Pritom je premijer Plenković naglasio kako članstvo Hrvatske u Schengenskom prostoru i europodručju predstavlja pomoć BiH, a ne barijeru za njezine građane.
Od posebnog interesa, kazao je premijer Plenković, jest i vrlo važan projekt tzv. južne plinske interkonekcije.
Hrvatska je, podsjetio je, izgradnjom LNG terminala na otoku Krku u Omišlju dobila strateški regionalni značaj u smislu regionalnoga čvorišta.
"Želimo investirati u plinovode koji bi od Dugopolja išli prema Zagvozdu i Imotskom pa u Bosnu i Hercegovinu i na taj način bismo pomogli plinifikaciju tog dijela Bosne i Hercegovine", dodao je.
Kazao je kako se razgovaralo i o pitanjima sukcesije kao i o pitanju zračne luke u Trebinju.
"Nema teme koja je na dnevnom redu između dvije zemlje, a da danas nije raspravljena", naglasio je.
Cilj sjednice jačati prijateljske i dobrosusjedske odnose
Predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto istaknula je da je ova današnja, treća zajednička sjednica Vijeća ministara i hrvatske Vlade, još jedan vid bilateralne suradnje.
"Danas smo prošli 33 točke dnevnog reda i pod temom razno otvorili smo sva pitanja koja su od interesa i za Republiku Hrvatsku i za Bosnu i Hercegovinu", istaknula je dodavši da je sjednica protekla u pozitivnoj radnoj atmosferi u kojoj je doneseno niz zaključaka čijom će se realizacijom zasigurno unaprijediti odnosi između dvije zemlje.
Cilj sjednice, naglasila je, bio je jačati prijateljske i susjedske odnose, a naglašena je volja u rješavanju svih otvorenih pitanja u duhu partnerstva, uzajamnog poštovanja i povjerenja.
"Osnažili smo i afirmirali i europski put Bosne i Hercegovine, pospješili gospodarsku, prometnu, energetsku suradnju i druge oblike povezanosti", kazala je.
Što se tiče suradnje na europskom putu BiH, predsjedateljica Vijeća ministara istaknula je hrvatsko iskustvo u procesu europskih integracija koje će zasigurno olakšati ispunjavanje svih uvjeta koje je Europska komisija stavila pred BiH.
Snažna potpora projektu izgradnje plinovoda i južne interkonekcije
Navela je i podršku nekoliko važnih sporazuma, među kojima je i most Brčko-Gunja, kao i zaključivanju novih ugovora o suradnji na projektu izgradnje mostova preko rijeke Save.
Tu je i suradnja na projektu rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih brojnih cesta, među kojima je izdvojila brzu cestu Mostar – Široki Brijeg – Grude, Jajce – Bihać – Kladuša, Banja Luka – Livno – Split, Posušje – Aržano i tako dalje.
Spomenula je i potporu za inicijativu za uspostavljanje međunarodnog željezničkog prometa na relaciji Zagreb – Sarajevo – Čapljina – Ploče.
Snažna potpora izražena je i za projekt izgradnje plinovoda i južne interkonekcije, a institucije Bosne i Hercegovine pozvane su da donesu potrebnu legislativu kako bi se ubrzale aktivnosti na realizaciji tog vrlo značajnog projekta za obje zemlje.
Podržano je i tehničko povezivanje sustava naplate cestarine, što će korištenje mreže autocesta učiniti učinkovitijim.
Kada je u pitanju suradnja na području upravljanja granicama izražena je potpora početku pregovora za sklapanje novog ugovora o graničnim prijelazima.
Što se tiče otvorenih pitanja, naglasila je predsjedateljica Krišto, spremni smo uložiti zajedničke napore i iznaći adekvatno rješenje u duhu prijateljskih odnosa koje je prihvatljivo za obje zemlje.
"Mislim da će ova zajednička sjednica unaprijediti i napraviti jedan iskorak u našim bilateralnim odnosima. Nastavit ćemo, svatko u okviru svojih nadležnosti, realizirati ove projekte i pitanja o kojima smo razgovarali u duhu dobrih i prijateljskih odnosa", poručila je.
Hrvatska će svojim iskustvom pomoći BiH na europskom putu
Odgovarajući na pitanja novinara o europskom putu BiH, premijer Plenković je naglasio da će Hrvatska svojim desetgodišnjim iskustvom u Europskoj uniji i svime onome na čemu je radila proteklih godina nastojati pomoći u procesu pregovora i reformi prijateljskoj i susjednoj Bosni i Hercegovini.
Članstvo u Europskoj uniji označio je kao veliki transformativni proces za Hrvatsku. Dodao je da smo dobili okvir za reformske napore, prilagodbu pravnoga sustava i cijeloga gospodarstva. Naglasio je i da je Hrvatska od ove godine i članica Schengenskog prostora, eurpodručja te Europskog stabilzacijskog mehanizma.
Istaknuo je da sve to konsolidira i jača međunarodni položaj Hrvatske, čija je međunarodna reputacija danas na najvišoj razini, uključujući i reputaciju koja uživa na financijskim tržištima te ekonomskih i financijskih institucija.
Premijer je kazao da je Hrvatska spremna prenijeti Bosni i Hercegovini sva ta iskustva, izrazivši očekivanje da se razriješe pitanja poput ustavnih reformi i reformi izbornoga zakona, koje su temelj funkcioniranja svake države.
"Vjerujem da će u tom pogledu dogovori koji su postignuti na razini koalicijskih partnera i svih drugih političkih aktera u Bosni i Hercegovini biti plodonosni u idućem razdoblju tako da se sljedeći izborni ciklus uđe s novim i pravičnijim izbornim sustavom, koji jamči jednakopravnost svih konstitutivnih naroda i svih građana BiH", poručio je Plenković.
