- Objavljeno: 07.02.2012.
Intervju ministra turizma u Večernjem listu
Veljko Ostojić: Smanjenje PDV-a suzbit će i turistički rad na crno
Piše: Radmila Kovačević
Ministar turizma Veljko Ostojić zadovoljan je kako mu je počeo mandat u Milanovićevoj vladi. Poznat kao odmjeren i realan, nije razočaran ni što je niži PDV za turizam i ugostiteljstvo dogovoren tek od početka 2013., iako je priželjkivao da se branšu nižom stopom rastereti već od ove sezone.
Kako ugostitelji reagiraju na to da se od njih očekuje, snizi li se PDV, da spuste cijene?
Ministarstvo ne može uvjetovati smanjenje cijena. To je projekt u koji idemo s partnerima iz privatnog sektora, pitanje fair deala. Jer, ako je Vlada prepoznala i ocijenila turizam jako važnim, korektno je da druga strana, u okviru mogućnosti, ulaže u kvalitetu ponude i nove investicije, ne otpušta ljude, već ih zapošljava.
Prema nekim izračunima, državni bi proračun, snižavanjem stope za ugostiteljstvo i putničke agencije na 10 posto, izgubio 1,6 milijardi kuna prihoda.
U nizu zemalja pokazalo se da spuštanje PDV-a na turističke usluge, čak i u krizi, dobro utječe na proračun. Na dugi rok to je garancija podizanja konkurentnosti cijelog sektora. Uvjeren sam da će se spuštanjem PDV-a i uvođenjem porezne blagajne smanjiti i dobar dio sive ekonomije u turizmu. Dobar primjer kako snižavanje PDV-a utječe na povećanje prihoda i podizanje konkurentnosti pokazali su Francuzi koji su 2009. snizili PDV restoranima sa 19,6 na 5,5 posto. Ugostitelji su se obvezali da će smanjiti cijene, poboljšati uvjete radnicima, obnoviti objekte. Dvije godine kasnije pale su cijene 2,5 posto, u ugostiteljstvu je otvoreno 52 tisuće novih radnih mjesta. Snižavanje PDV-a restoranima u Francuskoj proračun je koštalo oko 2,5 milijardi, a donijelo dvostruko više - 4,7 milijardi eura.
Sigurno znate da neki kafići vode dvostruke knjige, restorani zapošljavaju na crno, objekti organiziraju mjesečno pet svadbi, a prijavljuju po dvije... Ne bi li možda trebalo postrožiti kontrole i kazne i prije snižavanja PDV?
Ugostitelji su naši partneri u podizanju konkurentnosti i oblikovanju ponude. Kontrola i nadzor zakonitosti poslovanja u ugostiteljstvu i turizmu u nadležnosti je Državnog inspektorata.
Što ćete poduzeti s neprivatiziranom državnom imovinom u turizmu, a što oko bivših vojnih objekata pogodnih za turizam?
Od Istre do Dubrovnika niz je bivših vojnih objekata koji nisu iskorišteni u poduzetničke ili turističke svrhe. Iako je Agencija za upravljanje državnom imovinom nadležna za državne objekte, želja Ministarstva turizma je aktivnije se uključiti u projekte kojima je cilj poticanje novih investicija u turizmu. Te bi objekte trebalo staviti u funkciju razvoja i novog zapošljavanja, pretvoriti ih u kvalitetne turističke kapacitete. No, bez suradnje s lokalnom zajednicom koja putem prostornih planova definira namjenu svakog objekta neće biti moguć napredak. Svi su modeli razvoja otvoreni. To je jedna od mogućnosti za povećanje konkurentnosti hrvatskog turizma.
Zakon o turističkom zemljištu već je kroz koncesijske naknade donio između 7 i 8 milijuna kuna. I vaša bivša firma, Valamar, uplatila je koncesiju za turističko zemljište, a vi najavljujete izmjenu Zakona. Što mu točno nedostaje?
Točno je da je izmjena Zakona o turističkom zemljištu jedno od ključnih pitanja kojima se namjeravam baviti. Važno je da se javnom sektoru omoguće prihodi temeljem korištenja zemljišta, a privatnom sektoru omogući potreban razvoj. Činjenica da je Zakon donesen 1. kolovoza 2011., a da nije potpisan nijedan koncesijski ugovor, govori da nešto nije u redu. Temeljito ćemo ga protresti na temelju poteškoća u provedbi i promijeniti nelogična i komplicirana rješenja. Inzistirat ću na promjeni instituta obvezne suvlasničke zajednice u kampovima, za koju držim da je iz mnogo aspekata upitna i nepotrebna. U proces izmjene zakona bit će uključeni svi zainteresirani dionici i uvažit ćemo sve argumentirane prijedloge. Vjerujem kako će izmjena Zakona omogućiti i nova ulaganja u kamping segment.
Tvrtka Valamar, u kojoj ste bili na čelu uprave, ispratila vas je dionicama vrijednima 800.000 kuna. Možete li biti objektivni prema bivšem poslodavcu?
