Hrvatska policija uspješno osigurava odgovarajuću zaštitu vanjskih granica RH. Pomoć vojske nije potrebna

Slika /Vijesti/2023/Studeni/09 studenog/Sjednica krupno 4.jpeg

Vlada je na današnjoj 262. sjednici, između ostaloga, donijela prijedloge zakona o izmjenama i dopunama četiri zakona vezanih uz kapitaliziranu mirovinsku štednju. U saborsku proceduru upućen je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godine i projekcije za 2025. i 2026. te Odluka o proračunskom okviru za razdoblje 2024. do 2026. Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić istaknuo je povećanje sredstava za obnovu privatnih kuća za gotovo 100 posto te najavio konačan plan obnove s rokovima, dinamikom i financijskim pokazateljima obnove privatne imovine kojim će se moći sagledati  vrijednost obnove nakon petrinjskog i zagrebačkog potresa kao i dinamika završetka obnove privatnih zgrada.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je da je radi pokrivanja potreba stanovništva pogođenog petrinjskim potresom, iz javnih poziva za financiranje Službi spašavanja utrošeno 17, 5 milijuna eura.
 
Dodao je da su, u povodu 30. obljetnice vatrogasne zajednice Grada Petrinje, uručena tri vozila i oprema u iznosu većem od 1,6 milijuna eura, što predstavlja najveću investiciju ostvarenu u povijesti vatrogastva grada Petrinje.
 
"Naglašavajući zahvalu, priznanje i podršku za veliki doprinos i angažman svih pripadnika službi, ovim ulaganjem pridonosimo uspješnoj provedbi naših ciljeva u pogledu revitalizacije i ravnomjernog razvoja Sisačko-moslavačke županije", poručio je Medved.
 
Najavio je 54. godišnji sastanak Europske federacije vatrogasnih časnika koji će se iduća dva dana, prvi puta u Hrvatskoj, održati u Zagrebu. "Ovaj vrlo važan skup okuplja vodeće ljude vatrogastva i spašavanja u Europi", kazao je.
 
Uskoro konačni plan obnove s rokovima, dinamikom i financijskim pokazateljima obnove privatne imovine
 
Branko Bačić podsjetio je da je ovaj tjedan obišao obiteljske zamjenske kuće u centru Petrinje koje se grade u suradnji s Ministarstvom kulture i medija. Također je, s ministricom Obuljen Koržinek, svečano otvorio kazalište Komedija čija je konstrukcijska obnova dovršena i financirana iz sredstava Fonda solidarnosti. "Nastavak cjelovite obnove bit će sufinanciran najvećim dijelom iz NPOO-a, a ono što je važno reći da je kazalište dovršeno i ovaj tjedan će biti prve premijere", najavio je Bačić.
 
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređena, graditeljstva i državne imovine kazao je da je s današnjim danom završena obnova 10852 zgrada, od čega  je 543 projekta financirano iz sredstava Fonda solidarnosti. "Završeno je i 10.032 privatna objekta", dodao je te naglasio da je nekonstrukcijska obnova participirana u gotovo 95-postotnom iznosu, što pokazuje da je vrijeme koje je iza nas obilježeno u najvećim dijelom nekonstrukcijskom obnovom, slijedi viša faza, konstukcijska obnova.
 
"Sada su pred nama ogromni troškovi", ocijenio je Bačić, naglasivši da će se  proračunom koji je danas upućen u Hrvatski sabor povećati sredstva za obnovu privatnih kuća za gotovo 100 posto.
 
Najavio je, kako je kazao, možda najsloženiju i najveću građevinsku operaciju na obnovi prostora Malog Vatikana u središtu Zagreba za što se u ovom trenutku dovršava projekt, a radovi bi trebali krenuti početkom iduće godine.
 
Ministar je poručio da se nastavlja i s uspješnim projektom samoobnove. "Tijekom pet mjeseci  potpisali smo 368 ugovora i našim sugrađanima unaprijed isplatili 27 milijuna eura", rekao je Bačić, najavivši krajem ove ili početkom 2024. godine konačan plan obnove s rokovima, dinamikom i financijskim pokazateljima obnove privatne imovine. "Tako da ćemo imati mogućnost sagledati cjelovitu vrijednost obnove nakon petrinjskog i zagrebačkog potresa i dinamiku završetka cijelog postupka obnove privatnih zgrada", ocijenio je Branko Bačić.
 
