Ministar Bauk za Jutarnji list:Broj zaposlenih u javnom sektoru za 3-4 tisuće manji nego 2011., smanjen i iznos za plaće

I ministar uprave u posljednje je vrijeme na meti kritika da u njegovom resoru nisu provedene značajnije reforme. Arsen Bauk, međutim, tvrdi da su u prve tri godine učinili puno: donijeli sređeniji Registar birača, završili Registar zaposlenih u javnom sektoru, uspostavili Centralni obračun plaća, donijeli novi Zakon o pravu na pristup informacijama, novi Zakon o udrugama, izmijenili Zakon o lokalnoj samoupravi...

• Sve se češće čuju kritike i na vaš račun, odnosno Ministarstva uprave, da niste proveli reforme ni javne uprave niti lokalne samouprave. Zašto niste smanjili broj općina i županija?

- Zato što to nismo niti obećali. Unatoč urbanim legendama u Planu 21, toga nije bilo. Prilično sam uvjeren da će broj općina i gradova u Hrvatskoj još dugo ostati na istoj razini. Što se tiče županija, nekoliko sam puta javno izjavio, pa mogu još jednom – kad bi se raspisao referendum o spajanju četiri južne županije u jednu, glasao bih za. Želim podsjetiti da je SDP, na prijedlog HDSSB-a, podržao izmjenu Ustava i uvođenje regija.

• A zašto nije provedena reforma javne i državne uprave? U javnom sektoru, za razliku od privatnog, unatoč krizi nije bilo otkaza ni smanjivanja plaća.

- Sindikati tvrde potpuno suprotno od vas. Iznos za plaće smanjen je barem 10 posto u odnosu na 2011. i to sve samo na dodacima i jednim smanjenjem od 3 posto. Broj zaposlenih u javnom sektoru manji je za 3 do 4 tisuće. Broj zaposlenih u državnim tvrtkama također je manji u odnosu na vrijeme kad smo došli na vlast.

• Ali nije li to premalo s obzirom na krizu i pad BDP-a i u odnosu na ono što su prošli radnici u realnom sektoru?

- Ako zbog toga trebamo smanjiti razinu zdravstvene zaštite i obrazovanja, onda vjerojatno nije dovoljno. No, ne mislim da bi u Hrvatskoj trebali smanjiti tu razinu javnih usluga. Budemo li morali baš to učiniti, onda je to pitanje za druge kolege iz Vlade.

• Predstoji rebalans proračuna zbog prevelikog deficita. Je li u Vladi, na dogovorima oko rebalansa, razgovarano o tome da se srežu troškovi za zaposlene odnosno za plaće u državnom i javnom sektoru?

- Što se tiče iznosa za plaće zaposlenih, to nije planirano.

• A na dodacima za plaće?

- Oni su već ranije smanjeni. Ali tu su uvijek pitanja s dvije strane - jedna koja se buni jer smo smanjili nedovoljno i druga koja smatra da smo smanjili i previše. To je možda dokaz da smo odabrali dobar srednji put.

• Idu izmjene Zakona o državnim službenicima. Je li u njima predloženo smanjenje materijalnih prava?

- Ne, jer ona ionako nisu regulirana zakonom nego kolektivnim ugovorima. A što se tiče ostalih stvari, izmjenama zakona će se pokušati osigurati veća odgovornost državnih službenika pri čemu tu uvijek postoji opasnost da nas se optuži za politizaciju. Jer dok, kao sada, službenici de facto odlučuju sami o sebi, stvara se zatvoreni krug u kojem u pravilu, nitko ne odgovara za ništa, a ako o njima odlučuju državni dužnosnici, onda se govori o politizaciji. Tu treba naći pravu mjeru.

• Što to znači konkretno?

- To znači da o stegovnim mjerama protiv zaposlenih više neće odlučivati službenički sudovi već čelnici tijela države uprave, odnosno komisije koje će oni formirati.

• Znači, službenički sudovi će se ukinuti.

- U jednom dijelu - da.

• Znači li to da ako je protiv nekog pokrenut postupak zbog povrede službene dužnosti više se o tome neće odlučivati na službeničkom sudu, već će odluku donositi ministar odnosno komisija koju će osnovati?

- Tako je. Ali oni protiv kojih je donesena stegovna odluka moći će se žaliti redovnom sudu, što su mogli i dosad. No, ni ti čelnici tijela sigurno neće olako posezati za stegovnim mjerama kako ih se ne bi optužilo za političko šikaniranje, međutim to je njihov odgovornost. Sada imamo sustav u kojem gotovo uopće nema sankcija i odgovornosti, pa je percepcija da su zaštićen kao lički medvjedi. Nisam za to da se na taj način priča o ljudima od kojih većina odgovorno radi svoj posao.

