- Objavljeno: 11.11.2020.
Imamo stagnaciju rasta broja novozaraženih, cjepivo protiv koronavirusa u Hrvatsku stiže kada se nabavi na razini EU-a
Premijer Andrej Plenković osvrnuo se danas na interpelaciju o radu Vlade u slučaju izgradnje vjetroparka Krš-Pađene, ustvrdivši kako rezultat današnjeg glasovanja u Hrvatskom saboru, koji je interpelaciju odbio sa 76 ruku protiv, dovoljno govori da je to promašena tema. Dodao je da sve oporbene interpelacije imaju jedan jedini politički cilj – pozornost hrvatskih medija uoči lokalnih izbora.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je sedmom sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.U izjavi za medije, premijer Plenković izvijestio je da je na sjednici raspravljen Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom te će danas taj dokument biti upućen u javno savjetovanje. "Naša je namjera, nakon što čujemo povratne informacije svih zainteresiranih, da se do kraja godine Nacionalni plan prihvati na razini Vlade kako bismo mogli poduzimati sve korake sukladno našoj Strategiji za uvođenje eura", kazao je Plenković.
Premijer je podsjetio da je Vlada vrlo ozbiljno nastojala provesti Strategiju koju je usvojila u svibnju 2018., što znači, rekao je, u cijelosti ispuniti Akcijski plan od 19 mjera koji je omogućio da 10. srpnja ove godine Hrvatska uđe u Europski tečajni mehanizam (ERM II).
Hrvatska bi mogla već početkom 2023. uvesti euro
Nakon tog važnog koraka, pojasnio je Plenković, slijedi nova aktivnost koja bi nam prema trenutnim projekcijama, ukoliko ispunimo sve kriterije, omogućila da Hrvatska već početkom 2023. uvede euro.
"Da bi se to sve skupa moglo organizirati potrebno je provesti ovaj Nacionalni plan koji će imati šest koordinacijskih odbora - za zamjenu gotovog novca, za zakonodavne prilagodbe, za prilagodbe opće države, za prilagodbe financijskog sektora, za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača te za komunikaciju", naveo je premijer.
Predsjednik Vlade očekuje da svi koji žele i mogu doprinijeti ovoj temi u sljedećim tjednima iskažu svoje mišljenje, sugestije i stavove. "Mi ćemo to rado uzeti u razmatranje", kazao je.
Upitan o potencijalnim rizicima ulaska u Eurozonu, premijer je najvažnijim ocijenio da Hrvatska zadrži deficit manji od 3 posto. Pojasnio je da, s obzirom na globalne okolnosti, više ne vrijede ista pravila kakva su bila ranije jer su sve ekonomije država članica u posebnim okolnostima zbog Covida 19.
Naveo je da će Hrvatska posebno raditi na četiri izrazito važna područja, a to su: sprječavanje pranja novca, jačanje poslovnog okruženja, jačanje upravljanja u javnom sektoru i jačanje cijelog pravosudnog sustava.
"To su četiri temeljna područja koja nakon ulaska u Europski tečajni mehanizam (ERM II), Vlada preuzima kao obvezu da kroz sljedeće dvije godine napravi ključne iskorake, uz ispunjenje mastriških kriterija. To uključuje i aktivnosti koje se odnose na plan administrativnih rasterećenja", pojasnio je Plenković.
Interpelacija u vezi vjetroparka Krš-Pađene promašena tema
Premijer je danas odgovarao i na pitanja novinara o ostalim aktualnim temama.
Na upit kako komentira novu oporbenu "taktiku borbe interpelacijama", kazao je kako sam rezultat glasovanja o pokušaju interpelacije u vezi vjetroparka Krš-Pađene – koji je odbijen većinom glasova 76:51, najjednostavnije rješenje teme koju je ocijenio promašenom.
Dodao je da iza te interpelacije, koju je pokrenuo Domovinski pokret, stoji bivši Mostov ministar zaštite okoliša Dobrović koji je bio na toj dužnosti godinu i pol dana.