Za 2024. godinu predložen proračun od 28,5 milijardi eura, predviđeno povećanje prihoda i rashoda

Prijedlogom državnog proračuna za 2024. godinu, s projekcijama za 2025. i 2026. koje je Vlada uputila u Sabor, predviđa se ostvariti proračunske prihode od 28,5 milijardi eura ili tri posto veće u odnosu na plan za ovu godinu, te rashode od 32,6 milijardi ili 11,2 posto veće.

To se planira uz projiciranu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda od 2,8 posto, koja bi u 2025. trebala usporiti na 2,7 posto, a godinu iza na 2,6 posto. Stopa inflacije trebala bi prema vladinim projekcijama u 2024. iznositi 3,1 posto, a potom u 2025. na 2,4 te u 2026. godini 2,2 posto.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić iznio je na Vladi da se u strukturi prihoda proračuna, od poreznih prihoda u 2024. očekuje prikupiti 16,1 milijardu eura ili 4,2 posto, prihodi od doprinosa planiraju se u visini od 4,6 milijardi eura ili 5,4 posto veći, a značajan doprinos prihodnoj strani proračuna dat će i pomoći EU, u visini od 3,64 milijarde eura. 

Zrinušić je kazao i da nadolazeće razdoblje u Hrvatskoj karakterizira nastavak razmjerno pozitivnih gospodarskih kretanja, ali i visok stupanj neizvjesnosti kao i dominantni negativni rizici, što predstavlja izazove za ekonomsku politiku u cjelini te posebice fiskalnu politiku.

"Tako je u uvjetima još uvijek prisutnih inflacijskih pritisaka, planirani odgovor fiskalne politike usmjeren prije svega na zaštitu stanovništva i gospodarstva, uvažavajući izazove povezane s potrebom snažne soci osjetljivosti, demografskim i geopolitičkim kretanjima kao i osiguravanjem odgovarajućeg standarda za sve skupine društva", istaknuo je.

Očekuje se smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 58 posto

Kako je rekao, povećanje ukupnih rashoda za 3,3 milijarde eura, na 32,6 milijardi u idućoj godini rezultat je ponajprije povećanja rashoda za zaposlene u visini od gotovo 1,5 milijardi eura, mirovina i mirovinskih primanja za 1,08 milijardi eura i provedbe projekata financiranih iz bespovratnih sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost u visini od 723 milijuna eura. Znatnije su uvećani i troškovi obnove i sanacije šteta nastalih uslijed potresa, za 418 milijuna eura, naknada troškova HEP-a vezanih uz financiranje obveze osiguranja zaliha plina u podzemnom skladištu Okoli za 273 milijuna eura, te troškovi servisiranja javnog duga za 251 milijun eura.

Tako bi manjak proračuna opće države u idućoj godini trebao dosegnuti 1,53 milijarde eura ili 1,9 posto BDP-a. Usporedbe radi, planom za ovu godinu očekuje se minus u blagajni od 235 milijuna eura ili 0,3 posto BDP-a. U 2025. se projicira smanjivanje deficita opće države na 1,6 posto BDP-a, a u 2026. na 1,5 posto.

Nakon udjela javnog duga u BDP-u od 60,7 posto u ovoj godini, Vlada očekuje da će taj udjel iduće godine dodatno pasti, na 58 posto BDP-a, u 2025 na 56,6 posto, a  u 2026. na 55,5 posto, čime bi nastavio silazni trend u kojem je od 2020., kada je skočio na 86,8 posto BDP-a.

Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu države zaglavni kamen politike decentralizacije
 
Strateški učinkovito i tržišno usmjereno raspolaganje nefinancijskom imovinom želi Vlada postići zakonom o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu države, a premijer Andrej Plenković opisao ga je kao "zaglavni kamen" politike fiskalne i funkcionalne decentralizacije.

Zakonom se, naime, županijama, gradovima sjedištima županija, velikim gradovima, društvu Državne nekretnine d.o.o. te javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim parkom ili parkom prirode povjeravaju poslovi upravljanja nekretninama u vlasništvu države.

Županijama, gradovima sjedištima županija i velikim gradovima povjeravaju se poslovi upravljanja neizgrađenim građevinskim zemljištem i građevinama sa zemljištem nužnim za redovnu uporabu te građevine, a koje se nalaze na njihovom području utvrđenom Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.

