Interliber je kruna marljiva i ustrajna rada struke, a vrijeme je demantiralo zabrinutost za budućnost knjige

Predsjednik Vlade Andrej Plenković otvorio je danas na Zagrebačkom velesajmu Interliber – 42. Međunarodni sajam knjiga, poručivši da se knjiga, bilo u klasičnom tiskanom ili proširenom digitalnom formatu, pokazala žilavom i „čvrstom“ valutom koja nije izgubila povjerenje svojih korisnika. 

Nakon uvodnih pozdrava, govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:
 
"Parafrazirajući Krležine riječi kako je knjiga jedino što je čovjek do danas izumio kao oružje u obranu svog ljudskog ponosa, izražavam iskreno zadovoljstvo što ove godine imam prigodu otvoriti 42. Međunarodni sajam knjiga – Interliber, kao i 8. Reboot Infogamer.
 
Povećanje proračuna za kulturu
 
Dame i gospodo,
 
Na početku našeg mandata, prije više od 3 godine, zatekli smo prilično zanemareno područje kulture. Proračun Ministarstva kulture bio je tada pao na svega 0,56% državnoga proračuna, a i ta nedostatna sredstva Ministarstvo kulture nije distribuiralo u očekivanim rokovima.
 
Mi smo u Programu Vlade postavili zadaću da svake godine kontinuirano povećavamo proračun za kulturu, da započnemo reforme, uredimo sustav, počnemo ambicioznije koristiti europske fondove i uvedemo nove poticajne mjere za različita područja kulture i umjetnosti.
 
Ove godine udio proračuna Ministarstva kulture dosegnuo je 1% državnog proračuna. To znači da smo zahvaljujući ministrici i politici Vlade u tri godine praktički udvostručili proračun za kulturu.
 
Zatečeno stanje u knjizi i nakladništvu
 
Na području knjige i nakladništva među prvim zadaćama naše Vlade na početku mandata bilo je pokretanje zajedničkog djelovanja države i struke u rješavanju mnogobrojnih problema s kojima su bili suočeni svi dionici knjižnog lanca.
 
Od njihove financijske nestabilnosti i manjka likvidnosti, preko golemih gubitaka u knjižarskom lancu koji su nametnuli potrebu da sva raspoloživa sredstva, bez odlaganja, preusmjere na saniranje akutnih posljedica, pa do pitanja opstanka tiskane knjige i krize prouzrokovane opadanjem čitateljske publike i okretanjem mlađih naraštaja digitalnim formatima i medijima.  
 
Poduzete mjere za knjigu i nakladništvo
 
Toj zahtjevnoj zadaći pristupili smo usmjerujući snage i resurse Ministarstva kulture, Ministarstva gospodarstva i Ministarstva financija, ali i drugih resora prema optimizaciji postojećih i razvoju novih poticajnih modela. Time smo omogućili priljev svježe likvidnosti u sustav, jačajući proračun na stavci izdavaštva i potičući samu branšu da započne rješavati strukturne probleme sektora.
 
U kontinuiranom dijalogu sa svim sudionicima knjižnog lanca poduzeli smo u posljednje tri godine čitav niz mjera. U prvoj godini mandata raspisali smo posebni ad hoc natječaj za sredstva namijenjena posebnim poduzetničkim projektima u književničko-nakladničkoj i knjižarskoj djelatnosti kako bi se krizna situacija stabilizirala.

Nastavili smo podupirati sve segmente i dijelove knjižnog lanca kroz izravne i neizravne potpore piscima i prevoditeljima. To uključuje stipendije i stimulacije, potpore izdavačima za izdavanje knjiga, financiranje otkupa knjiga za narodne knjižnice. Ulažemo sredstva u književne sajmove u zemlji i inozemstvu i u različite programe promocije čitanja kroz festivale i programe koji se odvijaju u knjižarama.

Kroz međunarodnu suradnju financiramo prevođenje hrvatskih autora na strane jezike. Aktivnim sudjelovanjem Hrvatske u međunarodnim književnim mrežama postiže se i sve veća vidljivost i prepoznatljivost hrvatske knjige i književnosti u međunarodnim, ponajprije europskim, okvirima.
Snizili smo stopu PDV-a za isporuke umjetnika s 25% na 13%. Izjednačili smo stopu PDV-a na tiskanu i elektroničku knjigu i pokrili nagomilane dugove za isplate naknada na temelju prava javne posudbe.

Strategija poticanja čitanja

Donijeli smo Strategiju poticanja čitanja koju smo počeli provoditi proračunskim sredstvima kroz različite resore. Sljedeće godine će iz Europskog socijalnog fonda biti na raspolaganju dodatnih 50 milijuna kuna za financiranje mjera zacrtanih Strategijom. U okviru njene provede započete su nove aktivnosti koje se odnose na istraživanje čitalačkih navika kod školske djece.

Raspisan je novi natječaj za autorske slikovnice kojima će se kroz rad domaćih autora i ilustratora ljepota i važnost knjige približavati djeci od najranije dobi do škole. Raspisan je i natječaj namijenjen školskoj djeci za izradu tzv. book trailera, a intenzivirale su se i druge aktivnosti, naročito one Ministarstva kulture posvećene knjizi.

