Hrvatska želi pomoći Ukrajini u razminiranju i procesuiranju ratnih zločina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je kako je cilj sastanka na vrhu Ukrajina - jugoistočna Europa bio da svi čelnici zemalja jugoistoka Europe još jednom, dvije godine od početka ruske agresije, iskažu solidarnost i potporu Ukrajini. „Da svatko iz svog kuta, na svoj način, nastavi s političkom, ekonomskom, humanitarnom i vojnom pomoći Ukrajini“, poručio je Plenković u Tirani. 

Na sastanak, čiji su domaćini bili predsjednik Vlade Republike Albanije Edi Rama i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski bili su pozvani i predsjednica Moldove te niz lidera država regije.
 
Premijer Plenković kazao je da su se glavne teme sastanka odnosile na daljnju potporu Hrvatske Ukrajini, naročito u području razminiranja, procesuiranja ratnog zločina te nastavak najšire političke, gospodarske, diplomatske, humanitarne i vojne podrška Hrvatske Ukrajini.

Naglasio je podršku tzv. formuli mira koju je predsjednik Zelenski predložio. „Vjerujem da ćemo uskoro, kroz koji tjedan, biti pozvani i na veliku konferenciju koja bi se trebala održati u Švicarskoj“, dodao je Plenković.

Hrvatska pomaže Bosni i Hercegovini u stvaranju preduvjeta za otvaranje pristupnih pregovora

Poručio je da je sastanak u Tirani bio prigoda za bilateralne sastanke s predsjednikom Ukrajine Zelenskim i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.

Plenković je istaknuo da je cilj Hrvatske da Bosna i Hercegovina u ožujku otvori pregovore.

„Mi se itekako zalažemo da se ispune kriteriji, kako bi Bosna i Hercegovina, Hrvatskoj posebno važna, prijateljska i susjedna zemlja, učinila taj korak prema Europskoj uniji“, kazao je.

Poručio je da se donošenjem potrebnih propisa slaže mozaik ispunjavanja dovoljnog broja kriterija za donošenje političke odluke.

„Hrvatska savjetima i angažmanom pomaže Bosni i Hercegovini, prije svega predsjedateljici vijeća ministara, da se do idućeg Europskog vijeća stvore preduvjeti za donošenje važne političke odluke koja je ključna za stabilnost zemlje, za gospodarske i socijalne reforme te za njen put prema Europskoj uniji“, ocijenio je Plenković.

Na novinarski upit odgovorio je da se sa srbijanskim predsjednikom Vučićem samo kratko pozdravio, a osim pozdrava i govora na konferenciji nije bilo drugog sastanka.

Šira potpora za nastavak vojne pomoći Ukrajini

Osvrnuo se na pariški sastanak koji je održan u ponedjeljak, kazavši da je tema bila snažnija, veća vojna pomoć Ukrajini, a ne slanje vojnika.

„Mi smo itekako zainteresirani da hrvatske kompanije, koje proizvode najmodernije strojeve za razminiranje, budu tu među vodećim akterima u potpori Ukrajincima. I to u suradnji s ukrajinskim kompanijama“, ocijenio je Plenković.

Ponovio je da smisao sastanka nije bio dogovor o slanju postrojbi članica NATO-a ili Europske unije na teren u Ukrajinu, nego dobiti širu potporu za nastavak vojne pomoći Ukrajini.

„Razgovaralo se o nekim vrlo specifičnim vještinama koje mogu pomoći ukrajinskim vojnicima u obrani svog teritorija, ali nitko nije niti nudio niti zatražio da se šalju trupe u Ukrajini“, poručio je premijer.

Podsjetio je da je Hrvatska bila domaćin velike Međunarodne donatorske konferencije na kojoj je prikupljeno 500 milijuna eura za razminiranje Ukrajine.

„Mi se nastavljamo se pozicionirati kao prijatelji, partneri upravo tog područja“, zaključio je.

Sigurnost i razvojni smjer zemalja jugoistoka Europe

Plenković je kazao da na sastanku nije bilo govora o ruskom utjecaju na destabilizaciju jugoistoka Europe, dodavši da smo svjesni svih vanjskih utjecaja.

Na kraju je poručio da je za cijeli jugoistok Europe posebno važno da se, s aspekta Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza, vodi računa o sigurnosti te o demokratskom, političkom i razvojnom smjeru svih zemalja.

„Da se ojačaju institucije i da sve one budu usidrene u krugu zapadnih zemalja“, poručio je Plenković.

Pisane vijesti