Hrvatska od Europske komisije primila dosad najveći pojedinačni iznos bespovratnih sredstava - 700 milijuna eura

Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica uručila je  danas premijeru Andreju Plenkoviću odluku o isplati prve rate od 700 milijuna eura u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti što je najveći iznos bespovratnih sredstava koji je Komisija do sada dala Hrvatskoj. Hrvatska je izrazito uspješna, brza i učinkovita u ispunjavanju reformi i mjerila te je među prvih šest zemalja koje su dobile odluku o dodjeli bespovratnih sredstava, poručio je tom prigodom premijer Plenković istaknuvši da je ovo godina isporuke te da se kroz provedbu Programa Vlade realizira sve ono što je obećano kao dodana vrijednost građanima, gospodarstvu i infrastrukturi.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas, u Banskim dvorima, potpredsjednicu Europske komisije Dubravku Šuicu u povodu isplate prve rate sredstava iz Europske unije za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
 
Uz predsjednika Vlade bio je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić. 
 
U izjavi za medije nakon sastanka, premijer Plenković podsjetio je da je prije dvije godine, kada su se vodili pregovori o Višegodišnjem financijskom okviru, postignut dogovor o Instrumentu EU iduće generacije – snažnom ekonomskom i financijskom odgovoru na krizu uzrokovanu pandemijom Covida-19.
 
Istaknuvši da je Hrvatska zaista predano radila na pripremi svog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, naveo je da je u srpnju prošle godine on i odobren od strane Europske komisije, nakon čega je Hrvatska dobila avansna sredstva u iznosu 818 milijuna eura.
 
Naglasio je da je Hrvatska za sada izrazito uspješna, brza i učinkovita u ispunjavanju reformi i mjerila te je među prvih šest zemalja koje su dobile odluku o dodjeli bespovratnih sredstava – čak 700 milijuna eura.
 
Nova tranša od 700 milijuna eura slijedi do kraja godine
 
"Ovo je novac za reforme koje smo poduzeli do 31. prosinca prošle godine", pojasnio je predsjednik Vlade, a one se tiču tržišta rada, socijalne zaštite, aktivnih mjera zapošljavanja, Nacionalnog plana razvoja zdravstva, energetske učinkovitosti, vodnoga gospodarstva, prostornog uređenja i graditeljstva itd.
 
Trenutno se, dodao je, radi na ispunjavanju 25 reformi koje su planirane u ovom semestru, a nakon što se sistematizira potpuna dokumentacija Europska komisija će je tijekom jeseni evaluirati, nakon čega slijedi nova tranša od 700 milijuna eura bespovratnih sredstava.
 
Napomenuo je da je ovaj iznos bespovratnih sredstava, nakon avansnih sredstava, najveći koji je Hrvatska ikada dobila odjednom od strane Europske komisije.
 
"Ovo je godina isporuke – godina u kojoj ćemo završiti sve tehničke, zakonske i pripremne stvari za uvođenje eura, ovo je godina u kojoj ćemo završiti sve konačne pripreme i dobiti konačne odluke za ulazak u Schengenski prostor, ovo je godina u kojoj ćemo samo i NPOO-a dobiti milijardu i 400 milijuna eura, ovo je godina u kojoj ćemo potpisati partnerski sporazum za idući višegodišnji financijski okvir, ovo je godina u kojoj ćemo otvoriti Pelješki most financiran u iznosu od 375 milijuna eura europskim sredstvima", naglasio je premijer Plenković poručivši da se kroz provedbu Programa Vlade realizira sve ono što je obećano kao dodana vrijednost građanima, gospodarstvu i infrastrukturi.
 
Uz digitalnu i zelenu, ključna je demografska tranzicija, ova sredstva ulog su u budućnost djece i mladih
 
Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica uručila je potom predsjedniku Vlade prvi obrok bespovratnih sredstava iz Plana oporavka i otpornosti u iznosu od 700 milijuna eura.
 
Uplata tih sredstava, koja će na račun Hrvatskoj sjesti danas, odgovor je na zahtjev Hrvatske upućen 15. ožujka za uspješno ostvarene sve 34 mjere predviđene Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, kazala je potpredsjednica EK.
 