• Koje će onda nadležnosti ostati službeničkim sudovima u izmijenjenom zakonu?
- Budući da prijedlog izmjena zakona čekaju javna rasprava i barem dvije rasprave u Saboru, očekujem da se pronađu najbolja rješenja i ne bih ništa prejudicirao.

• Zbog protivljenja koalicijskog partnera IDS-a propala je i reforma lokalne samouprave kojom su se uredi državne uprave trebali smanjiti na pet takvih regionalnih ureda umjesto 21?

- Konačni prijedlog zakona o sustavu državne uprave na dnevnom je redu Sabora. Mi smo dali prijedlog, jasno smo obrazložili o čemu se radi i zašto, pa ćemo vidjeti kako će takav prijedlog proći.

• Ali zašto ste uopće slali zakon u proceduru, pa zar se nije još na razgovorima u Vladi IDS usprotivio izmjenama koje ste predložili?

- IDS je tijekom rasprava u Vladi izrazio određenu skepsu oko okrupnjavanja državnih tijela za više županija, odnosno da jedna ispostava bude za više županija. To su napravili i u slučaju HZZO-a, HZMO-a, Porezne uprave, Državnog inspektorata. Znači,njihova skepsa nije ništa novo jer u tome vide početak smanjivanja ne samo upravnih cjelina, nego i samoupravnih, dakle vide početak ukidanja županija i utapanja Istre u neku fantomsku sjevernojadransku regiju. Nakon toga ja sam smatrao potrebnim otići u Istru i na sjednici Županijske skupštine jasno i nedvosmisleno reći da koliko god bude jedinica regionalne samouprave u Hrvatskoj, Istra će biti jedna od njih.

• Ali, nije li frustrirajuće da partner koji je ispod dva posto zaustavlja reforme? Osim toga i drugi partner, HNS, također je zaustavio neke planirane reforme – outsourcing, pa porez na nekretnine...

- Na to gledam kao na normalno preispitivanje odluka radi pronalaženja što boljeg rješenja. Osobno, mislim da je to njihova zadaća.

• Zašto još niste promijenili Zakon o referendumu iako je prije više od godinu dana donesen zaključak saborskog Odbora za Ustav da će Ministarstvo uprave predložiti izmjene?

- Zaključak je bio da je potrebno donijeti zakon kojim će se na sustavan i cjelovit način urediti pitanje referenduma. A to nije moguće bez promjene Ustava jer je rupa u Ustavu toliko velika da ju je nemoguće pokrpati zakonom, osim ako svjesno ne želimo donijeti neustavan zakon. Zato smo i predložili izmjene Ustava koji je jasno formulirao izmjene koje se odnose na referendum i koje su na dnevnom redu Sabora. No, nemamo podršku oporbe da bi mogle biti i izglasane. HDZ se tome inati.

• Ali mjesta za prikupljanje potpisa i broj dana za njegovo prikupljanje, to se može riješiti zakonom?

- A šta bismo trebah, otežavati referendume?! Nisam sklon tome da vlast radi dišpete po tom pitanju.

• Ali od SDP-a dolazi prijedlog da se potpisi skupljaju samo u uredima državne uprave?

- U tom slučaju treba značajno produljiti broj dana za skupljanje potpisa. Mislim da prijedlog koji bi značajno otežao prikupljanje potpisa i tako de facto onemogućio referendume ne bi prošao test ustavnosti.

• Ako Udruga U ime obitelji prikupi dovoljno potpisa, mislite li da bi Sabor trebao referendumsko pitanje poslati Ustavnom sudu ili ne?

- Ne bih predviđao hoće li skupiti dovoljno potpisa, kao ni odluku o tome treba li poslati pitanje na ocjenu ustavnosti. Takva je odluka u nadležnosti Sabora.

• Spominjalo se da u javnom sektoru ima desetak tisuća ljudi koji imaju uvjete za mirovinu, ali ne idu jer ne moraju te da Vlada namjerava zakonski regulirati da moraju u mirovinu kad ispune uvjete?

- Tu su se također pojavila pitanja ustavnosti takve odluke i ograničavanja prava na rad samo jednoj skupini radnika. Mislim da se iz tih razloga nije išlo u takve izmjene.

• Nedavno je stupio na snagu Zakon o životnom partnerstvu. Koliko je do sada sklopljeno istospolnih zajednica, koliko parova se prijavilo i ima li interesa iz inozemstva?

- Dosad su se prijavila 24 para, od kojih je 12 sklopilo životna partnerstva. Strani državljani zasad su uglavnom državljani susjednih zemalja u kojima nije priznato pravo istospolnim parovima i uvijek su u paru s državljaninom Republike Hrvatske.

Razgovarala Suzana Barilar
 

Vijesti iz medija