Hrvatska je danas članica EU i NATO-a, okrenuta ekonomskom i društvenom razvoju i rastu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je danas na Sveučilištu Sorbonne u Parizu predavanje na temu „Hrvatska i budućnost Europske unije“.  Prije početka predavanja Gilles Pecout, rektor pariške akademije i kancelar pariških sveučilišta uručio je Plenkoviću pariško sveučilišno odličje, "Medaille de la Chancellerie des universites de Paris".

Tijekom predavanja studentima, srednjoškolcima i drugim uzvanicima na pariškom sveučilištu Sorbonni, predsjednik Vlade Andrej Plenković govorio je o bilateralnim odnosima s Francuskom, hrvatskom putu prema EU-u i daljnjim ciljevima tješenje integracije unutar EU-a, stanju u BiH te o aktualnim europskim temama.

"Veseli me što se mogu obratiti francuskom auditoriju ne samo zato što danas dijelimo zajedničku viziju Europe u mnogim pitanjima, nego i zato što se naši odnosi razvijaju na svim razinama, pridonoseći približavanju naših dviju zemalja", kazao je predsjednik Vlade na početku izlaganja. 

Naveo je da se ekonomska razmjena između Hrvatske i Francuske približila iznosu od 900 milijuna eura, s milijardu eura francuskih ulaganja, poglavito u infrastrukturu, industriju i usluge te istaknuo kako postoji prostor za još snažniju gospodarsku suradnju.

"Hrvatska je postala cijenjena turistička destinacija koju svake godine posjeti više od pola milijuna Francuza. U Francuskoj živi između 25.000 i 30.000  Hrvata, koja s francuskom zajednicom u Hrvatskoj također pridonosi razvoju naših odnosa", kazao je premijer, dodajući da su sve te veze ojačane strateškim partnerstvom od 2010. godine, čiji smo Akcijski plan do 2021. upravo obnovili, još ambicioznije nego dva prethodna.

Predsjednik Vlade potom se osvrnuo na put koji je Hrvatska prešla od osamostaljenja 1991. godine, kad je, za razliku od ostalih zemalja Srednje Europe, bila suočena s ratnom agresijom i petogodišnjom okupacijom trećine svog teritorija.

Dodao je da ja na putu pridruživanja Europskoj uniji i NATO-u, Hrvatska provela mnoge reforme i prošla kroz duboke promjene, ispunjavajući brojne uvjete i kriterije.

"Hrvatska je danas suvremena zemlja koja svoju budućnost vidi u Europi i Sjevernoatlantskom savezu, okrenuta ekonomskom i društvenom razvoju i rastu", poručio je predsjednik Vlade.

O budućnosti Europske unije

Predsjednik Vlade rekao je da Hrvatska, zajedno s europskim partnerima, sudjeluje u razmišljanjima o budućnosti Europske unije, s obzirom na to da će rotirajuće predsjedništvo u preuzeti u siječnju 2020.

"Svjedoci smo brojnih promjena, ne samo unutar Europske unije, nego i na globalnom planu, koje imaju izravne posljedice  na naše zajedničko djelovanje – od izazova migracija i njihovih konzekvenci na izborne procese u nekim zemljama, kao i promjene kod naših strateških partnera poput SAD-a, Kine ili Rusije. Sve to predstavlja izravne implikacije na multilateralizam kakav poznajemo, postavljajući nam nove izazove. Na njih Europa mora odgovoriti na način da se dalje afirmira na međunarodnoj sceni, oslanjajući se na svoje vrijednosti, usporedno razvijajući svoje obrambene sposobnosti, u sinergiji i komplementarnosti s NATO-om", naglasio je predsjednik Vlade.

Kazao je da Europa mora težiti ispunjenju očekivanja njezinih građana, te pozdravlja otvoreni dijalog s građanima o budućnosti Europe, koji je pokrenuo upravo francuski predsjednik, s namjerom obnove veza između građana i europskog projekta.

Predsjednik Vlade Plenković potom je naglasio da je sljedeći strateški hrvatski cilj u okviru članstva u EU integracija u Schengen i europodručje.