U provedbu Nacionalne strategije poticanja čitanja, osim Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja, uključena su i druga ministarstva, primjerice Ministarstvo zdravstva, jer je međusektorsko povezivanje i suradnja jedini put da se osigura prisutnost knjige i čitanja u svim segmentima društva i kod svih generacija.

Naglašavam i reformu obrazovanja kao jednu od ključnih strukturnih reformi koju ova Vlada poduzima, koja će pridonijeti našim naporima da što više djece i mladih stekne na vrijeme čitalačke navike.

Kulturne i kreativne industrije

Želim istaknuti i program poticanja poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama koji zajednički provode ministarstva kulture i gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Sredstva za financiranja poduzetništva smo u mandatu naše Vlade učetverostručili.

Književno-nakladnički i knjižarski sektor – barem prema pokazateljima sudjelovanja u ovom projektu – jedan je od najživljih i najprosperitetnijih hrvatskih kulturnih industrija, a nadamo se da će taj svoj potencijal dalje razvijati.

Ujedno, želim istaknuti da je ova Vlada prva u potpunosti uvrštenjem Videoigara u Audiovizualni zakon stvorila okvir za financiranje proizvodnje videoigara. Prvi put su financirane videoigre kroz program Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva za Poduzetništvo u kulturnim i kreativnim industrijama.

Radimo zajedno s klasterom game designera na novim modelima financiranja tog sektora. Hrvatska industrija videoigara glede prihoda i broja zaposlenih bilježi rast od čak 50%, dok industrija na globalnoj razini bilježi godišnji rast od 8% do 10%. Tu želim posebno istaknuti jednu vrstu gospodarske, strukturne prilagodbe koja se u pogledu ovoga sektora odvija u Sisačko-moslavačkoj županiji. Želim tu pozdraviti i gradonačelnika Novske, koja ostvaruje sjajne rezultate na tom području, kao i Sisak.

Pokrenuli smo se u sektoru obrazovanja kako bismo stvorili nove naraštaje srednjoškolskih i visokoobrazovanih game designera.

Novi odnos prema kulturi i književnosti

Veseli me što u prigodi otvaranja ovog 42. Interlibera mogu zaključiti kako smo najteže posljedice nedavnih potresa u sektoru uspješno zaustavili. Stanje je stabilizirano i stvoreni su preduvjeti za okretanje trendova.

Želimo pronaći dugoročna rješenja koja su usmjerena na pozitivnu promjenu poslovnih praksi, razvijanje nove kvalitete odnosa prema kulturi i književnosti, te dugoročne i održive učinke. Prostora za poboljšanje i ekspanziju ovoga sektora ima.

Interliber i budućnost knjige

I stoga vjerujem da će Interliber – kao izraz gospodarske snage hrvatskih nakladnika i kreativne snage hrvatskih autora – nastaviti učvršćivati svoju lidersku poziciju na ovom području.

Imajući na umu bogatstvo sadržaja i događanja, što s nestrpljenjem očekuje rijeke posjetitelja, zaključak se sam nameće: Knjiga se – bilo u klasičnom tiskanom ili digitalnom, odnosno proširenom digitalnom formatu – pokazala žilavom i „čvrstom“ valutom koja nije izgubila povjerenje svojih korisnika. I to unatoč strukturnim promjenama u komunikacijskim navikama korisnika, koji se u potrazi za informacijama sve više oslanjaju na digitalne medije.

Čini se da je vrijeme demantiralo i prvotnu zabrinutost za budućnost knjige u utakmici s novim medijima jer se pokazalo da se knjižni i digitalni mediji međusobno dopunjuju i uzajamno osnažuju.

Govoreći o liderskoj poziciji koju Interliber zauzima u ekonomiji knjige, želim spomenuti i kontinuirane napore uložene u poboljšanje usluga korisnicima: u razvoj novih i atraktivnijih programskih formata, primjerice Premium program Zajednice naklada i knjižara, kao i proširenje tradicionalne ponude novim sadržajima.

Pritom mislim na satelitske sajmove kojima se predstavljaju hrvatsko i svjetsko obrazovanje na kojima će posjetitelji imati priliku poslušati zanimljive radionice i predavanja na temu obrazovanja u inozemstvu. Ali isto tako imat će priliku upoznati se i s raznolikom i bogatom ponudom hrvatskih obrazovnih institucija.

Sajam Interliber doista je jedinstvena prilika za poslovne susrete i umrežavanje nakladnika, knjižara, knjižničara, autora i agenata, edukatora te organizatora stručnih skupova.

Čast mi je stoga što mogu danas, zajedno sa svima vama, proglasiti ovu manifestaciju kao krunu marljiva i ustrajna rada vaše struke, protkanog upornošću, kreativnošću i prije svega, naravno, ljubavlju prema knjizi, otvorenom!

Hvala vam lijepa!"

Uz predsjednika Vlade bili su ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić.
 
 

Pisane vijesti | Andrej Plenković