Milanović se pravi da je predsjednik zemlje koja nije ni u NATO-u ni u EU i vodi nas u vanjsko-političku izolaciju

Slika /Vijesti/2022/12 prosinac/20 prosinca/VRH_3574.jpg

Premijer Andrej Plenković osvrnuo se danas na izjave predsjednika Republike vezane uz vojnu pomoć Ukrajini. "Pametni i iskusni ljudi kažu – blaženi Čile – Hrvatska je normalno u političkom smislu disala, dok se on nije vratio i došao zagađivati politički prostor, sijati mržnju i vrijeđati sve sugovornike", ocijenio je premijer Plenković ponovljeni repertoar uvreda predsjednika Republike. "Milanović je protiv pomoći Ukrajini, Milanović je putinofil, čovjek koji je a priori kazao da ne želi da Hrvatska vojska sudjeluje u EUMAM-u i to je valjda sada jasno i ovim velikim pametnjakovićima – mislim na ova 54 politička patuljka i kukavice, saborske zastupnike koji nisu bili za i koji su govorili o nekoj proceduri i konzultacijama", poručio je premijer Plenković istaknuvši kako ne može biti konzultacija s nekim tko je a priori politički protiv.  "Izveli smo i njih i njega na čistac, a danas je to on u svojoj izjavi i potvrdio", dodao je. 

Nakon sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Pitomači, predsjednik Vlade Andrej Plenković u izjavi za medije osvrnuo se na zaključke sa sjednice, ali i brojne druge aktualne teme.
 
Govoreći o na upravo održanoj sjednicu Savjeta, premijer Plenković kazao je da su članovi Vlade predstavili svojim ključnim partnerima u procesu decentralizacije i korištenja europskih sredstava – županijama, gradovima i općinama – sve mogućnosti za apsorpciju sredstava iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira te iz Instrumenta EU iduće generacije.
 
Ta sredstva su bitna za ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske, poručio je i naglasio da je kroz provedbene mehanizme, osobito ITU mehanizam, osigurana veća odgovornost i zadaća županija i gradova, jer sada unaprijed imaju alocirana sredstva za realizaciju svojih prioriteta i programa.
 
Posebno važna tema bila je i poljoprivreda, kazao je premijer Plenković. a u proteklih šest godina alocirano je već više od 15 milijardi kuna iz državnog i europskog proračuna za pet slavonskih županija.
 
Brojne mogućnosti za ulaganja ostvaruju se i kroz Europski socijalni fond +, rekao je predsjednik Vlade pritom posebno napomenuvši program "Zaželi" koji konkretno pridonosi povratku žena zrelije dobi na tržište rada u ruralnim sredinama i pomoći građanima starije dobi.
 
Najavio je da će se 15. sjednica Savjeta održati u Otoku.
 
Milanović je a priori protiv pomoći Ukrajini, to je danas potvrdio
 
Odgovarajući na pitanja novinara, osvrnuo se na izjave predsjednika Republike vezane uz vojnu pomoć Ukrajini.
 
"Pametni i iskusni ljudi kažu – blaženi Čile – Hrvatska je normalno u političkom smislu disala, dok se on nije vratio i došao zagađivati politički prostor, sijati mržnju i vrijeđati sve sugovornike", ocijenio je premijer Plenković ponovljeni repertoar uvreda predsjednika Republike.
 
"Milanović je protiv pomoći Ukrajini, Milanović je putinofil, čovjek koji je a priori kazao da ne želi da Hrvatska vojska sudjeluje u EUMAM-u i to je valjda sada jasno i ovim velikim pametnjakovićima – mislim na ova 54 politička patuljka i kukavice, saborske zastupnike koji nisu bili za i koji su govorili o nekoj proceduri i konzultacijama", poručio je premijer Plenković istaknuvši kako ne može biti konzultacija s nekim tko je a priori politički protiv. 
 
"Izveli smo i njih i njega na čistac, a danas je to on u svojoj izjavi i potvrdio", dodao je istaknuvši kako se Milanović pravi da je predsjednik zemlje koja nije ni u NATO-u ni u EU i ponaša se kao da bi Hrvatska trebala biti nesvrstana zemlja i vodi nas u vanjsko-političku izolaciju.
 
Zastupnici koji su bili za pomoć Ukrajini postupili su politički i moralno ispravno
 
Onima koji su u Hrvatskom saboru propustili šansu da budu na pravoj strani zaštite nacionalnih interesa pa su se izgovarali da nešto nije bilo napravljeno kako treba i namjerno prenosili Milanovićeve teze i stvarali kaos, poručio je da je sve napravljeno kako treba naglasivši kako ministri nisu nikome ništa obećali već su, kao i svi ostali, iskazali načelnu spremnost na sastanku Vijeća u Bruxellesu i imali vrlo jasnu ogradu – ovisno o političkoj odluci.
 
