Izbori će biti održani u okviru zakonskih rokova

  • Slika /Vijesti/2024/Veljača/22 veljača/VRH_5414-01.jpeg

U razgovoru s novinarima nakon današnje sjednice Vlade premijer Plenković se osvrnuo na aktualna pitanja, kazavši kako je Vlada napravila povijesnu reformu sustava plaća, vrijednu 1,63 milijardi eura. Komentirajući datum izbora, rekao je da će oni biti provedeni u zakonskom roku.

Smatra kako je Vlada, koja je danas na sjednici donijela osam uredbi, kojima se reguliraju radna mjesta i koeficijenti za izračun plaća u državnoj i javnim službama, napravila povijesnu reformu sustava plaća, tešku 1,63 milijardi eura.
 
„Cijeli paket je vrijedan 1,63 milijardi eura jer moramo zbrojiti i naš predujam, odnosno, privremeni dodatak iz lipnja prošle godine, pa pridodati i 300 milijuna eura za pet posto rasta osnovice, pa 17 milijuna eura za božićnicu, 25 milijuna eura za uskrsnicu. Napravili smo povijesnu reformu sustava plaća u državnoj i javnoj službi. Cilj je pridonijeti ekonomskom i socijalnom standardu zaposlenika, njih 244.000. Riječ je o reformi koja se nije radila jedan dan nego više godina, a na tome su radili svi resori“, poručio je predsjednik Vlade.
 
Dio sindikata prosvjetnih radnika svejedno izražava nezadovoljstvo, na što je premijer zaključio kako je riječ o samo dva sindikata iz domene obrazovanja i znanosti koji su bili najvokalniji, dok ostali nemaju razloga biti nezadovoljni, a razloga za nezadovoljstvo nemaju ni predstavnici spomenuta dva sindikata, jer se povećanje koeficijenata odnosi na sve.
 
Ova je reforma, smatra Plenković, kad je se pogleda smireno i bez emocija, veliki doprinos materijalnom, ekonomskom i socijalnom statusu zaposlenika.
 
„Niti jedna vlada do sada se nije upustila u ovakav napor da krene u izjednačavanje radnih mjesta i osigura značajno povećanje plaća u državnoj i javnim službama. Razumijemo poruku međuodnosa, različitih sektora, tko ima malo više, tko ima malo manje, no javnost ne vidi šumu dodataka koja je prije postojala, a nije bila vidljiva na prvu“, istaknuo je.
 
O datumu izbora
 
Kazao je kako je ova Vlada ušla u osmu godinu mandata, da imaju povjerenje građana i da su demokratski dobili izbore, te da je sve u okviru zakonskih rokova.
 
„Na vlasti smo već osmu godinu, imamo povjerenje, a opozicija mora činiti bilo što da bi ljudi vidjeli kako postoji. Sve što rade je izmišljanje, fabriciranje kriza. Bacaju blato na Vladu kroz dvije teze, Jedna je da su svi koji su u HDZ-u kriminalci, lopovi i korumpirani. Drugi okvir, onih desnih, je da smo izdajnici, veleizdajnici, briselski namjesnici koji su zločesti jer koaliraju s manjinama, pa među ostalima i srpskom. To su jedine dvije političke inovacije koje je naša oporba, lijeva ili krajnje desna, plasirala u politički medijski prostor. Njihova strategija više se ne svodi na sučeljavanje argumenata“, komentirao je Plenković.
 
Podsjetio je kako je u mandatu ove Vlade minimalac porastao s 414 eura na 840 eura, odnosno 103 posto, kako je prosječna plaća, koja je 2016. bila 749 eura, narasla na 1191 eura, a prosječna mirovina je rasla s 357 eura na 551 eura. Dodaje, također, i da stopa zaposlenosti iznosi 70 posto, te da danas imamo najveći broj zaposlenih u povijesti, dok je stopa nezaposlenosti od 6 posto, najniža ikad.
 
Pored navedenog, naglasio je premijer, za vrijeme COVID-19 krize isplaćene su plaće radnicima u privatnom sektoru za njih 800 tisuća, omogućen je opstanak 130 tisuća poduzeća i obrta, a Vlada je politikom državnog intervencionizma plasirala 7,2 milijarde eura paketa pomoći građanima i gospodarstvu, te je limitirala cijene energenata i naftnih derivata i cijene grupe proizvoda iz potrošačke košarice.
 
Ured europskog javnog tužitelja nije nadležan za slučaj 3D snimanja
 
Plenković je kazao kako je ostao iznenađen komentarom glavne europske tužiteljica Laure Codruțe Kövesi na njegovu izjavu oko istrage Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO)-a, te je ustvrdio da je slučaj 3D snimanja nadležnost domaćih organa.
 
„Ja smatram kao pravnik, a i kao predsjednik Vlade da za ovaj slučaj (3D snimanja) nisu nadležni, jer su se koristila sredstva državnog proračuna, a ne i europska sredstva“, izjavio je.
 
Odgovarajući na pitanje smatra li da se previše miješa u tu istragu, kazao je kako misli da je ovo što je rekao bilo toliko minimalno, zbog čega je ostao i iznenađen što je glavna europska tužiteljica to uopće komentirala.
 
Ponovio je da je do konkretne istrage oko 3D snimanja, koje je Ministarstvo kulture i medija naručilo od Geodetskog fakulteta, EPPO došao istražujući slučaj nenamjenskog trošenja europskog novca na Geodetskom fakultetu.
 
„Nedvojbeno je utvrđeno, jasno kao dan, da je do 1 cent, do 1 euro, koji se potrošio za 3D snimanje, primjerice Zagrebačke katedrale, isplaćen iz državnog proračuna, a ne iz europskog“, poručio je premijer.
 
Pri tom je, dodaje, jedino relevantno za trošenje novca iz Fonda solidarnosti Europske unije, ono što se stvarno knjižilo, što se stvarno deklariralo i što je stvarno poslano u Europsku komisiju, u Opću upravu za regionalnu politiku.
 
„Pitanje je zašto Ured europskog javnog tužitelja istražuje nešto što nije trošenje europskih novaca. To je pitanje za njih. Pitanje je za DORH je da li oni i USKOK vide u svemu tome svoju nadležnost. A to nije pitanje za mene“, zaključio je Plenković.
 

Pisane vijesti