I dalje imamo podršku javnosti za mjere koje donosimo, a imamo i rezultate

O koronavirusu, COVID-putovnicama, reorganizaciji Ministarstva unutarnjih poslova i drugim temama s potpredsjednikom Vlade, ministrom unutarnjih poslova i šefom Nacionalnog stožera Davorom Božinovićem razgovarali smo dan nakon pokopa zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića. Pitali smo ga za komentar poštivanja epidemioloških mjera na tom sprovodu i odluke Stožera da na ispraćajima smije biti samo 25 ljudi, a na Bandićevu su se okupile stotine, no Božinović je izjašnjavanje o tome prepustio organizatoru pogreba, a to je bio Grad Zagreb.

U proteklih godinu dana Nacionalni stožer kojem ste na čelu isprva je bio iznimno popularan, no ta se podrška istopila. Kako to tumačite?

Ako baš inzistirate, i najnovija istraživanja javnog mnijenja govore da imamo podršku javnosti, ali to nije i ne treba biti u fokusu našeg rada. Nacionalni stožer treba promatrati kao tijelo koje svakodnevno donosi odluke u uvjetima pandemije bez presedana, a na odluke utječu sve spoznaje, sva otkrića i sva stručna mišljenja koja članovi imaju. U takvim okolnostima posve je razumljivo i da su se odluke prilagođavale novim spoznajama. Ma morali smo se mijenjati kako bi hvatali ritam s virusom. Onaj tko se u takvoj situaciji ne prilagođava, ne mijenja – gubi! Nama u stožeru i Vladi to nije bila opcija, već smo bili i ostali maksimalno posvećeni i pronalazili rješenja koja generiraju prihvatljive trendove zaštite javnoga zdravlja prije svega, ali i gospodarsko-socijalne održivosti. U trenutku ugroze nacionalnog zdravlja, globalnog zdravlja, populizam je promašen, krucijalno je slušati struku i promatrati sva društvena zbivanja, mijene i potrebe.

Smatrate li, s vremenskim odmakom, da su sve odluke stožera bile “pogođene”? Je li vrijeme pokazalo da se nešto moglo drukčije?

Sagledavati odluke s pogledom unatrag potrebno je i nužno, radim to i sam. Međutim, tada se to ne zove donošenje odluka, nego se zove „naknadna pamet“. Iz nje treba učiti i donositi zaključke, ali to nije isto. Svi članovi Stožera, s kojima u proteklih godinu dana provodim više vremena nego s pojedinim članovima svoje obitelji, u trenutku donošenja odluke uložili su sav potencijal postojećeg znanja, poštovali iskustvo, osluškivali javnost te se brinuli o gospodarstvu i pojedincima donošenjem sveobuhvatnih odluka, nikako parcijalnih. Ali mogu se složiti s vama da će nam vrijeme koje je pred nama omogućiti objektivniju sliku brzine naše reakcije i učinkovitosti odluka u borbi protiv globalne pandemije.

Hoće li se, i kada, uvesti COVID-putovnice?

Možete primijetiti da se stavovi diljem Europe i svijeta razlikuju kada govorimo o certificiranju, tj. potvrdama o cijepljenju. Pristup takozvanim COVID-putovnicama nastoji se usuglasiti i na razini Europske unije i u tom će kontekstu Hrvatska dati svoj doprinos. COVID-potvrde o cijepljenju možemo promatrati kao dodatnu mogućnost za epidemiološki sigurniju mobilnost, ali to nipošto nije jedina mogućnost. Također ćemo podržati i potencijalne digitalne platforme koje bi, uvažavajući pravo na privatnost i bez diskriminacije, trebale stvoriti uvjete za učinkovitu razmjenu informacija i olakšati svakodnevni život građana tijekom epidemije.

Je li izgledno da imamo turističku predsezonu?

Uvjeti za ovu turističku sezonu drugačiji su od prošlogodišnjih, a podsjetit ću vas da smo se tada uspjeli izboriti za sezonu bolju i od najoptimističnijih prognoza. Na razini Vlade radimo na pripremama za ovogodišnju turističku sezonu, ohrabreni pojavom cjepiva i nižom stopom incidencije, ali zabrinuti zbog pojave novih sojeva virusa, kao i „trećeg vala“, kako ga već definiraju neke države. Mislim da je najbolje reći da stvaramo preduvjete za sigurnu turističku sezonu, a trendove pratimo s nužnim oprezom.