Župani ili gradonačelnici bili bi ovlašteni za donošenje odluka o pokretanju postupka raspolaganja i odluku o raspolaganju nekretninama čija je procijenjena vrijednost ili je ukupni iznos procijenjene naknade niži ili jednak iznosu od 130.000 eura, a ako procijenjena vrijednost ili ukupni iznos procijenjene naknade iznosi više, a do iznosa od milijun eura, odluku o pokretanju postupka raspolaganja i odluku o raspolaganju nekretninama donosi županijska skupština, odnosno gradsko vijeće.

Kada se utvrdi da procijenjena vrijednost nekretnine ili ukupni iznos procijenjene naknade prelazi iznos od milijun eura, postupak bi nastavljalo Ministarstvo, a odluku o pokretanju postupka raspolaganja i odluku o raspolaganju nekretninom do iznosa od 1,5 milijun eura donosio bi ministar nadležan za poslove državne imovine, dok bi Vlada odlučivala o raspolaganju nekretninama čija procijenjena vrijednost ili ukupni iznos procijenjene naknade prelazi iznos od 1,5 milijun eura.

Obrazlažući predloženi zakon potpredsjednik Vlade i resorni ministar Branko Bačić također je naglasio je da se njime želi omogućiti sustavnije, sveobuhvatnije, kvalitetnije i racionalnije upravljanje državnom imovinom odnosno daljnja funkcionalna i financijska decentralizacija u njezinom upravljanju.

Planinarski objekti na upravljanje javnoj ustanovi koja upravlja nacionalnim ili parkom prirode

"Ta je decentralizacija usuglašena u nekoliko razgovora sa predstavnicima općina, gradova i županija i oni su je prihvatili, pohvalili", istaknuo je.

Zakon bi trebao stupiti na snagu s početkom iduće godine, a Bačić je objasnio da "financijska decentralizacija podrazumijeva da će se sredstvima uprihođenima od raspolaganja državnom imovinom raspolagati tako da će 60 posto pripasti državi, 20 posto nadležnoj županiji, a 20 posto jedinici  lokalne samouprave na čije se području nalazi pojedina nekretnina.

Prijedlogom zakona se posebno definiraju planinarski objekti te se javnoj ustanovi koja upravlja nacionalnim parkom ili parkom prirode povjerava upravljanje objektima koji se nalaze na njihovim području, a Ministarstvu državne imovine ostalim planinarskim objektima-
Oni bi s Hrvatskim planinarskim savezom, odnosno udrugama članicama Saveza, sklapali ugovor o korištenju i održavanju planinarskih skloništa, planinarskih kuća i dijela planinarskog doma koji služi za pružanje smještaja planinarima i drugim posjetiteljima, bez naknade i na neodređeno vrijeme, a Savez odnosno udruge koriste ih na dan stupanja na snagu zakona.

Izmjene četiri zakona o mirovinskim fondovima

S današnje Vladine sjednice Saboru su upućeni prijedlozi izmjena četiri zakona o drugom mirovinskom stupu, kojima se, uz ostalo, mogući iznos jednokratne isplate kapitaliziranih sredstava u drugom stupu povećava na 20 posto, izjednačava dodatak na osnovnu mirovinu od 27 posto te fleksibilizira izbor kategorije obveznog mirovinskog fonda.

U saborsku proceduru upućeni su prijedlozi izmjena Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zakona o  mirovinskim osiguravajućim društvima te Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

"Cilj je predloženih izmjena jačanje trostupnog mirovinskog sustava, s obzirom da imamo evidentan pad broja korisnika dvostupne mirovine zbog veće stope indeksacije mirovina iz prvog stupa", rekao je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić. 

Tako se predloženim izmjenama sa sadašnjih 15 posto na 20 posto povećava iznos moguće jednokratne isplate ukupno kapitaliziranih sredstava u drugom stupu.

Piletić je istaknuo i odredbe kojima se usklađuje dodatak na osnovu mirovinu odnosno mirovinu iz prvog stupa. 
 
"Dodatak na osnovnu mirovinu iz prvog stupa s 20,25 posto povećavamo na iznos od 27 posto i tima ga izjednačavamo s dodatkom iz prvog stupa", rekao je. 

Piletić je istaknuo i kako se predloženim zakonskim izmjenama želi poslati poruku o povećanje prinosa obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kroz uvođenje nove vrste imovine u koja društva mogu ulagati. 

