Ljudi su najdragocjeniji hrvatski kapital, poticat ćemo izvrsnosti kroz moderan sustav odgoja i obrazovanja

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća prigodom obilježavanja 350. obljetnice Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Tom je prigodom zahvalio Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, Katoličkom bogoslovnom fakultetu, Hrvatskom katoličkom sveučilištu te katoličkim školama i vrtićima na svemu dobrom što čine za hrvatsko društvo kroz odgoj i obrazovanje novih generacija. Čestitao je Dan fakulteta uz jamstvo nastavka višestoljetnog partnerstva s Katoličkom crkvom, i u području obrazovanja.

Nakon uvodnih pozdrava, obraćanje predsjednika Vlade donosimo u cijelosti.

„Izuzetna mi je čast danas ovdje biti s vama na proslavi Dana fakulteta i ovog višestrukog jubileja.

350 godina od kada je car i kralj Leopold I. posebnom poveljom 1669. Isusovačku akademiju upisao u generalne studije zemalja habsburške krune sa svim sveučilišnim pravima i povlasticama, te 150 godina od kada je Hrvatski sabor 11. ožujka 1869. utemeljio moderno Sveučilište u Zagrebu sa četiri fakulteta: filozofskim, teološkim, pravnim i medicinskim.

Ujedno, na današnji dan 1996. potpisan je Ugovor o položaju i djelovanju Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu između rektora Sveučilišta u Zagrebu i dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta, a uz suglasnost Hrvatskoga sabora i Hrvatske biskupske konferencije.

Time je ispravljena povijesna nepravda nanesena odlukom komunističkih vlasti iz 1952. kojom je Fakultet bio isključen iz Sveučilišta, a koju je Hrvatski sabor nakon demokratskih promjena 1990. proglasio ništavnom.

Tijekom mnogih promjena statusa, internih reformi, proširivanja i osuvremenjivanja, Fakultet je unatoč svim izazovima, održao kontinuitet te ostao vjeran svojoj dugoj i bogatoj tradiciji.

Odlukom zagrebačkog Sveučilišta iz 1991. godine utvrđeno je da je Katolički bogoslovni fakultet član Sveučilišta u Zagrebu i da u neprekinutu trajanju djeluje od osnutka Sveučilišta do danas.

Stoga se može s pravom reći da je Katolički bogoslovni fakultet ne samo najstarija crkvena nego i hrvatska visokoškolska ustanova.

Katolička crkva i Hrvatska

To pokazuje da je uloga Katoličke crkve u razvoju kulture, znanosti i obrazovanja kroz hrvatsku povijest izuzetno značajna.

I to još od davne 879. godine, kada papa Ivan VIII. Pismom dragom sinu Branimiru priznaje Hrvatsku kao samostalnu državu.

Vrijedi podsjetiti da su prvu školu u hrvatskoj osnovali u Rižinicama pokraj Solina benediktinci još u devetom stoljeću za vladavine kneza Trpimira. 

Odnosi Svete Stolice i Hrvatske su, međutim, ušli u novo poglavlje priznanjem Hrvatske 13. siječnja 1992., kada je Sveta Stolica učinila povijesni korak i, dva dana prije nego su to učinile zemlje Europske zajednice, priznala Republiku Hrvatsku.

I upravo imajući u vidu nezamjenjivu povijesnu ulogu Katoličke crkve u Hrvatskoj u kulturnom i moralnom odgoju naroda, Hrvatska i Sveta Stolica potpisale su u prosincu 1996. četiri ugovora koji predstavljaju vrhunac tisućljetnih veza Hrvatske s Katoličkom crkvom.

Jedan od njih bio je i Ugovor o suradnji na području odgoja i kulture, kojim je uspostavljeno partnerstvo između Crkve i Hrvatske i u ovom važnom segmentu.

Važnost znanosti i obrazovanja

Ljudi su oduvijek bili najdragocjeniji hrvatski kapital u koji je potrebno ulagati.

Naša budućnost ovisi o poticanju izvrsnosti, inovativnosti i kreativnosti, a za to moramo imati moderan sustav odgoja i obrazovanja uz pomoć kojega će nove generacije steći vještine i znanja potrebna da bi bili konkurentni na europskoj i globalnoj razini.

Stoga je modernizacija i ulaganje u sustav odgoja i obrazovanja strateško pitanje hrvatske budućnosti i ključan cilj i za Vladu kojoj sam na čelu.

U tu svrhu, predviđeni proračun za znanost i obrazovanje u 2019. godini raste za preko milijardu kuna, to jest 6,46 % više nego u 2018.

Istodobno, svjesni smo da naša budućnost ovisi o zauzetosti za opće dobro i temeljne vrednote zajednice zbog čega odgoj i obrazovanje nisu mogući bez temeljnih odgojno-obrazovnih vrijednosti.

