Hrvatska je danas uređenija zemlja snažnije vladavine prava. Skrbimo o svima, pa tako i o plaćama u pravosudnim tijelima

Razgovarajući s novinarima o aktualnim temama Plenković se danas osvrnuo na nikad bolje statističke podatke o broju zaposlenih kojih je u Hrvatskoj 1,6 milijuna. Govoreći o desetoj obljetnici članstva u EU-u ocijenio je da Hrvatska danas uređenija zemlja snažnije vladavine prava. Pravosudne službenike i namještenike pozvao je na strpljivost i racionalnost.

"Broj zaposlenih u svibnju ove godine je 1.635.429 osoba. To su najveći brojevi koje smo imali uopće, koje bilo tko od nas može pamtiti. Najniži broj nezaposlenih, on je danas oko 96 tisuća, što znači da praktički svi koji u Hrvatskoj žele raditi to danas i mogu", rekao je Plenković uvodno.
 
Za 50 tisuća povećan je broj mladih koji rade s ugovorima na neodređeno vrijeme
 
Podsjetivši na danas održan nacionalni Savjet za mlade Plenković je istaknuo da je Vlada u mandatu smanjila njihovu nezaposlenost te iznio podatak da je za 40 tisuća smanjen broj mladih koji su imali ugovore o radu na određeno vrijeme.
 
"Za 50 tisuća povećan je broj mladih koji sada rade s ugovorima na neodređeno vrijeme što je važno u pogledu njihovih kreditnih sposobnosti, planiranja obitelji, razvoja", naglasio je Plenković.
 
Upitan o prosvjedu pravosudnih djelatnika i pismu predsjednika Vrhovnog suda Dobronića, državne službenike u pravosudnim tijelima pozvao je na strpljivost i racionalnost rekavši da se povećanje plaća koje traže neće sada dogoditi. Nastup pak predsjednika Vrhovnog suda ocijenio je - neobičnim.
 
Neobičan nastup predsjednika Vrhovnog suda
 
"Malo me čudi i njegova izjava u kojoj je rekao kako je u 'normalnim' demokracijama, što valjda implicira da mi nismo 'normalna' demokracija, komentirao je Plenković dodavši da je predsjednik Vrhovnog suda vjerojatno "otišao u ofsajd u trenutku razgovora s medijima".
 
Podsjetio je da se u modernizaciju pravosudne infrastrukture od 2015. do 2021. uložilo 62 milijuna eura, a od 2022. do 2025. 333 milijuna eura.
 
Naveo je i da je osnovica plaće sudaca povećana za 13 posto kada se mijenjao Zakon o plaćama sudaca te da je ona u prvom Vladinom mandatu 2019. povećana za 6 posto.
 
"Predloženo je i povećanje koeficijenta za izračun plaća sudaca prvostupanjskih sudova i to će povećanje iznositi 513 eura, kazao je Plenković dodavši je Vlada itekako svjesna koliko je pravosuđe važno, koliko je važan položaj sudbene vlasti, a osobito njezina neovisnost, jednako kao što je svjesna i svih svojih obveza i odgovornosti kao izvršna vlast.
 
"Što se tiče iznosa plaća, evo, idemo osobno, primjerice predsjednik Vrhovnog suda ima 3.667 eura plaće, ja kao predsjednik Vlade imam 3.195 eura, ministri u Vladi, npr. jedna ministrica ima 2.363 eura. Suci Vrhovnog suda 3.154, Visokog kaznenog suda 2.847 eura; dakle svi ovi suci, koje poštujemo, imaju veće plaće nego ministri, naveo je Plenković ocijenivši da se čini kao da se predsjednik Vrhovnog suda postavio u "cipele sindikalnog povjerenika", a ne predsjednika Vrhovnog suda.
 
Naglasio je i da su zaposlenici u pravosudnim tijelima; zapisničari, informatičari, referenti oduvijek bili državni službenici i namještenici koje je, da bi ih sud zaposlio, za to mora dobiti prethodnu suglasnost Ministarstva pravosuđa.
 
"Koeficijenti službenika i namještenika zaposlenih u pravosudnim tijelima su od 2019. do danas mijenjani četiri puta za različite kategorije zaposlenih i pritom im je, sukladno kolektivnim ugovorima, otkad sam premijer, od 2017. do 2023. osnovica plaće porasla za 33 posto", podsjetio je Plenković i naglasio da će plaća za lipanj za njih 6.316, od ukupno sedam tisuća, narasti za 100 eura po univerzalnom dogovoru koji je u lipnju postignut sa sindikatima državnih i javnih službi.
 
Novim zakonom o plaćama državnih i javnih službi, nakon niza godina, stvorit će se pretpostavke za pravedan sustav
 
Plenković je naglasio da Vlada novim zakonom o plaćama državnih i javnih službi, koji će kroz redovnu proceduru stupiti na snagu 1. siječnja 2024., stvara pretpostavke da se sve nelogičnosti, ponekad i nepravde, različiti koeficijenti i dodaci nakon niza godina na usporediv način stave u kontekst, koji je pravedan prema svima.
 
"Ministar pravosuđa je objasnio da će prema projekcijama doći do dodatnog povećanja plaća, ali to se neće dogoditi sada. Mi sve razumijemo, htjeli bismo da svi imaju veće plaće nego li ih imaju, ali postoje nekakvi realni okviri, napomenuo je i ocijenio da se predsjednik Vrhovnog suda tu gotovo postavio u ulogu sindikalnog povjerenika, "ne znam koji je šešir uzeo".
 
Hrvatska je nakon 10 godina članstva u EU uređenija zemlja snažnije vladavine prava
 
Plenković je poručio i kako je Hrvatska u deset godina članstva u EU-u postala uređenija zemlja snažnije vladavine prava, dok su europski projekti promijenili Hrvatsku na bolje.
 
"Hrvatska je uređenija zemlja. Snažnija je vladavina prava, snažnije su institucije, snažnija je borba protiv korupcije. Hrvatska je u Europskoj uniji dobila određene reference koje bi joj prije bilo teško steći", kazao je Plenković upitan o bilanci hrvatskog članstva u EU-u.
 
Podsjetio da država nije u proceduri prekomjernog proračunskog manjka, da joj je investicijski rejting najviši kod sve tri rejtinške agencije, te je u plusu od 10,7 milijardi eura kada se uzmu u obzir dobivena sredstva EU-a i uplaćena članarina.
 
"Generalno govoreći, zadovoljan sam. Brojni europski projekti su promijenili Hrvatsku nabolje. To ćemo činiti i dalje i sudjelovati u svemu onome što štiti hrvatske nacionalne interese", poručio je istaknuvši da su hrvatski nacionalni interesi zaštićeniji unutar Europske unije.
 
"To je srž politike modernog suverenizma gdje temeljne nacionalne ciljeve ostvarujete brže, bolje i učinkovitije jer ste članica Europske unije", zaključio je Plenković.
 

Pisane vijesti