O Brexitu i europskim izborima

Odlučujući trenutak za budući razvoj Europske unije bit će idući europski izbori u svibnju 2019., kazao je predsjednik Vlade upozorivši da je stoga važno efikasno reagirati na širenje populističkih politika i lažnih vijesti.

"Euroskepticizam se hrani novim podjelama i poticanjem osjećaja nesigurnosti. Stoga je važno građanima ponuditi alternativu kao odgovor na njihova očekivanja i zabrinutost i u Europski parlament izabrati odgovorne zastupnike", kazao  je.

Dodao je da je se prije izbora Europa mora suočiti i s izlaskom Ujedinjene Kraljevine, kao tužnom posljedicom neodgovorne populističke politike koja dezinformira birače, a od kojih mnogi tek danas, sa zakašnjenjem, shvaćaju da su prevareni.

Proširenje Europske unije

Proširenje Europske unije je bitno za mir, stabilnost i prosperitet jugoistočne Europe i ima stratešku važnost za stabilnost Unije, naglasio je predsjednik Vlade.

„Stoga sve zemlje jugoistočne Europe moraju imati jasnu europsku perspektivu, naravno, ukoliko budu napredovale u ispunjavanju kriterija", istaknuo je predlažući redovite sastanke na vrhu Europske unije i zemalja Zapadnog Balkana, kakav će Hrvatska organizirati tijekom svog predsjedanja Europskom unijom.
 
O Bosni i Hercegovini

Predsjednik Vlade naglasio je da je Bosna i Hercegovina država koja okuplja tri jednakopravna konstitutivna naroda, Bošnjake, Srbe i Hrvate, uz poštovanje prava svih građana.

Kazao je da je hrvatski je interes da Bosna i Hercegovina, s kojom Hrvatska ima 1000 km dugu granicu, postane prosperitetna demokratska europska država, u kojoj će se svi građani dobro osjećati. 

Podsjetio je da je i Hrvatska jamac i supotpisnica Daytonsko-pariškoga sporazuma čiji su autori dobro razumjeli da on neće biti moguć ukoliko ne budu poštovani povijesni odnosi sva tri naroda. Dodao je da je jednakopravnost triju konstitutivnih naroda bila jedan od uvjeta Badinterove komisije postavljenih 1991. kad je riječ o međunarodnom priznanju BiH.

,,Ona je kompromitirana na štetu hrvatskog naroda kojem je zanijekano ustavno i demokratsko pravo da izaberu svog legitimnog predstavnika u tročlano Predsjedništvo. Stoga je nužno što prije reformirati izborno zakonodavstvo kako bi tri konstitutivna naroda mogli ponovno birati legitimne predstavnike na svim razinama vlasti", poručio je predsjednik Vlade Plenković

Novi financijski okvir EU-a

Kao jedan od izazova s kojima je Europska unija suočena, predsjednik Vlade napomenuo je dogovor o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru. 

Smatrajući da je potrebno zadržati dovoljnu razinu ulaganja u tradicionalne politike, poput  kohezije, regionalnog razvoja i zajedničke poljoprivredne politike, kazao je da je istodobno važno osigurati potrebna sredstva za nove izazove, osobito one vezane uz sigurnosna pitanja i migracije.

Hrvatsko predsjedanje Europskom unijom

Predsjednik Vlade istaknuo je da hrvatsko predsjedanje Europskom unijom dolazi u osjetljivom trenutku nakon Brexita, ali i sastavljanja nove Europske komisije te novog sastava Europskoga parlamenta.

„Koncentrirat ćemo se na rast, smanjenje regionalnih nejednakosti, zapošljavanje, poglavito mladih, kao i na energetsku i prometnu povezanost, na sigurnost i, naravno, na proširenje Unije. Naše predsjedanje Europskom unijom vidimo kao priliku, ne samo da upravljamo i koordiniramo glavnim europskim političkim procesima u ključnom trenutku za Europsku uniju, nego i da istodobno ojačamo vlastite kapacitete u upravljanju europskim pitanjima“, poručio je premijer Plenković.



Pisane vijesti | Andrej Plenković