"Sve ovo što su jučer nastojali argumentirati oporbeni zastupnici i predlagači iz Domovinskog pokreta su stvari koje taj pravednik nije poduzeo dok je bio ministar. Ako je nešto trebao netko poduzeti, s uvjerenjem da nešto nije po zakonu ili da nije onako kako bi trebalo biti, imao je vremena da to poduzme", kazao je.
"S druge strane Vlada Republike Hrvatske nije teklić, nije kurir. Ovakvi loši uratci nekih loših učenika u biti se svode na to da se predlagateljima interpelacije dostave odgovarajući dokumenti. Dostavu odgovarajućih dokumenata, i to još tijela koja u ovom slučaju nisu ni Vlada ni ministarstva, su dotični loši đaci mogli dopisom i sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama mogli izravno dobiti od onih tijela koja posjeduju svu tu dokumentaciju", rekao je premijer Plenković.
Istaknuo je da je prva "taktika" oporbe bilo istražno povjerenstvo na temu Janafa.
"Kako po zakonu ne mogu na temu Janaf, onda izmišljamo reference od deset točaka na nekakvu kvazi-radnu skupinu koja bi trebala poboljšati Zakon o kaznenom postupku, odnose među institucijama, rad sigurnosno-obavještajnog sustava. Dakle, sve teme koje imaju isključivo jedan jedini politički cilj – bit je imati sredstvo i instrument koji će šest mjeseci do lokalnih izbora dobivati pozornost hrvatskih medija i forsirati tezu o korupciji ove Vlade ili HDZ-a pred lokalne izbore", ocijenio je te istaknuo da Vlada neće dopustiti da je "loši đaci" dovode u neku vrstu političke defanzive.
Dodao je i kako nema potrebe da kao predsjednik Vlade dolazi na interpelacije takvoga tipa koje su sasvim kvalitetno odradili potpredsjednik Marić i ministar Ćorić.
Što se tiče same rasprave, premijer Plenković kazao je da je Klub HDZ-a u Saboru u potpunosti razobličio i razotkrio sve moguće demagoške napore, prije svega, Domovinskog pokreta te da je rezultat bio jasan danas na glasovanje.
Na sve ćemo interpelacije argumentirano odgovarati i odbijati ih stabilnom većinom
O najavama o interpelaciji o radu Vlade u vezi s Projektom "Slavonija, Baranja i Srijem", premijer je kazao da je ministricu Tramišak pitao je li netko tko je pisao jedan članak koji je izašao u jednom dnevnom listu kontaktirao nadležno Ministarstvo koje je koordinator toga Projekta. Ministrica nema informaciju da je takav upit stigao.
"Postoji članak, koji je očito bio dogovoren s opozicijom, koja na temelju tog članka gdje onaj tko to piše ne postavi upit onome tko se time bavi zadnje četiri godine. Odmah tri dana nakon slijedi interpelacija opozicije", kazao je.
Naglasio je da je kroz Projekt "Slavonija, Baranja i Srijem", financirano 19.000 projekata.
"Pa nisu valjda baš svi ti projekti, recimo u Osijeku gdje na vlasti nije HDZ ili recimo u Slavonskom Brodu, gdje isto nije HDZ, završili kod onih lokalnih čelnika koji imaju demokratski legitimitet da vode općine, gradove ili županije, a da su eto stjecajem okolnosti iz HDZ-a", poručio je.
Vlada će sutra, najavio je, odgovoriti na inicijativu za izglasavanjem nepovjerenja ministru Ćoriću, a tako će odgovarati i na sve druge inicijative, obrazlagati ih u Saboru, u najkraćim mogućim rokovima, te ih stabilnom većinom od 76 glasova odbijati.
Dodao je i da je bit svih tih interpelacija to što se zastupnici oporbe ne mire s porazom od prije tri i pol mjeseca na parlamentarnim izborima i s većinskom demokratskom voljom hrvatskih građana.
Ako odgovor iz Ureda predsjednika stigne danas, sjednica VNS-a stigne se održati ovoga tjedna
Novinare je zanimalo i što je sa sastankom Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Premijer Plenković podsjetio je da je, suprotno lažnoj informaciji koju je glasnogovornik predsjednika Republike pustio u medije u subotu predvečer, predstojnik njegova Ureda poslao dopis predstojniku Ureda predsjednika Republike s nekoliko elemenata.