Želi se omogućiti i potaknuti veća aktivnost obveznih mirovinskih fondova u gospodarstvu RH, prvenstveno na način omogućavanja uvođenja obveze ulaganja od minimalno pet posto sredstava obveznih mirovinskih fondova A i B kategorije u alternativni investicijski fond s garancijom povrata ukupnog ulaganja, kao zamjenu ulaganja u državne obveznice, rekao je ministar.

Istaknuo je kako se predloženim izmjenama želi utjecati i na povećanje financijske pismenosti te se fleksibilizira izbor kategorije obveznog mirovinskog fonda bilo kada tijekom godine. 

Tako se omogućuje dulji ostanak u kategoriji A odnosno sadašnje se ograničenje članstva u toj kategoriji nakon 55. godine mijenja pa će članu  biti dozvoljeno da bude u toj kategoriji do 60. godine života. Uz to, predlaže se i ukidanje automatskog prelaska člana fonda u kategoriju C, s tim da će imati mogućnost izričito zatražiti prebacivanje u kategoriji C. 

Predloženim zakonskim izmjenama povećat će se mirovinska primanja za više od 15.000 korisnika dvostupne mirovine

Kao važnu poruku predloženih izmjena ministar je izdvojio administrativno rasterećenje, kroz ukidanje i smanjenje naknada obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, prvenstveno ukidanje ulazne naknade koju osiguranici plaćaju nakon mjesečne uplate u drugi stup, kao i smanjenje godišnje naknade za upravljanje kompletno kapitaliziranim sredstvima.

Za provedbu paketa u državnom je proračunu potrebno osigurati dodatnih 9,1 milijun eura.

Smatramo da će predložene izmjene povećati mirovinska primanja za više od 15 tisuća korisnika sada dvostupne mirovine te da će se utjecati na kvalitetnije mirovinske prihode svih budućih umirovljenika, rekao je Piletić.   

Vlada je na današnjoj sjednici dala suglasnost za uplatu 14,6 milijuna eura u korist društva Pružne građevine, a kako bi se osigurala njihova nužna financijska likvidnosti u narednom šestomjesečnom razdoblju, sve do izrade plana restrukturiranja.

Ta će se sredstva tretirati kao zajam s rokom povrata od šest mjeseci uz ugovorenu kamatnu stopu u visini 7,6 posto godišnje. 

Za kompenzaciju rasta troškova u sektoru ratarstva 10,1 milijun eura

Donesenim Programom potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektoru ratarstva, vrijednim 10,1 milijun eura, kako je istaknula ministrica poljoprivrede Marija Vučković, poduprijet će se proizvođači u sektoru ratarstva.

Cilj Programa je pružiti financijsku potporu proizvođačima koji se bave proizvodnjom pšenice i/ili ječma i/ili zobi i/ili tritikale i/ili pira i/ili raži i/ili uljane repice kako bi se ublažili ekonomski gubitci koji utječu na održivost proizvodnje ratarskih kultura u Hrvatskoj.

"U cilju obuhvata što šireg kruga korisnika i poštivanja načela pravičnosti plaćanja, plaćaju se proizvođači za prvih 30 hektara. Kulture se zbrajaju i na ovaj način je obuhvaćeno gotovo 95 posto proizvođača, uz potporu od 135 eura po hektaru", kazala je Vučković.

Potporom iz ovoga Programa, kako se navodi u obrazloženju odluke Vlade, nastoji se nadoknaditi dio porasta troškova proizvodnje, osigurati likvidnost poljoprivrednih gospodarstava, čime se posljedično nastoji zadržati postojeća razina zaposlenosti i spriječiti poremećaji u opskrbi, kako prerađivačkog sektora, tako i krajnjih potrošača.

U obrazloženju odluke Vlade ističe se kako je sektor ratarstva ove godine izložen velikom pritisku u pogledu likvidnosti, klimatskih prilika te nižih prinosa i otkupnih cijena.

Pokazatelj teškog stanja ratarskog sektora jesu niske otkupne i veleprodajne cijene pojedinih ratarskih kultura što je razvidno kada se uspoređuju sa istim razdobljem prethodne godine pa čak i u odnosu na prethodni mjesec.