Kad već tu političku odluku nije htio Milanović, a sada je jasno zašto – jer ne želi biti u krugu onih zemalja koje pomažu Ukrajini – to je trebao učiniti Hrvatski sabor.
 
Premijer Plenković istaknuo je da je 97 zastupnika postupili politički i moralno ispravno.
 
"To, kao što je danas u jednoj novini rekao Grbin, nisu Plenkovićevi socijaldemokrati, nego su pametni, inteligentni zastupnici, ljudi od integriteta koji vide što je za Hrvatsku dobro, a što je za Hrvatsku loše", proučio je premijer još jednom zahvalivši svima od tih 97 zastupnika koji su bili za.
 
Ostalim zastupnicima - njih 54 koji su bili protiv -  poručio je neka slijede i slušaju Milanovića i idu s njim u vrijeđanje i u izolacionizam – "Sretan im put, nama nisu ni bitni ni potrebni".
 
Nikada se u vojsku nije ulagalo više, nego u mandatu ove Vlade
 
Na kritike predsjednika Republike o nabavi oružja za Hrvatsku vojsku odgovorio je podsjetivši ga da su u mandatu njegove Vlade i ministra Marija Banožića kupljeni višenamjenski borbeni avioni Rafale, riješeno je pitanje oklopnih borbenih vozila Bradley, nabavlja se protuzračna obrana i tako dalje.
 
"A mi ćemo posebno, da njemu bude lakše koristiti vojne resurse, kupiti još crnih jastrebova od SAD-a, našeg saveznika, kako bi se mogao dodatno voziti tim helikopterima u vrijeme ljeta i nekakvih izleta", dodao je istaknuvši kako se u nikada nije u vojsku ulagalo više nego u mandatu ove Vlade.
 
Milanović vanjska politika neodgovorna, neozbiljna, izolacionistička i izrazito putinofilska 
 
Upitan da komentira izjavu predsjednika Republike o tome da ukrajinski grad Bahmut nije hrvatski problem, već je hrvatski problem BiH, premijer je ustvrdio da je Milanović problem za hrvatsku vanjsku politiku.
 
"Mi da slijedimo njegove stavove, niti bi Christian Schmidt donio ono što je donio u večeri izbora u Bosni i Hercegovini, da slijedimo njegove stavove ne bismo ušli u Schengen, da slijedimo njegove stavove ne bismo ušli u europodručje, da slijedimo njegove stavove ne bismo pomogli Ukrajini, vjerojatno ne bismo ni osudili Rusiju. To je jedna neodgovorna, neozbiljna i izolacionistička politika i izrazito putinofilska. To je politika koja bi trebala dovesti Hrvatsku u vanjsko-politički položaj da, za razliku od svih zapadnih zemalja, baš eto mi budemo ti koji će imati najviše sluha za Putinov režim koji ubija i protjeruje Ukrajince, razara njihovu energetsku infrastrukturu, zbog koje imamo energetsku krizu i zbog koje se cijeli svijet bavi tom temom", kazao je premijer Plenković poručivši da je to tema i hrvatskog nacionalnog interesa i nacionalne sigurnosti.
 
Naglasio je da je politika hrvatske Vlade utemeljena na principijelnim stavovima, na poštivanju međunarodnog prava, na potpori Ukrajini, potpori žrtvi, osudi agresije i na zajedničkom radu sa svim zapadnim zemljama koje su se dogovorile da naprave tu gestu solidarnosti, bilo da je ona politička, diplomatska, ekonomska, tehnička, financijska, humanitarna ili vojna.
 
Učinit ćemo sve da gospodarski rast i u promijenjenim globalnim okolnostima bude solidan
 
Osvrnuo se potom na gospodarska predviđanja za iduću godinu. Istaknuo je da je u novim projekcijama Hrvatska narodna banka predvidjela rast čak i iznad onoga kojeg je predvidjela Vlada, što je dobro.
 
Svakom pratitelju globalnih zbivanja, dodao je, jasno je da će doći do usporavanja globalne ekonomije u 2023.
 
Podsjetio je da je Vlada u ovoj vrlo izazovnoj godini, ali i godini isporuke, svim svojim mjerama, a osobito dvama paketima vrijednim 26 milijardi kuna, pomogla i građanima i gospodarstvu da što manje moguće osjete tu krizu, podvukavši da je turistička sezona, unatoč isprepletenim utjecajima Covid krize i energetske i prehrambene krize, bila praktički najbolja, a prihodi od turizma su viši za 30 posto nego ranije, što će pridonijeti gospodarskom rastu od oko 6 posto na razini godine, među najvišim unutar EU-a.
 
