- Objavljeno: 07.11.2019.
Hrvatska želi da se u novom proračunu EU zadrže sredstva za koheziju i poljoprivredu, ali i odgovori na nove izazove
Predsjednik Vlade Andrej Plenković izdvojio je na početku današnje, 188. sjednice Vlade, nekoliko važnih aktivnosti u proteklome tjednu.
Govoreći o predstavljanju hrvatskoga predsjedanja Dunavskom strategijom, koje su ministri Marko Pavić i Gordan Grlić Radman predstavili jučer u Vukovaru, premijer Plenković kazao je da će to biti prigoda da se u sljedećih godinu dana emancipiraju svi aspekti važni za sve podunavske zemlje od Schwarzwalda do Crnog mora.Osvrnuo se potom na radni posjet Češkoj Republici, gdje je sudjelovao na sastanku na vrhu skupine Prijatelja kohezije, a sastao se i s češkim premijerom Andrejem Babišem. Poručio je da je kohezijska politika za Hrvatsku, kao i za druge zemlje u toj skupini, izrazito važna u zadnjim mjesecima pregovora o novom višegodišnjem financijskom okviru.
"Poslali smo vrlo jasan signal da u okviru konačnog dogovora o sedmogodišnjem proračunu Europske unije, a to je najvažniji akt kojeg ćemo usvajati izgledno tijekom našega predsjedanja, budu zadržana sredstva za naše tradicionalne politike, kao što su poljoprivredna i kohezijska politika, ali da se uspije odgovoriti i na nove izazove. U tom pogledu imamo veliku odgovornost da zajedno s finskim predsjedništvom i budućim predsjedateljem Vijeća Charlesom Michelom napravimo iskorak", poručio je.
Od ostalih aktivnosti izdvojio je obilježavanje 350. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu kazavši da se radi o važnoj obljetnici i poticaju za daljnja ulaganja u visoko obrazovanje i znanost. Dodao je da na tom Sveučilištu studira 65 tisuća studenata te poručio kako je izrazito važno da svi napori koji se poduzimaju i s razine države i s razine Sveučilišta idu u korak s europskim obrazovnim područjem.
Početkom ovoga tjedna premijer Plenković sastao se s veleposlanicima i stalnim predstavnicima Republike Hrvatske u okviru aktivnosti u državama članicama Europske Unije tijekom predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem EU. Kazao je da svi veleposlanici prate i angažirano provode hrvatsku politiku prema vanjskim i europskim temama.
Naveo je i sastanak s gradonačelnikom Grada Zagreba s kojim je razgovarao o brojnim zajedničkim projektima, osobito onima koji se tiču prometne infrastrukture grada. Već je sada u tijeku provedba 1,3 milijarde kuna vrijednih projekata, istaknuo je premijer Plenković, a brojni drugi su u pripremi.
"Pozicija Vlade, kao što je prema svim županijama, gradovima, općinama, tako naravno i prema glavnom hrvatskom gradu, je da ćemo surađivati na svim onim projektima koji su u interesu razvoja grada i Zagrepčanki i Zagrepčana", kazao je.
Izmjene i dopune Zakona o ustanovama jedna od mjera u okviru pristupanja Hrvatske Europskom tečajnom mehanizmu i bankovnoj uniji
Ministar uprave Ivan Malenica je govoreći o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustanovama istaknuo da je riječ o temeljnom propisu koji uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova u hrvatskom pravnom poretku.
„Budući da je Zakon o ustanovama stupio na snagu još 1993. godine te da je do sada podvrgnut tek manjim izmjenama, on danas sadrži niz odredbi koje su zastarjele, nedovoljno usklađene ili suvišne jer uređuju pitanja koja su u cijelosti uređena drugim zakonima“, kazao je.
Malenica je podsjetio da je izrada prijedloga nacrta ovog zakona predviđena Nacionalnim programom reformi za 2019. godinu te je donošenje ovog zakona jedna od mjera u okviru pristupanja Hrvatske Europskom tečajnom mehanizmu i bankovnoj uniji.
Izvijestio je da su predložene izmjene primarno usmjerene na usklađivanje s recentnim izmjenama organskog i procesnog zakonodavstva, u smislu da se odredbe o osnivanju, ustrojstvu i poslovanju ustanova usklađuju s drugim odredbama i propisima.
