- Objavljeno: 13.12.2019.
Hrvatska je u cijelosti pripravna vrlo angažirano pristupiti odgovornoj ulozi predsjedatelja Vijeća Europske unije
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Bruxellesu na sastancima Europskoga vijeća u formatima europodručja i Članka 50, a sastao se i s predsjednicom Vlade Finske Sannom Marin, u prigodi neformalnog preuzimanja predsjedanja Europskom unijom, te s izvršnom potpredsjednicom Europske komisije Margarethe Vestager, s kojom je razgovarao o Zakonu o razvoju Grada Vukovara.
Uoči prvoga sastanka, u izjavi medijima, osvrnuo na jučerašnji sastanak Europskog vijeća, kazavši da je on dominantno bio posvećen raspravi o klimatskim promjenama.„Najbitnija tema bila je kako doći do konsenzusa o zaključcima jer prilagodbe borbe protiv klimatskih promjena koštaju pojedine države članice“, izvijestio je.
Premijer Plenković je naglasio da se jučer raspravljalo o tome što nakon komunikacije o tzv. zelenom sporazumu, okvirnom dokumentu iz kojeg će se derivirati niz zakonskih akata koje će Komisija Ursule von der Leyen predlagati u sljedećih godinu dana.
„Najbitnija tema bila je kako doći do konsenzusa o zaključcima. Jer, prilagodbe borbe protiv klimatskih promjena koštaju pojedine države članice. Neke malo više, neke malo manje. Kompromis koji je napravljen na kraju je održiv“, izvijestio je.
Klima u fokusu
Plenković je istaknuo da Hrvatska želi biti dio Europe i globalnih aktivnosti, koje pak idu ukorak s onime bitnim za zaštitu okoliša i smanjivanje svih mogućih oblika zagađenja.
„S te strane očekujemo da i za vrijeme našeg predsjedanja tema klime, tema koja je globalno broj jedan, bude u fokusu. Onaj dio našeg prvog bloka o kojem govorimo – Europa koja štiti i razvija se“, kazao je.
Upitan za Poljsku koja se nije mogla obvezati da će ispuniti ciljeve do 2050. godine, Plenković je odgovorio da to ne zaustavlja ostale. Pojasnio je da su izračuni kompleksni i zato nisu mogli pristati na nešto više.
„Razlika je između onih zemalja koje su se razvijale u demokratskom sustavu sa snažnim gospodarstvima. Slična situacija kao kod nas s korištenjem europskih fondova – što ste dulje bili u demokraciji, što ste dulje bili na zapadu, što ste imali veću šansu da se razvijate, time ste prilagođavali svoju
industriju zahtjevima zaštite okoliša i borbi protiv klimatskih promjena. Što ste kraće bili dovoljno ekonomski snažni da taj proces možete pratiti, treba vam više vremena, to vas više košta pogotovo ako ste velika zemlja s industrijom čija prilagodba zahtjeva trošak“, kazao je.
Rasprava o Višegodišnjem financijskom okviru
Vezano za Višegodišnji financijski okvir, kazao je da je to druga tema koja nije bila pretjerano dominantna, no mogla je biti. Rekao je da su sve članice primile k znanju izvješće nove finske premijerke o tome što je Finska poduzela.
„Stvar se sada seli u vrijeme našeg predsjedanja, gdje ćemo i mi i novi predsjednik Europskog vijeća Charles Michel imati glavnu ulogu i u sljedećim mjesecima pokušati pronaći dogovor o sedmogodišnjem proračunu“, dodao je.
Izvijestio je da je Hrvatska dobila zadaću da kao buduća predsjedateljica bude ona država koja će koordinirati stavove Vijeća, dakle svih članica EU-a, o zajedničkoj poziciji za buduću raspravu o Konferenciji o budućnosti Europe. Podsjetio je da je to bila glavna tema i Konferencije predsjednika
Europskog parlamenata prije tjedan dana u Zagrebu.
„Taj posao intenzivno krećemo raditi od ponedjeljka“, najavio je Plenković.
Izbori u Velikoj Britaniji donijeli jasnoću
Na pitanje novinara o izborima u Velikoj Britaniji, Plenković je rekao da su oni donijeli ne samo pobjedu konzervativaca i Borisa Johnsona, nego i ono najvažnije – jasnoću.
„S ovakvom većinom, a ona je, koliko sam vidio, iznad onoga što se zove apsolutna većina, znači da će nakon formiranja nove britanske Vlade i početka rada novog parlamenta, s britanske strane biti učinjeni svi pravni koraci da ratificiraju Sporazum o izlasku Ujedinjene Kraljevine iz EU-a“, rekao je,
dodavši da će se dovršiti procedura na razini Europskog vijeća i Europskog parlamenta.