Sad smo počeli s popuštanjem mjera. Nastavi li se dobar trend, koja će biti sljedeća mjera u popuštanju?

Najprije treba uzeti u obzir da Hrvatska ima mjere koje su među najliberalnijima u Europskoj uniji. Dakle, krenuli smo s onim što je epidemiološki realno. Vrlo jednostavno, oprez je ključan, posebice zato što više nemamo silazni trend ako želimo početi razmišljati o daljnjem revidiranju postojećih mjera.

Ova Vlada sve vrijeme zagovara politiku da se ne dijelimo. Međutim, sad imamo podjele čak i na ulazu u kafiće, u riječki ne mogu HDZ-ovci, u Imotskome dvojica SDP-ovaca.

Hrvatska Vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem zagovara i provodi sveobuhvatan politički koncept koji se temelji na uključivosti, toleranciji i pouzdanosti politika koje se provode. To znači: ne podjelama, ne tenzijama i ne polarizaciji u hrvatskom društvu. To je mnogo više od dnevne politike. Ovo čemu svjedočimo nije pitanje prihvaćamo li kritiku ili ne, već grubo iskrivljavanje stvarnosti i činjenica, na što se moralo reagirati. Na takve se manipulacije treba odgovoriti argumentima, a ne samo otrpjeti ili odšutjeti. Ako postane normalno da se cijelim grupama ljudi šalje poruka da nisu dobrodošli, otvoren je prostor da to sutra bude neka druga skupina, a prekosutra treća... Ako postane normalno da probleme rješavamo preko koljena, demontiramo institucije, otvoren je prostor da svatko kroji pravdu prema svojoj mjeri.

Nakon potresa na Baniji bilo je puno kritika na račun civilne zaštite. Jeste li vi zadovoljni kako su u početku bili odradili posao?

Civilna zaštita nije jedan čovjek pa da ga nazovete i on dođe. To je složen sustav koji funkcionira na više razina i obuhvaća gotovo sve dionike koji vam mogu pasti na pamet: vojska, policija, zdravstvo, HGSS, Crveni križ, vatrogasci, intervencijske postrojbe. Lokalne snage su na terenu na Banovini bile od prvog trenutka, dok su regionalne i državne snage pristizale kontinuirano i od samog početka su bile posvećene koordinaciji svih snaga na terenu, a cilj je bio samo jedan: zaštita i spašavanje ljudi. Kada bih nabrajao što je sve poduzeto u prva 24 sata, ovaj intervju bi bio posvećen samo tome. Ne bježim od kritika, ali ne želim da se smetne s uma s kakvim smo se razmjerima potresa suočili, i to na području koje se proteže na više od 2 tisuće četvornih kilometara i uključuje tri županije.

Dosta se govorilo o krađi humanitarne pomoći, muljažama... Je li bilo osnova za to?

Takvih događaja nije bilo ni blizu koliko je bilo napisa o njima. Prvih dana s terena su dolazile „alarmantne“ informacije koje su se provjeravanjem pokazale netočnima, krivo prenesenima i slično. Policija se posvetila onim događajima za koje je bilo osnove, a riječ je o svega nekoliko kriminalističkih istraživanja. Recimo, zagrebačka policija još radi na jednom slučaju sumnje u zlouporabu distribucije humanitarne pomoći.

Ministarstvo unutarnjih poslova ide u reorganizaciju. Što će ona konkretno donijeti i kada će biti provedena? Hoće li se reorganizacijom popuniti visoka rukovodeća mjesta na kojima su trenutačno vršitelji dužnosti?