Učinkovitija privatna zaštita
Saboru je poslan Konačni prijedloga zakona o privatnoj zaštiti. Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić kazao je da se ovim zakonom propisuju uvjeti i način obavljanja djelatnosti privatne zaštite, odnosno zaštite osoba i imovine te nadzor njihova rada.
„Trenutno u Hrvatskoj privatnu zaštitu obavljaju 253 trgovačka društva za tjelesnu i tehničku zaštitu – 115 obrta tehničke zaštite, 147 unutarnjih čuvarskih službi, s ukupno 16,5 tisuća aktivnih osoba s licencom obavljanja poslova privatne zaštite“, rekao je.
Državni tajnik Katić izdvojio je da se zakonom uvode brojne novine od kojih se očekuje pozitivan utjecaj na sigurnost hrvatskih građana.
„Primjerice, uvode se nove specijalizacije osoba koje obavljaju poslove privatne zaštite i to, prije svega, za provedbu složenijih sigurnosnih aktivnosti u uvjetima viših razina rizika. Uvodi se mogućnost osiguranja i pratnji šireg spektra roba cestovnim putem te se omogućava i obrtnicima da obavljaju poslove tjelesne zaštite“, izvijestio je.
Pojačava se, dodao je, i dodatni nadzor kroz sigurnosne provjere, ne samo odgovornih osoba već i drugih osoba koje su upisane u registar osnivača tvrtki.
„Ministarstvo unutarnjih poslova aktivnije se uključuje u sukreiranje sigurnosti u objektima i prostorima najviših kategorija ugroženosti u kojima se propisuje obveza zapošljavanja osoba odgovornih za sigurnost“, rekao je, dodavši da je cilj zakona postizanje učinkovite djelatnosti privatne zaštite, osposobljene, obučene i opremljene za preventivno djelovanje u okolnostima visokog rizika.
Procjena rizika od katastrofa za Hrvatsku sadrži scenarije za ukupno 16 rizika
Donesena je Odluka o donošenju Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku.
Državni tajnik Željko Katić izvijestio je da je Republika Hrvatska ulaskom u Europsku uniju preuzela obavezu izrade procjena rizika od katastrofa koja je propisana Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu, dodavši da je obveza izrade procjena rizika propisana i Zakonom o sustavu civilne zaštite.
Podsjetio je da je prvi dokument ove vrste izrađen 2015. godine kada je odabrano 12 rizika, dodavši da je važeća Procjena rizika od katastrofa izmijenjena i dopunjena sukladno novim podacima za četiri postojeća scenarija: potres, ekstremne temperature, štetne organizme životinja i požare otvorenog tipa.
„Najvažnije novine u odnosu na prethodnu procjenu iz 2015. godine su da, uz 12 postojećih identificiranih rizika, dodatno su obrađene četiri prijetnje i to: radiološke nesreće, nuklearne nesreće, onečišćenje mora i pojava masovnih klizišta", kazao je Katić.
Predložena Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku sadrži scenarije za ukupno 16 rizika.
Državni tajnik Katić zaključio je da je donošenje ovog dokumenta nužan preduvjet za korištenje sredstava iz strukturnih fondova u idućem proračunskom razdoblju za potrebe daljnjeg ulaganja u smanjenje rizika od katastrofa, ali i cjelokupni sustav civilne zaštite.
Podrška financiranju nabave kapitalne opreme za uređenje DNA laboratorija
Vlada je podržala financiranje nabave kapitalne opreme i uređenja dodatnog prostora za DNA laboratorij Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je da je Medicinski fakultet u Zagrebu uputio molbu za pomoć u nabavi kapitalne opreme za uređenje dodatnog prostora za DNA laboratorij, čija procijenjena vrijednost iznosi oko pet milijuna kuna.
Podsjetio je da Republika Hrvatska još uvijek traga za 1.872 nestale osobe u Domovinskom ratu, a uspješna identifikacija, dodao je ministar, pretpostavlja opremljenost znanstveno-medicinskih ustanova uključenih u sami proces i praćenje najnovijih tehnoloških dostignuća, osobito u području primjene najsuvremenije forenzičke metode.