Vijesti iz medija
Piše: Radmila Kovačević
Ministar turizma Veljko Ostojić zadovoljan je kako mu je počeo mandat u Milanovićevoj vladi. Poznat kao odmjeren i realan, nije razočaran ni što je niži PDV za turizam i ugostiteljstvo dogovoren tek od početka 2013., iako je priželjkivao da se branšu nižom stopom rastereti već od ove sezone.
Kako ugostitelji reagiraju na to da se od njih očekuje, snizi li se PDV, da spuste cijene?
Ministarstvo ne može uvjetovati smanjenje cijena. To je projekt u koji idemo s partnerima iz privatnog sektora, pitanje fair deala. Jer, ako je Vlada prepoznala i ocijenila turizam jako važnim, korektno je da druga strana, u okviru mogućnosti, ulaže u kvalitetu ponude i nove investicije, ne otpušta ljude, već ih zapošljava.
Prema nekim izračunima, državni bi proračun, snižavanjem stope za ugostiteljstvo i putničke agencije na 10 posto, izgubio 1,6 milijardi kuna prihoda.
U nizu zemalja pokazalo se da spuštanje PDV-a na turističke usluge, čak i u krizi, dobro utječe na proračun. Na dugi rok to je garancija podizanja konkurentnosti cijelog sektora. Uvjeren sam da će se spuštanjem PDV-a i uvođenjem porezne blagajne smanjiti i dobar dio sive ekonomije u turizmu. Dobar primjer kako snižavanje PDV-a utječe na povećanje prihoda i podizanje konkurentnosti pokazali su Francuzi koji su 2009. snizili PDV restoranima sa 19,6 na 5,5 posto. Ugostitelji su se obvezali da će smanjiti cijene, poboljšati uvjete radnicima, obnoviti objekte. Dvije godine kasnije pale su cijene 2,5 posto, u ugostiteljstvu je otvoreno 52 tisuće novih radnih mjesta. Snižavanje PDV-a restoranima u Francuskoj proračun je koštalo oko 2,5 milijardi, a donijelo dvostruko više - 4,7 milijardi eura.
Sigurno znate da neki kafići vode dvostruke knjige, restorani zapošljavaju na crno, objekti organiziraju mjesečno pet svadbi, a prijavljuju po dvije... Ne bi li možda trebalo postrožiti kontrole i kazne i prije snižavanja PDV?
Ugostitelji su naši partneri u podizanju konkurentnosti i oblikovanju ponude. Kontrola i nadzor zakonitosti poslovanja u ugostiteljstvu i turizmu u nadležnosti je Državnog inspektorata.
Što ćete poduzeti s neprivatiziranom državnom imovinom u turizmu, a što oko bivših vojnih objekata pogodnih za turizam?
Od Istre do Dubrovnika niz je bivših vojnih objekata koji nisu iskorišteni u poduzetničke ili turističke svrhe. Iako je Agencija za upravljanje državnom imovinom nadležna za državne objekte, želja Ministarstva turizma je aktivnije se uključiti u projekte kojima je cilj poticanje novih investicija u turizmu. Te bi objekte trebalo staviti u funkciju razvoja i novog zapošljavanja, pretvoriti ih u kvalitetne turističke kapacitete. No, bez suradnje s lokalnom zajednicom koja putem prostornih planova definira namjenu svakog objekta neće biti moguć napredak. Svi su modeli razvoja otvoreni. To je jedna od mogućnosti za povećanje konkurentnosti hrvatskog turizma.
Zakon o turističkom zemljištu već je kroz koncesijske naknade donio između 7 i 8 milijuna kuna. I vaša bivša firma, Valamar, uplatila je koncesiju za turističko zemljište, a vi najavljujete izmjenu Zakona. Što mu točno nedostaje?
Točno je da je izmjena Zakona o turističkom zemljištu jedno od ključnih pitanja kojima se namjeravam baviti. Važno je da se javnom sektoru omoguće prihodi temeljem korištenja zemljišta, a privatnom sektoru omogući potreban razvoj. Činjenica da je Zakon donesen 1. kolovoza 2011., a da nije potpisan nijedan koncesijski ugovor, govori da nešto nije u redu. Temeljito ćemo ga protresti na temelju poteškoća u provedbi i promijeniti nelogična i komplicirana rješenja. Inzistirat ću na promjeni instituta obvezne suvlasničke zajednice u kampovima, za koju držim da je iz mnogo aspekata upitna i nepotrebna. U proces izmjene zakona bit će uključeni svi zainteresirani dionici i uvažit ćemo sve argumentirane prijedloge. Vjerujem kako će izmjena Zakona omogućiti i nova ulaganja u kamping segment.
Tvrtka Valamar, u kojoj ste bili na čelu uprave, ispratila vas je dionicama vrijednima 800.000 kuna. Možete li biti objektivni prema bivšem poslodavcu?
Dokumenti
- Večernji list, 7.2. (1000kb)