Temeljne odgojno-obrazovne vrijednosti

Vjerujemo u odgoj za cjelovit osobni razvoj učenika, odgoj za čuvanje hrvatske duhovne i materijalne nacionalne baštine, odgoj za europski suživot, što pretpostavlja odgoj i obrazovanje odgovorne, istinoljubive, mirotvorne i tolerantne osobe, osobe stvaralačkoga duha, s dubokim osjećajem za hrvatsku nacionalnu baštinu, koja poštuje i vrijednosti drugih kultura i naroda. A to podrazumijeva zaštitu i poštivanje prava svih nacionalnih manjina koje žive u Hrvatskoj.

Stoga smo u novim kurikulumima, usklađenima s potrebama tržišta rada, jasno ukorijenili i identitetska pitanja, vrijednosni sustav, hrvatsku povijest, hrvatski jezik i hrvatsku kulturu.

U tome i novi kurikulum Katoličkog vjeronauka ima važno mjesto jer pridonosi izgradnji cjelovite osobe i razumijevanju svoje, ali i drugih vjerskih tradicija.

Želimo biti konkurentni u Europi, a istovremeno njegovati svoju prepoznatljivost, jedinstvenost te nacionalni i kulturni identitet.

Uvjeren sam da ćemo to postići i s kurikulumom povijesti koji je ovih dana u završnoj fazi.

Karakteristika katoličkih obrazovnih institucija je, osim njegovanja kršćanskih vrijednosti, osobito društvene solidarnosti, posebna posvećenost odgoju i obrazovanju cjelovite osobe.

Taj cilj je posebno važan u današnjemu svijetu kvantificiranja i ekonomizacije znanja.

Budući da se u obrazovanju oblikuju najviše vrednote ljudi kao pojedinaca i zajednica, ne možemo obrazovanje prepustiti zakonima tržišta i logici dobiti.

Potrebno nam je obrazovanje u čijem je središtu skladno oblikovanje osobe te stjecanje općega i humanističkoga znanja.

Doprinos Katoličke crkve kulturi dijaloga, nade i pomirenja

Teologija kao humanistička znanost u tome ima svoje nezamjenjivo mjesto među drugim znanstvenim disciplina.

Dame i gospodo,

Katolička crkva i hrvatski narod su kroz povijest neodvojivo povezani, a to je osobito vidljivo u području obrazovanja.   

Povijest hrvatskoga naroda ne može se razumjeti bez uvažavanja uloge Katoličke crkve koja je bila mjesto okupljanja te nositeljica i čuvarica vjerskog, kulturnog i nacionalnog identiteta.

I u suvremenome hrvatskom društvu, Katolička crkva ima važnu ulogu u zajedničkom stvaranju društva u kojemu će opće dobro i dobro svakoga čovjeka biti temeljni cilj.

Drago mi je da danas u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu djeluju Hrvatsko katoličko sveučilište, 11 katoličkih osnovnih škola, 12 gimnazija, 4 teološka fakulteta i niz  katoličkih dječjih vrtića.

U svim osnovnim i srednjim školama održava se nastava vjeronauka i vjerskog odgoja i obrazovanja, a učenici, učitelji, nastavnici, odgojitelji i drugi djelatnici uživaju ista prava i dužnosti kao i u državnim školama. A tako će i ostati.

Ujedno, Hrvatskoj je potreban doprinos Crkve stvaranju kulture dijaloga, nade i pomirenja u Hrvatskoj.

Riječ je prije svega o kulturi u kojoj, kako kaže Papa Franjo u pobudnici »Evangelii gaudium« treba osmisliti sredstva za stvaranje konsenzusa i dogovora, ne odvajajući to od brige za pravedno društvo, sposobno za sjećanje i u kojem nema isključenih.

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kao suvremen i moderan fakultet, nositelj znanstvenoga, istraživačkoga, nastavnoga, duhovnoga i kulturnoga rada na znanstvenim poljima filozofije, teologije, može nastaviti doprinositi u tom cilju, jednako kao i ostale obrazovne institucije Katoličke crkve u Hrvatskoj.

Zbog svega toga, Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, Katoličkom bogoslovnom fakultetu, ali i Hrvatskom katoličkom sveučilištu te katoličkim školama i vrtićima, kao predsjednik Vlade, zahvaljujem na svemu dobrom što činite za hrvatsko društvo kroz odgoj i obrazovanje novih generacija.

Hrvatskoj su potrebni ljudi koji svojim duhovnim, intelektualnim i moralnim vrlinama mogu pridonijeti izgradnji modernoga hrvatskoga društva po mjeri čovjeka, a na dobrobit zajednice i društva u cjelini.

Svima vam još jednom čestitam Dan fakulteta, uz jamstvo nastavka višestoljetnog partnerstva s Katoličkom crkvom, i u području obrazovanja.

Hvala vam lijepa.“

Pisane vijesti | Andrej Plenković