Prvi je element informacija o Zaključku Vlade kojim je primljen na znanje prijedlog mjera koje je Vladi dostavila Koordinacija za domovinsku sigurnost.
U tom dopisu je i prijedlog da se na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost rasprave i opće smjernice za rad sigurnosno-obavještajnog sustava.
Treća točka u tom dopisu bio je tehnički prijedlog tri termina održavanja sjednice.
"Još jedanput ponavljam, to nije vrsta komunikacije koja zahtijeva osobnu prepisku između predsjednika Vlade i predsjednika Republike, za sve one koji već danima pokušavaju u medijski prostor prenijeti narativ koji stiže od ovog istog glasnogovornika koji govori neistinu u subotu, ili nekog drugog s Pantovčaka, da je to stvar o kojoj moraju osobnu korespondenciju imati predsjednik Republike i predsjednik Vlade. To je netočno", poručio je premijer Plenković i naglasio da takvu vrstu komunikacije obavljaju dva ureda.
Na temelju toga dopisa, dodao je predsjednik Vlade, njegov je predstojnik Ureda Zvonimir Frka-Petešić dva puta zvao predstojnika Ureda Predsjednika Orsata Miljenića u vezi termina.
Istaknuo je da još nije faza za dopis na kojem će biti dva potpisa, jedan predsjednika Vlade i jedan predsjednika Republike, koji će se onda uputiti ostalim članovima Vijeća za nacionalnu sigurnost s dnevnim redom, mjestom i terminom održavanja sjednice.
Ponovio je i da su Uredu Predsjednika ponuđena tri termina ovaj tjedan te da ta ponuda i dalje stoji.
Broj novozaraženih stagnira, dobit ćemo cjepivo kad i EU
Govorio je i o trenutnoj epidemiološkoj situaciji vezanoj uz koronavirus. Upitan o tvrdnjama nekih članova Znanstvenog savjeta da broj novozaraženih ne stagnira, ako se uzme u obzir da u broj novozaraženih ne ulaze vjerojatni slučajevi, premijer Plenković je kazao da se stagnacija vidi i da to nije stvar percepcije
"Od prije 14 dana, kada smo imali sjednicu Vlade i kada sam kazao da imamo naznake kako će mjere koje smo usvojili omogućiti usporavanje, odnosno stagnaciju rasta broja novozaraženih, to se upravo dogodilo", rekao je Plenković novinarima nakon sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura.
Istaknuo je kako je u ovom trenutnu bitan broj hospitaliziranih, kao i da svatko kome je potrebna dobije liječničku skrb.
"Netko tko ima temperaturu, kome je slabo, tko zahtijeva liječničku pomoć, oni su svi na liječničkoj skrbi hrvatskoga zdravstvenog sustava. Nemamo još 5000 ljudi koji su kući, a nisu recimo na intenzivnoj njezi. To se ne događa", ustvrdio je i dodao da su sada bitni brojevi hospitaliziranih i posebno pacijenata na respiratorima te da je cijela ta situacija pod kontrolom ministra zdravstva i svih zdravstvenih ustanova koje su u to uključene.
Predsjednik Vlade je istaknuo da stavovi koje članovi Znanstvenog savjeta Vlade iznose u javnosti ne obvezuju Vladu, Nacionalni stožer civilne zaštite, ministra zdravstva ni njega osobno ni na koji način.
"Njihova uloga je savjetodavna, da temeljem svoje ekspertize, znanja i iskustva u pojedinim disciplinama pomognu Vladi u donošenju pravih, kvalitetnih i pravodobnih mjera zdravstvenoga karaktera", poručio je.
Najavio je da će cjepivo protiv koronavirusa u Hrvatsku doći kada se nabavi na razini Europske unije, tj. u isto vrijeme kad i u druge zemlje članice EU-a.
"Igramo na više ploča, ono cjepivo koje prvo bude proglašeno pouzdanim naravno da će Europska unija kao cjelina ići za time da se to cjepivo dobavi, pa će isto tako i Hrvatska dobiti cjepivo", kazao je.