Nakon preliminarne analize, sada se počeo nazirati i prijedlog projekcije koji je izrađen sukladno kriterijima koje smo si zadali, odnosno učincima koje želimo postići. Promjena se ne treba bojati i ne treba ih a priori odbacivati. Pred policiju se svakog dana stavljaju različite nove zadaće, pojavljuju se novi oblici kriminaliteta. Da biste odgovorili na nove pojavne oblike, trebate se mijenjati. Samo fleksibilan i prilagodljiv sustav ima šansu pružiti odgovore na izazove budućnosti. Učinci koje očekujemo su: veći broj policajaca na terenu, brže donošenje i provedba odluka – plića rukovodna struktura i učinkovitiji radni procesi. Znam da smo i do sada napravili puno, ali ono što treba pratiti reorganizaciju jest i pomlađivanje kadrova – na čemu već godinama radimo, zatim digitalizacija radnih procesa i pojedinih segmenata rada. A što se tiče rokova provedbe, reći ću da sam zadovoljan dosadašnjim napretkom. Rukovodeća radna mjesta koja se biraju na mandat, a koja su trenutačno prazna zbog, recimo, odlaska u mirovinu, obavljaju rukovoditelji temeljem naloga do raspisivanja internog oglasa, međutim, radi se o iznimno malom broju osoba. Sva ostala radna mjesta, koja dakle nisu vezana za mandat i nisu prazna, podliježu rasporedu, stoga je i logika našeg postupanja da donesemo pripadajuće uredbe i potom riješimo raspored i interne oglase za rukovodeća radna mjesta.

Koliko MUP ima helikoptera i koliko ih je u voznom stanju?

Ministarstvo raspolaže flotom od osam helikoptera različite starosti i namjena, a trenutačno su operativna četiri helikoptera koja se koriste u noćnom i dnevnom nadzoru državne granice. Tri su na redovitim servisima, odnosno u postupcima servisa, a nakon dovršetka bit će na terenu, dok jedan helikopter nije operativan zbog starosti i nedostatka rezervnih dijelova. Nažalost, postupci nabave tih servisa dugotrajni su, čega nismo pošteđeni.

Dovodi li se zbog prizemljenja helikoptera u pitanje nadzor državne granice iz zraka?

Ne. Nadzor državne granice ni u jednom trenutku nije doveden u pitanje. Četiri helikoptera lete, a i nadzor državne granice nikada se ne oslanja na samo jedan resurs, već je to zajednički rad helikoptera, mobilnih i stacionarnih termovizijskih sustava i onog najvrednijeg što MUP ima – ljudstva.

Kakva je situacija s migrantskom krizom?

Pred nama su proljeće i ljeto, najpogodnija i najizazovnija razdoblja za nezakonite migracije iako pritisak nikada nije popustio. Takvi dugotrajni pritisci troše ljude, stoga i nadalje nabavljamo moderne termovizijske sustave za nadzor državne granice kako bismo što više štedjeli naš najvredniji resurs, ljudstvo. Što se tiče trenutačnog kratkoročnijeg pada nezakonitih migracija na našoj vanjskoj granici s Bosnom i Hercegovinom te Srbijom, možemo to dijelom pripisati promjeni rute koja skreće prema Mađarskoj i Rumunjskoj.

U izvješću za prošlu godinu pučka pravobraniteljica Lora Vidović navodi kako njezinu uredu MUP i dalje uskraćuje neposredan uvid u podatke o postupanju prema iregularnim migrantima u svom informacijskom sustavu.

Pristup informacijskom sustavu MUP-a strogo je osobno ovlaštenje i imaju ga policijski službenici. Ne smiju omogućiti pristup drugim osobama jer se to smatra težom povredom službene dužnosti. Način postoji i on je propisan zakonom, a to je zatražiti ispis podataka i podaci će biti dostavljeni u najkraćem roku, u pisanom obliku. Koliko sam pročitao u posljednjim medijskim istupima uoči kraja mandata, gospođa Vidović je čak pohvalila suradnju s nama.

Kada je realno očekivati ulazak u Schengen?

Europska je komisija 22. listopada 2019. potvrdila punu primjenu schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj. To je bila jasna potvrda da je Hrvatska već tada ispunila sve potrebne preduvjete. Nakon toga smo, u suradnji s njemačkim predsjedanjem Vijećem EU i nadležnim službama Europske komisije, uspjeli dovršiti i sve potrebne korake u Vijeću EU. U postupku schengenske evaluacije, koji je počeo 2015., a mi smo ga uspješno dovršili u svibnju 2019., Hrvatska je prošla najopsežniju provjeru primjene schengenskih standarda. Taj posao prikazati u brojkama znači ispuniti 281 preporuku u osam područja schengenske pravne stečevine, od čega 145 preporuka za nadzor vanjske granice. Iznimno opsežno, iznimno detaljno, ali smo zato sigurni da je „teren“ spreman za političku odluku.