Krišto je zahvalila Vladi Republike Hrvatske svoj pomoći i potpori koju pruža Bosni i Hercegovini na njezinom europskom putu.
Hrvatskoj nije u interesu ugroziti svoje stanovnike, kao ni stanovnike susjedne BiH
Upitan o zbrinjavanju radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, premijer Plenković je pojasnio da je riječ o brdovitoj i nenaseljenoj lokaciji na Banovini, koja se nalazi šest kilometara jugozapadno od Dvora na Uni te je udaljena dva kilometra od bosansko-hercegovačke granice.
Dodao je da bi se tamo, prema planu, skladištio nisko i srednje radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško, istaknuvši da se radi o otpadu koji vrlo malo zrači, poput zaštitne odjeće, rukavica, krpa, materijala za čišćenje i sl.
Ponovio je da Čerkezovac nije predviđen za skladištenje istrošenog nuklearnog goriva koje spada u visko radioaktivni otpad. Kazao je da tehnologija skladištenja koja bi se tamo koristila je korištena u nizu drugih zemalja koje imaju nuklearne elektrane.
"Nama nije poznato da je bilo gdje došlo do incidenta ili nekakvog neočekivanog ispuštanja radioaktivne aktivnosti u zemljama koje imaju slična odlagališta", rekao je Plenković.
Naglasio je da bi se odlagalište izgradilo na način da bude seizmički otporno, te bi se onemogućila bilo kakva kontaminacija podzemnih voda. Dodao je da je radioaktivni otpad koji bi se tamo skladištio čvrst, nije niti u tekućem niti u plinovitom stanju i ne može doći do rasipanja.
Kazao je da bi Hrvatska, kao odgovorna članica Europske unije, u slučaju da se sagradi takvo odlagalište, primijenila najviše standarde prema sebi, ali i susjednoj Bosni i Hercegovini.
Predsjednik Vlade je naveo primjer kojim je želio odagnati strahove koji se vežu uz odlagalište. "Kad bi netko stajao 365 dana, 24 sata, ispred zida tog odlagališta on ne bi primio nikakvo zračenje. Ono bi bilo znatno manje od bilo kakvoga zračenja koje primi svaki putnik prilikom leta zrakoplovom iz Europe u Ameriku", rekao je.
Naglasio je da Hrvatskoj nije u interesu ugroziti sebe i svoje stanovnike, a kamoli stanovnike susjedne i prijateljske Bosne i Hercegovine.
Plenković je rekao i da su ministri Filipović i Košarac iznijeli stajališta dviju vlada na sjednici, dodavši da je odabir lokacije autonomna odluka hrvatske Vlade.
Naglasio je još jednom da je odlagalište predviđeno za skladištenje nisko i srednje radioaktivnog otpada, s najvišim sigurnosnim standardima.
Što se tiče ostalih otvorenih pitanja, premijer Plenković je kazao da se razgovaralo i o temi sukcesije, odnosno imovinsko-pravnih odnosa, dodavši da je riječ o procesima koji traju te će nadležni ministri nastaviti razgovore o ovoj temi.
Pitanje izbornog zakonodavstva opterećuje odnose unutar institucija BiH i njen europski put
Novinare je zanimalo je li na sjednici bilo govora o pitanju izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini te kako se, iz perspektive Europske unije, gleda na unutarnje procese u Bosni i Hercegovini.
Pitanje izbornog zakonodavstva, kazale je Krišto, nije bilo na zajedničkoj sjednici jer se radi o pitanju političkih predstavnika i institucija Bosne i Hercegovine, naglasivši kako to pitanje još uvijek opterećuje odnose unutar institucija BiH pa i njen europski put.
"Mi danas još uvijek imamo u Bosni i Hercegovini da jedan narod bira drugom narodu političke predstavnike u institucijama koje su Ustavom namijenjene za zaštitu kolektivnih prava konstitutivnih naroda", dodala je.
Naglasila je kako se to pitanje treba kao prioritetno pitanje riješiti u Bosni i Hercegovini kako bi se napravio snažan iskorak i u drugim pitanjima koja se tiču vladavine prava i socio-ekonomskih reformi, čime bi i europski put bio ubrzan.
Podsjetila je da se u okviru postavljenih prioriteta i potpisanih smjernica s parlamentarnom većinom u BiH potpisalo i obvezalo da će se u roku od šest mjeseci provesti ograničene promjene Ustava i izbornog zakonodavstva jer je to i obveza sukladno odlukama Ustavnog suda o legitimnom političkom predstavljanju konstitutivnih naroda, kao i presudi Europskog suda za ljudska prava.
Hrvatska želi da BiH dobro funkcionira i da su sva tri konstitutivna naroda ravnopravna
Premijer Plenković kazao je kako je to pitanje politički važno s aspekta interesa da Bosna i Hercegovina dobro funkcionira te da su sva tri konstitutivna naroda ravnopravna, kao i svi drugi građani Bosne i Hercegovine.
"Naše je razumijevanje da je postignut politički dogovor da će se raditi na ograničenim ustavnim izmjenama i na reformi izbornog zakonodavstva i očekujemo da svoj dio odgovornosti preuzmu političke stranke i institucije u Bosni i Hercegovini, kako to i treba biti, i donesu novi okvir koji će biti puno pravičniji i pravedniji nego ovaj u kojem se zadnjih nekoliko godina događa da pripadnici jednog naroda svojim glasovima biraju predstavnika drugog konstitutivnog naroda u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine", kazao je.
Naglasio je kako politika hrvatske Vlade nije stvarati antagonizam niti animozitet prema bilo kojem od konstitutivnih naroda ili političkih aktera, nego kreirati ozračje koje će omogućiti da se ti problemi riješe.