Predsjednik Vlade ocijenio je da, nakon toga, s 31. siječnja Ujedinjena Kraljevina više neće biti članica EU-a.
„Na nama je sada da zajedno s Komisijom, zajedno s Michelom Barnierom – sada će biti sastanak u kontekstu Članka 50 – vidimo kako pristupiti izradi pregovaračkog okvira za sporazum o budućim odnosima“, poručio je.
Europa Hrvatskoj donosi plus
Upitan za Konferenciju o budućnosti Europe, premijer Plenković je pojasnio da je riječ o procesu te je tako nazvana da bude uključiva, a u njoj će sudjelovati i Komisija, i Europski parlament, i Vijeće, i nacionalni parlamenti te svi zainteresirani. Namjera je intenzivirati raspravu o Europi.
U tom je kontekstu izdvojio da je više puta kazao da je njegova inicijativa kao premijera bila da – neovisno o tome što naši propisi to ne nalažu – svaki put nakon Europskog vijeća pet ili šest sati u Hrvatskom saboru razgovara sa zastupnicima o tome što se raspravlja na sastancima Europskog
vijeća.
Podsjetio je da je predstavljanje prioriteta hrvatskog predsjedanja organizirano ne samo u Zagrebu, već i u Rijeci, Splitu, Osijeku te Varaždinu.
„Želimo intenzivirati komunikacijske aktivnosti o europskim temama jer je važno da naši građani budu upoznati. Ponavljam, Europa Hrvatskoj donosi plus, a ne minus. To je fenomen o kojemu moramo govoriti horizontalno i to je jedan od načina kako Europu približiti građanima“, naglasio je Plenković.
Hrvatska želi biti tijesno involvirana u sve rasprave u Europi
Nakon sastanka čelnika europodručja, premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo razgovorima, u kojim je kolege izvijestio o provođenju hrvatske Strategije za uvođenje eura, kao i Akcijskoga plana.
"Hrvatska želi biti tijesno involvirana u sve aktualne rasprave u Europi i zato nam ovaj format europodručja koristi jako dobro za pripremu za tu pravu konvergenciju, što je za nas izrazito važno", dodao je.
Što se tiče Brexita, o kojem je danas 27 europskih čelnika raspravljalo u formatu Članka 50., premijer Plenković kazao je da Michel Barnier nastavlja biti pregovarač Europske unije, ne više o temi izlaska Velike Britanije, nego sada o budućim odnosima s Ujedinjenom Kraljevinom, a Hrvatska će već tijekom siječnja, kao predsjedateljica Vijeća EU-a, pomoći da se ratificira sporazum o izlasku i završi proces na razini Europskoga parlamenta. Početkom veljače, dodao je, nastojat će se dogovoriti pregovarački okvir za buduće odnose i iskoristiti 11 mjeseci koji su na raspolaganju da se proces dovrši.
Premijer Plenković smatra da je realno očekivati da se dogovor s Londonom dovrši do roka, a ističe da je pritom važno izabrati one teme za koje su unaprijed sigurni da ih je moguće ispregovarati u roku od 11 mjeseci.
"Nije dobro da imamo prevelike apetite, nego da se ova prva faza gdje je vrlo jasan tranzicijski rok odnosi na nekoliko tema koje će omogućiti nesmetane relacije prije svega za poslovanje društava i za građane", dodao je.
Niz međunarodnih aktivnosti u prigodi hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU-a
Govoreći o nizu međunarodnih aktivnosti koje su pred Hrvatskom u narednom periodu, najavio je da će predsjednik Europskoga vijeća Charles Michel boraviti u Zagrebu 7. siječnja, a 9. i 10. siječnja Hrvatsku će posjetiti predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, s Kolegijem povjerenika.
Predsjednik Vlade pred Europskim će parlamentom 14. siječnja govoriti o programu hrvatskoga predsjedanja, nakon čega će u Bruxellesu obilježiti početak predsjedanja, a potom će posjetiti Njemačku.
"U cijelosti smo pripravni da vrlo angažirano pristupimo odgovornoj ulozi predsjedatelja Vijeća Europske unije u idućih šest mjeseci", poručio je.
Premijer Plenković danas se sastao i s povjerenicom Margarethe Vestager, jednom od troje izvršnih potpredsjednika Europske komisije. Glavna tema toga sastanka bio je daljnji dijalog o Zakonu o razvoju Grada Vukovara, kao i pitanje brodogradilišta.