Hrvatska je šesta članica koja je zaprimila prvu uplatu, nakon Španjolske, Italije, Grčke, Portugala i Francuske, a ovom današnjom uplatom Komisija je isplatila 100 milijardi eura.
 
"Ta dinamika isplata pokazuje da Mehanizam za oporavak i otpornost odlično napreduje", poručila je.
 
Posebno je zadovoljstvo izrazila i predstavljanjem jednog konkretnog projekta ministra Piletića koje će uslijediti nakon uvodnih obraćanja, a bit će predmetom sljedeće uplate, koja bi trebala stići do kraja ove godine, a koje pokazuje da nema predaha u provedbi NPOO-a.
 
Radi se, naime, o projektu razvoja usluge socijalnog mentorstva, a usmjeren je svima onima koji su marginalizirani u društvu i kojima će ta usluga pomoći da aktiviraju svoje sposobnosti i potencijal.
 
Kako bi bile uspješne, digitalna i zelena tranzicija moraju voditi računa o još jednoj ključnoj tranziciji – a to je ona demografska, naglasila je potpredsjednika Komisije.
 
Osim u infrastrukturu, dodala je, iznimno je važno ulagati u ljude – mlade i djecu, za koje se i provode ove reforme i mjere jer ovi su novci ulog u njihovu bolju budućnost. Zato se, istaknula je, ovaj Instrument i zove Instrument iduće generacije.
 
"Drago mi je da je Hrvatska prepoznala i u Nacionalnom planu predvidjela niz demografskih projekata, koje ću pratiti sa zadovoljstvom i posebnim interesom i pokušati maksimalno poduprijeti s inicijativama koje imamo s europske razine", poručila je.
 
Piletić: Usluga socijalnog mentorstva za 30 tisuća korisnika
 
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić predstavio je potom projekt socijalnog mentorstva, jednu od mjera iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
 
Podsjetio je da je u Programu Vlade jedan od prioriteta upravo socijalna sigurnost te se Vlada obvezala da će u ovom mandatu uvesti socijalno mentorstvo.
 
Hrvatski sabor je, podsjetio je Piletić, 17. veljače 2022. donio novi Zakon o socijalnoj skrbi kojim je definirao i uveo u sve socijalne usluge i onu socijalnog mentorstva.
 
„Cilj je kroz ovu mjeru osposobiti u sustavu postojećih socijalnih radnika više od 220 socijalnih mentora te ih zaposliti kao stručnjake za socijalno mentorstvo. Tako će se pružiti usluga socijalnog mentorstva za 30 tisuća korisnika“, naglasio je Piletić.
 
U tijeku je, nastavio je, provedba radionica i osposobljavanje socijalnih mentora.
 
„Već 245 stručnjaka je pred završetkom prekvalifikacije“, izvijestio je, dodavši da će oni biti spremni da s 1. siječnjem 2023. budu zaposleni i osiguraju uslugu za sve korisnike.
 
Iznimno važna socijalna, ali i demografska mjera
 
Korisnici usluge socijalnog mentorstva su dugotrajno nezaposlene osobe koje su ujedno i korisnici minimalne zajamčene naknade, djeca korisnici minimalne zajamčene naknade, osobe s invaliditetom, korisnici kojima prestaje pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, kao i oni koji su bili žrtve trgovine ljudi te osobe nakon izvršenja kazne zatvora.
 
„Smatramo da je ovo iznimno važna socijalna, ali i demografska mjera, kada govorimo u kontekstu djece koja će biti obuhvaćena te mladih“, poručio je ministar Piletić koji je zahvalio Europskoj komisiji koja je podržala ovaj program kao jednu od reformskih mjera Vlade.
 
Odgovarajući na pitanja novinara vezano za plaće iz proračuna, Piletić je podsjetio da je jedna od reformskih mjera – predviđena kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti – redefiniranje modela državnih i javnih plaća.
 
„Mi smo kao Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike junior partner Ministarstvu pravosuđa i uprave, u tijeku je analiza Svjetske banke i onda formiranje radne skupine koja bi trebala sagledati kompletan sustav državnih i javnih plaća koje se financiraju iz proračuna“, kazao je.



Pisane vijesti