„Za napredak u postupcima identifikacije koji bi pridonijeli rješavanju slučajeva nestalih osoba potrebno je osnaživanje resursa u tom području. Takvo osuvremenjivanje laboratorija omogućilo bi prevladavanje najvećeg izazova u identifikaciji posmrtnih ostataka metodom analize DNA i unaprjeđenje samog procesa identifikacije", zaključio je ministar Medved.
Dodatnih 150 milijuna kuna za dovršetak gradnje i opremanje nove pulske Opće bolnice
Donesena je Odluka o prihvaćanju Prijedloga dodatka II. Sporazuma o sufinanciranju izgradnje nove građevine Opće bolnice u Puli.
Dana je suglasnost Ministarstvu zdravstva za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u razdoblju od 2020. do 2035. godine, a koje proizlaze iz dodatka II. Sporazuma o sufinanciranju izgradnje nove građevine Opće bolnice u Puli.
Vlada je donijela i Odluku o davanju državnog jamstva u korist Erste&Steiermärkische Bank d.d., Rijeka, za kreditno zaduženje Opće bolnice Pula, radi financiranja izgradnje i opremanja nove građevine Opće bolnice Pula.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić rekao je da je odluka o izgradnji nove bolnice u Puli donesena 2011. godine, no da je cijeli proces stagnirao s dolaskom bivše Vlade, naglasivši da ga je ponovno pokrenula sadašnja Vlada prije tri godine.
„Bolnica je većim dijelom izgrađena, međutim, u međuvremenu su se dogodile i tehničko-medicinske i građevne promjene tako da je za potpuni dovršetak i opremanje potrebito još dodatnih 150 milijuna kuna", kazao je ministar, podsjetivši da je ranije već osigurano 600 milijuna kuna.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da je to važna poruka Puli i Istarskoj županiji i važna poruka o razvoju zdravstvenog sustava u svim krajevima Hrvatske, podsjetivši i na projekt izgradnje bolnice u Rijeci.
„Ovo su dva velika projekta u zdravstvenom sustavu, ali ne i jedina kojima se bavimo. Bit će ih još, u pripremi su ili u realizaciji", zaključio je premijer Plenković.
Novčana naknada za polaganje državne mature i dalje 175 kuna
Branka Ramljak, državna tajnica Ministarstva znanosti i obrazovanja predstavila je Prijedlog odluke o iznosu novčane naknade za polaganje ispita državne mature. Prijedlogom se utvrđuje iznos naknade koja se plaća za polaganje svakog pojedinog ispita državne mature.
„To se odnosi samo na redovite učenike koji nisu s uspjehom položili državnu maturu prilikom prvog izlaska, zatim one koji su završili najmanje četverogodišnje srednje obrazovanje u RH prije školske godine u kojoj polažu ispit državne mature, kao i pristupnike koji nisu hrvatski državljani, a koji su izvan RH završili srednje obrazovanje“, kazala je državna tajnica i dodala da se također odnosi na učenike i pristupnike koji radi ostvarivanja boljeg rezultata na ispitu ponovno prijavljuju već položene ispite.
„Najznačajnija promjena u odnosu na ranije odluke je da su se one donosile svake godine, a ova odluka vrijedi dok se ne promijeni iznos“, istaknula je i dodala da je iznos isti kao i prošle godine, a to je 175 kuna.
Usklađivanje koeficijenta složenosti poslova u Državnom inspektoratu
Glavni državni inspektor Andrija Mikulić govorio je o Prijedlogu uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova za radna mjesta u Državnom inspektoratu.
Pojasnio je da se, u pogledu predloženih koeficijenata složenosti poslova inspektora, oni predlažu iz razloga što je Inspektorat preuzimanjem 17 različitih inspekcija s utvrđenim različitim koeficijentima složenosti poslova inspektora, u trenutnoj situaciji da se u Inspektoratu obavljaju inspekcijski poslovi iste ili slične vrste složenosti i potrebnih stručnih i drugih uvjeta s različitim koeficijentima složenosti poslova inspektora, pa se ovom Uredbom uz propisivanje naziva radnih mjesta ujedno i usklađuju koeficijenti složenosti poslova tih inspektora.