Koliko je novca iz EU fondova povučeno za MUP, izuzmemo li graničnu policiju?

U Višegodišnjem financijskom okviru 2014. – 2020. u dva fonda, koja su u isključivoj nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, na raspolaganju je bilo 85 milijuna eura, koja su do našeg dolaska u MUP bila potpuno neiskorištena. Ne da smo ih uspjeli potpuno iskoristiti, nego smo uspjeli povući i znatna dodatna sredstva. To znači oko 50 milijuna eura dodatno dogovorenih sredstava koje smo uložili u opremanje hrvatske policije i provedbu sigurnosnih prioriteta, kao što je uvođenje novih informacijskih sustava, obuka policijskih službenika ili sudjelovanje u projektima u partnerstvu s drugim državama članicama EU. Tome treba dodati sredstva iz Strukturnih i kohezijskih fondova koja smo već pred sam kraj Višegodišnjeg financijskog okvira 2014.-2020. uspjeli osigurati i uložiti u sustav Civilne zaštite: za nabavu novih vatrogasnih vozila, radio-komunikacijsku opremu, nabavu tri višenamjenska helikoptera, opremanje intervencijskih postrojbi civilne zaštite te sustave za rano upozoravanje i rani odgovor na krize, pri čemu smo iskoristili 75 milijuna eura. Dodajte tome sredstva koja smo osigurali za projekte razminiranja od 128 milijuna eura. Dodatna tri milijuna eura osigurali smo za pokrivanje operativnih troškova za dva kanadera koja smo prijavili u prijelazne kapacitete EU za gašenje požara, a Hrvatsku uvrstili na kartu budućih logističkih centara EU za gašenje požara te među pet država članica koje počinju nabavljati novu eskadrilu kanadera koje će EU financirati u 90-postotnom iznosu iz europskih sredstava. Aktivnim sudjelovanjem u pregovorima o sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. višestruko smo uvećali sredstva koja će MUP-u biti na raspolaganju u fondovima za unutarnje poslove. Konkretno, računamo s omotnicom od oko 400 milijuna eura. U tom iznosu nisu obuhvaćena sredstva koja namjeravamo povući iz Strukturnih i kohezijskih fondova i ostalih programa i fondova kojima se MUP u novom VFO-u namjerava sustavnije koristiti. U svemu ovome nije spomenuto da smo u Nacionalni plan za oporavak i otpornost prijavili projekte u vrijednosti 25 milijuna eura te u Fondu za solidarnost namjeravamo iskoristiti raspoloživa sredstva za obnovu zgrada policijskih uprava i postaja i naknadu troškova za intervencijske postrojbe. Procjena ukupnih troškova još je u tijeku.

U pripremi su izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Na koji će se način njime regulirati npr. korištenje romobila? Što će se sve mijenjati?

Pojava novih kategorija vozila u prometu koje spominjete zahtijeva njihovo zakonsko kategoriziranje te propisivanja tko i pod kojim uvjetima njima može upravljati. Električni romobil, električni monocikl ili segway, prema našem prijedlogu, postali bi „osobno prijevozno sredstvo“ i njime ne bi mogle upravljati osobe mlađe od 14 godina, mlađi od 16 godina trebali bi nositi zaštitnu kacigu i ne bi smjeli upotrebljavati mobitel, trebali bi biti označeni reflektirajućim prslukom, a kretali bi se biciklističkom stazom ili biciklističkim trakom ili iznimno površinama namijenjenima kretanju pješaka. Naravno trebali bi paziti na udaljenost i brzinu, kolnik prelaziti pažljivo, a preko obilježenoga pješačkog prijelaza prijevozno sredstvo bi trebali gurati. Vezano za jahače koji sudjeluju u prometu, iako imamo kulturnu baštinu pokladnih i drugih jahanja domaćih životinja i jahanja u turističke svrhe, to pitanje nije bilo regulirano, pa je ovo dobra prilika. Uistinu je teško navesti sve nove prijedloge, ali evo samo nekoliko zanimljivosti: predložit ćemo sankcioniranja nesavjesnih vozača koji se parkiraju na mjestima predviđenima za punjenje električnih automobila, predložit ćemo ukidanje registarskih oznaka s crvenim i zelenim brojevima i slovnim registarskim oznakama i slično.

