Hrvatska podržava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, nećemo priznati rusko pripajanje okupiranih područja

Slika /Vijesti/2022/10 listopad/5 listopada/DSC_6910.jpg

Premijer Plenković ponovio je danas jasan stav Hrvatske u vezi pripajanja okupiranih ukrajinskih područja Rusiji. "Hrvatska, naravno, neće priznati pripajanje okupiranih ukrajinskih regija Rusiji, kao što nije prihvatila niti aneksiju Krima. Mi priznajemo teritorijalni integritet Ukrajine. Naš je stav principijelan – podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu", istaknuo je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se danas, otvarajući 156. sjednicu Vlade, na nekoliko aktualnih tema.
 
Govoreći o općim izborima koji su u nedjelju održani u Bosni i Hercegovini, izrazio je zadovoljstvo što je visoki predstavnik Christian Schmidt donio izmjene Ustava Federacije i izbornoga zakona.
 
"Na taj je način, možemo slobodno reći, donio svojevrsne osigurače za participaciju hrvatskoga naroda i legitimnih hrvatskih političkih stranaka u institucijama vlasti na razini Federacije i pri formiranju vlasti na središnjoj razini", istaknuo je premijer.
 
Izrazio je zadovoljstvo i time što su stranke okupljene u okviru Hrvatskog narodnog sabora osvojile najveću potporu hrvatskoga naroda u BiH.
 
Ustvrdio je da je nažalost još jednom, već četvrti put, došlo do preglasavanja Hrvata kada je riječ o izboru člana Predsjedništva što je ocijenio lošim.
 
U posljednjih 20 godina čak 16 godina Hrvate u Predsjedništvu BiH predstavlja čovjek za kojeg nisu glasovali
 
Praktički je, pojasnio je premijer Plenković, u proteklih 20 godina čak 16 godina Hrvate predstavljao čovjek koji jest Hrvat iz Bosne i Hercegovine, ali za kojeg nisu većinski glasovali pripadnici hrvatskoga naroda.
 
Ta nepravda ne pridonosi dobrim odnosima niti unutar Bosne i Hercegovine, a niti je dobar signal i poruka za jačanje odnosa između Hrvatske i Bosne i Hercegovine", poručio je kao, kako je kazao, predsjednik Vlade koja se maksimalno trudi pomoći Bosni i Hercegovini, biti joj prijatelj, saveznik i partner, najveći zagovaratelj njezinog europskog puta te kao zemlja koja je za vrijeme velikosrpske agresije Miloševićeva režima najviše pomagala Bosni i Hercegovini, s uvjerenjem da čini dobro.
 
"Za dobro funkcioniranje nama izrazito drage i prijateljske zemlje najvažnije je povjerenje među narodima i političkim strankama u njoj",  poručio je.
 
Istaknuo je da se korak koji je u nedjelju navečer učinio visoki predstavnik sada treba pretočiti u nastavak ozbiljnih razgovora o cjelovitim reformama, koji će uključiti i limitirane ustavne promjene i ozbiljne promjene izbornoga zakonodavstva, kako bi se izbjegle situacije poput ove – da Hrvati nemaju svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH.
 
Čestitao je Borjani Krišto koja je dobila ogromnu potporu hrvatskih birača u Bosni i Hercegovini.
 
Razvojno desetljeće lovljenja koraka s razvijenijim članicama EU-a
 
Predsjednik Vlade potom se osvrnuo na prošlotjedni posjet povjerenice Europske komisije Elise Ferreire tijekom kojeg je održana tematska sjednica Vlade na kojoj je potpisan Sporazum o partnerstvu Hrvatske i EU, vrijedan 9 milijardi eura, za realizaciju razvojnih projekata.
 
"Sada moramo paralelno raditi na apsorpciji sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i iz Višegodišnjega financijskog okvira kako bi ovo desetljeće učinili uistinu desetljećem u kojemu lovimo korak s državama članicama Unije koje su razvijenije od nas", poručio je.
 
Dodao je da je Hrvatska prije šest godina, na početku prvog mandata ove Vlade, bila na 61 posto razvoja prosjeka Europske unije, a danas smo na 70 posto.
 
"Imamo ambiciozne ciljeve u Nacionalnoj razvojnoj strategiji, a osigurali smo dovoljno snažnih instrumenata za ozbiljan gospodarski rast i razvoj svih hrvatskih krajeva", poručio je premijer Plenković.
 
Dodao je kao će se Vlada posebno truditi pomagati onim dijelovima Hrvatske koji su bili što ratom opustošeni, a što imaju manje objektivnih okolnosti za snažan gospodarski razvoj.
 
Popunjenost podzemnog skladišta plina Okoli je preko 90 posto
 
Proteklih je dana premijer  sa suradnicima obišao neke hrvatske krajeve i gradove – Gospić, Zadar, Bjelovar – a u svima su potpisani vrijedni ugovori za važne infrastrukturne projekte. Najavio je i posjet Šibeniku u kojem se održavaju Dani hrvatskog turizma. 
 
Vlada će danas, istaknuo je premijer, donijeti važne odluke u vezi financijske potpore za ublažavanje posljedica nevremena u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u kojem je posebno stradao grad Čazma, ukupne vrijednosti 42 milijuna kuna.
 
Što se tiče energetike, izvijestio je da punjenje podzemnog skladišta plina Okoli ide prema planu, a prijeđeno je 90 posto popunjenosti.
 
"Nastavljamo osiguravati energetsku sigurnost za naše građane", poručio je.
 
U tom je kontekstu najavio  da sutra putuje u Prag, gdje će sudjelovati na prvom sastanku Europske političke zajednice – novog foruma europskih zemalja, bez sudjelovanja Rusije. Nakon toga, sudjelovat će na neformalnom sastanku Europskoga vijeća, a ključna tema svih razgovora bit će upravo energetika.
 
Hrvatska za tri tjedna domaćin parlamentarnog sastanka Krimske platforme
 
Ponovio je još jednom jasan stav Hrvatske u vezi pripajanja okupiranih ukrajinskih područja Rusiji.
 
"Hrvatska, naravno, neće priznati pripajanje okupiranih ukrajinskih regija Rusiji, kao što nije prihvatila niti aneksiju Krima. Mi priznajemo teritorijalni integritet Ukrajine. Naš je stav principijelan – podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu", istaknuo je.
 
Dodao je da će Hrvatska za tri tjedna biti domaćin parlamentarnog sastanka Krimske platforme.
 
Čestitao je svim učiteljima, odgojiteljima, nastavnicima, profesorima, ravnateljima i drugim prosvjetnim djelatnicima Svjetski dan učitelja.
 
Istaknuo je kako je vrlo važno nastaviti prioritetno ulagati u obrazovanje, raditi na razvoju djece i mladih, dalje unaprjeđivati položaj učitelja te na taj način činiti dobro za hrvatsku budućnost.
 
Podsjetio je da je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti predviđeno 4,5 milijarde kuna za ulaganja u dječje vrtiće, osnovne i srednje škole.
 
Na kraju je uime Vlade čestitao ministru Ivanu Malenici i njegovoj supruzi na rođenju sina.

Pisane vijesti