"S takvim fiskalnim kapacitetom i snagom, iskustvom intervencionizma, i u toj 2023., koja će biti izazovna, napravit ćemo daljnje iskorake kako bismo stvorili preduvjete da taj rast bude i dalje solidan i da učinimo ono što možemo u promijenjenim globalnim okolnostima", kazao je premijer Plenković.
 
Pregovorima s europskim partnerima do primjerenog i korektnog kompromisa o cijeni plina
 
Dio aktera na našem tržištu sigurno je pridonio neopravdanom rastu inflacije, usprkos svim mjerama Vlade koja ju je pokušala svojim mjerama smanjiti – od smanjenja stope PDV-a za različite proizvode i intervencija u cijene plina i struje do onih konstantnih u cijene naftnih derivata.
 
Jučerašnji veliki pad cijena naftnih derivata ocijenio je izrazito dobrom i za građane i za gospodarstvo, ali i podsjetio kako bi te cijene danas, da nema Vladinih mjera, bile više za dvije kune.
 
Upitan kako je uopće došlo do sniženja cijene plina, kad je Njemačka još donedavno bila protiv ograničenja na 260 eura, a sad je pristala na 180 eura, premijer je kazao: "Pregovorima s partnerima unutar Europske unije, sa zemljama s kojima smo željeli biti u društvu".
 
Još je jednom podsjetio osobito za, kako je kazao, one koji se još nisu osvijestili nakon deset godina članstva da je Hrvatska članica Europske unije, da u Europskoj uniji postoji načelo solidarnosti, dijalog, komunikacija, razgovor o bitnim temama kojim se stajališta onda postupno približavaju.
 
Pojasnio je da se velike industrijske zemlje, poput primjerice Njemačke i Nizozemske, boje da će njihova industrija možda doći u problem u smislu opskrbe energentima, ukoliko Kina napusti svoju politiku "nula" covida i reaktivira svoju ekonomiju i ima veliku potražnju za energentima i počne skuplje plaćati LNG plin koji dolazi iz različitih krajeva svijeta pa onda Europa ostane bez energenata.
 
Dogovoreni okvir ocijenio je sasvim primjerenim i korektnim i maksimalno mogućim kompromisom u ovim okolnostima.
 
Hrvatska danas ima sasvim drugu reputaciju na svim financijskim tržištima
 
Osvrnuo se i na plaće u Hrvatskoj, u kontekstu izvješća Eurostata. Kazao je da su prosječne plaće u Hrvatskoj u mandatu njegove Vlade rasle za više od 1.600 kuna, a rasla je i minimalna plaća.
 
Upravo je jučer na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća Vlada socijalnim partnerima predstavila temeljitu statistiku svih ključnih ekonomskih i socijalnih pokazatelja u zadnjih šest i pol godina, gdje su se vrlo jasno vidjeli trendovi rasta, kako je kazao, apsolutno svega.
 
"Od stupnja razvijenosti sa 61 na prosjek Europske unije od 70, rasta minimalne plaće, rasta medijalne plaće, rasta prosječne plaće, dizanja osnovice u pregovorima sa sindikatima više od 30 posto, gospodarskog rasta, smanjivanja javnog duga, izlaska iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža i prekomjernog proračunskog manjka, dizanja investicijskog rejtinga za dvije stepenice, rasta BDP-a", naveo je premijer Plenković istaknuvši kako Hrvatska danas ima jednu sasvim drugu reputaciju na financijskim tržištima.
 
Ulaganja u sportsku infrastrukturu
 
Upitan na kraju o izgradnji nacionalnog stadiona, premijer Plenković istaknuo je da je Zakon o sportu stvorio pretpostavke za ulaganja u sportsku infrastrukturu.
 
Temeljem toga Zakona i temeljem Državnoga proračuna, predviđena su sredstva od strane Vlade, koja će biti jedan od partnera koji će ulagati u stadione.
 
Što se tiče stadiona u zagrebačkom Maksimiru, razgovori se vode i s Gradom Zagrebom i s klubom, i s UEFA-om, i s FIFA-om, a vrata su otvorena i participaciji sponzora.
 
"Ne može Vlada graditi stadion u jednom gradu i jednom klubu, to nije realno, zato je naš koncept policentričan. Treba obnavljati i Poljud, treba investirati i u druge sportske objekte diljem Hrvatske", kazao je.
 
Dodao je da će se pravne pretpostavke rješavati, osvrnuvši se na to da je zemljište u Maksimiru u vlasništvu Crkve – razgovarat će se s njima i pronaći će se rješenje.
 
Da bismo to operativno vodili, dodao je premijer Plenković, Vlada je imenovala hrvatskog proslavljenog vaterpolista Josipa Pavića državnim tajnikom koji će se baviti upravo izgradnjom sportske infrastrukture.
 
"Mi smo tu odlučni, ozbiljni obavili smo dobre razgovore i pretpostavke i radit ćemo na tome", zaključio je. 

Pisane vijesti