Proizvođači u ratarskom sektoru trpe velike gubitke, a pritisak na primarnu proizvodnju i proizvođače ratarskih kultura, kao prvu fazu lanca opskrbe, jak je i intenzivan. Ova je proizvodnja, kako se navodi, uslijed utjecaja klimatskih promjena i geopolitičkih kretanja pod visokim rizikom te zbog svih tržnih problema mnogi proizvođači u sektoru ratarstva neće moći pokriti svoje troškove proizvodnje.

Takva situacija narušava stabilnost poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj te bi bez poduzimanja mjera pomoći navedenim proizvođačima moglo doći do značajnog smanjenja ili potpunog prestanka proizvodnje velikog broja gospodarstava što bi za posljedicu imalo narušavanje primarne poljoprivredne proizvodnje i prehrambene sigurnosti Republike Hrvatske.
 
Pokroviteljstvo nad održavanjem znanstvenog skupa i obljetnicom osječkog Medicinskog fakulteta
 
Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad održavanjem znanstvenog skupa „Protector Croatiae“ te nad obilježavanjem 25. obljetnice Medicinskog fakulteta Osijek i 44 godine studiranja medicine u Osijeku.
 
Jednoglasnom odlukom Hrvatskoga sabora od 9. i 10. lipnja 1687. godine sv. Josip izabran je za zaštitnika Hrvatskog kraljevstva a Biskupska konferencija je 15. travnja 1987. godine u Zagrebu donijela zaključak da crkva svetog Josipa u Karlovcu na Dubovcu postane Nacionalno svetište svetog Josipa.
 
Povodom obilježavanja 150 godina osnutka i izlaženja Glasnika svetog Josipa, Zagrebačka nadbiskupija, Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu organizira održavanje znanstvenog skupa ,,Protector Croatiae" te je do sada svoje sudjelovanje potvrdilo 26 predavača iz različitih područja akademske zajednice. S obzirom na cjelokupnu važnost događaja, simboličkog značenja i uloge sv. Josipa, kao i na obilježavanje važne obljetnice Vlada prihvaća pokroviteljstvo nad navedenim događajem
 
Medicinski fakultet Osijek najmlađi je medicinski fakultet u Hrvatskoj, osnovan 1998., nakon Domovinskoga rata u kojem su liječnici i medicinsko osoblje dali izuzetno veliki doprinos. Osnutkom studija medicine na njemačkom jeziku doprinijeli su internacionalizaciji ne samo Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku već i čitavog sustava visokog obrazovanja Republike Hrvatske, čime su se otvorila vrata studentima s njemačkog govornog područja iz Europe za studij medicine u Hrvatskoj, a time se omogućuje i eventualni povratak naših iseljenika iz Njemačke. Dekan Medicinskog fakulteta Osijek uputio je zamolbu za pokroviteljstvo nad obilježavanjem ove obljetnice koja će se održati 24. studenoga 2023. u Osijeku, što je Vlada i prihvatila.
 
Hrvatska policija osigurava odgovarajuću zaštitu vanjskih granica Republike Hrvatske
 

Vlada Republike Hrvatske uputila je i dva mišljenja Hrvatskom saboru. Predlaže se prihvaćanje Prijedloga financijskog plana Državnog ureda za reviziju za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu.
 
Hrvatskome saboru predlaže se da ne prihvati Prijedlog zaključka kojim Hrvatski sabor obvezuje Vladu Republike Hrvatske i Ministarstvo unutarnjih poslova da sukladno članku 5. stavku 3. Zakona o nadzoru državne granice aktiviraju Oružane snage Republike Hrvatske radi pružanja potpore u zaštiti vanjskih granica Republike Hrvatske, obrazloživši da ugroze i rizici po vanjsku granicu Republike Hrvatske nisu na takvoj razini da hrvatska policija nije u mogućnosti osigurati odgovarajuću zaštitu vanjskih granica Republike Hrvatske.
 
Naglašeno je da granična policija trenutačno raspolaže s oko 6.700 policijskih službenika, a u slučaju potrebe ili velike ugroze i prijetnje na vanjskoj granici te sukladno analizi rizika može odmah dodatno angažirati oko 2 000 policijskih službenika, a migracijski pritisak nije jednak na cijeloj vanjskoj granici Republike Hrvatske već je, od 2018. godine najizraženiji s područja Unsko-sanskog kantona susjedne Bosne i Hercegovine i to u dužini od oko 360 km, prvenstveno na području Policijskih uprava sisačko-moslavačke, karlovačke i ličko-senjske.


 

Pisane vijesti