Dokle je došla inicijativa HAK-a da oni preuzmu izdavanje prve vozačke dozvole?

Inicijativom HAK-a predlaže se da njihovi ispitni centri i ispitna mjesta preuzmu poslove izdavanja prvih vozačkih dozvola vozačima koji polože ispit za AM, A1, A2, A ili B kategoriju, a to znači ne za sve kategorije vozila (što također može stvoriti zbrku kod novih vozača), te svi ostali povezani poslovi ostaju MUP-u. Postupak bi se time pojednostavio za tu kategoriju budućih vozača jer bi, nakon položenog vozačkog ispita, na istom mjestu mogli podnijeti zahtjev za izdavanje vozačke dozvole bez potrebe odlaženja u policijsku upravu ili postaju. Evo nekoliko brojki: na temelju položenog vozačkog ispita u prošloj smo godini izdali 45 tisuća vozačkih dozvola, a zamijenili smo više 170 tisuća, odnosno izdali više od 225 tisuća ukupno, upisali smo više od 34 tisuće zaštitnih i sigurnosnih mjera zabrane upravljanja. To su brojke pratećih poslova. Dakle, realizacija takve inicijative zahtijeva tehničku pripremu, ali i normativne izmjene s obzirom na to da pravni temelj prijenosa poslova mora biti propisan Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, u kojem je zasad isključiva ovlast našeg Ministarstva da obavlja te poslove.

Hoće li ove jeseni biti tečaja za zanimanje policajac? Vraća li nam se srednja policijska škola?

Hoće. Bit će i tečaja, a radimo i na ponovnom uvođenju srednje policijske škole. Natječaj za novu generaciju polaznika tečaja planiramo objaviti do kraja ovog mjeseca kako bi se kandidati do početka kolovoza mogli odlučiti i pripremiti za testiranje. Što se tiče ponovnog pokretanja redovitog obrazovanja u 3. i 4. razredu Srednje policijske škole „Josip Jović“, intenzivne pripreme traju, a moja su realna očekivanja da će svi infrastrukturni uvjeti biti ispunjeni do srpnja ove godine.

U ukupnom broju kriminala kibernetički je narastao na osam posto. Može li se naša policija nositi s novim oblicima kriminala?

Cyber kriminalci uvijek iskorištavaju ovakve situacije. Znatan broj zaposlenika zbog COVID-mjera radi od kuće putem nezaštićenih mreža, ali građani više i kupuju online. To je bilo očekivano, stoga je policija kontinuirano provodila kampanje osvješćivanja opasnosti, ali i edukacije. Još krajem 2017. godine, za prvoga moga mandata, osnovan je Kriminalističko-obavještajni sektor unutar kojeg djeluje Služba kibernetičke sigurnosti, a to je značilo ustrojavanje i povećanje broja policijskih službenika koji se u policijskim upravama, dakle na terenu, bave kibernetičkom sigurnosti i digitalnom forenzikom. Za rad na takvim mjestima traže se posebna znanja i vještine, a kadrovi se regrutiraju kontinuirano upravo za to. Kibernetička sigurnost zahtijeva međuinstitucionalnu, ali i međunarodnu suradnju, stalnu edukaciju te stalno jačanje kapaciteta. Jedan je naš projekt jačanja znanja i analize digitalnih dokaza za borbu protiv kibernetičkog kriminaliteta, u vrijednosti gotovo milijun eura, pri kraju, a financira se 90% posto iz EU fonda za unutarnju sigurnost. Tehnološki je MUP na razini drugih država članica Europske unije, dakle nema drugog načina nego stalni rad, stalno ulaganje i stalno napredovanje.

Razgovarala: Marina Borovac

Izvor: Večernji list

Pisane vijesti