Ministar financija Lalovac: Vlada provodi strukturne reforme, pokazat ćemo da znamo i možemo upravljati javnim rashodima

„Cilj dubinske analize rashoda državnog proračuna Republike Hrvatske je utvrditi stvarne produktivne i neproduktivne proračunske troškove“, kazao je ministar i pojasnio da bi financijski efekt na proračun trebao iznositi pet milijardi kuna.

Otvarajući današnju 187. sjednicu, predsjednik Vlade Republike Zoran Milanović osvrnuo se na prosvjede branitelja i istaknuo da ministar Matić ima podršku „Ona je jasna, ne može ministar ovisiti svaki tjedan, kad god netko zagalami, o podršci premijera“, dodao je. „Ako ovakav ministar s ovakvim ratnim putem i njegovi pomoćnici koji su ovih dana fizički napadani, ako oni nisu dovoljno dobri i nemaju dovoljno povjerenja da rade ovaj posao, onda stvarno ne znam tko bi mogao raditi bolje u Hrvatskoj“, kazao je predsjednik Vlade. Istaknuo je, da u tri godine, ni jedno braniteljsko pravo sadašnja Vlada nije smanjivala, osim mirovina koje su iznad 5 tisuća kuna. „A to su mirovine koje su 2,5 puta veće od hrvatskog prosjeka. I to je vrijedilo za cijelu populaciju. Ništa drugo nije dirano. Ne zato jer bi se netko bojao, nego zato što je to naprosto ispravno i „credo“ ove vlade i ministra osobno koji je prošao nekakav ratni i logoraški put“, naglasio je i dodao da će tako i ostati. „Onaj tko se želi politički obračunavati neka to radi, to je njegovo pravo. Neka se suzdrži od nasilja, a vidjeli smo ga ovih dana nad Bojanom Glavaševićem, jer mi isto gledamo što se događa", rekao je premjer Milanović. Ponovio je da ni jedno pravo braniteljima nije dirano iz principijelnih razloga i uvjerenja. „Znamo da je velika većina tih ljudi, ogromna većina zadužila Hrvatsku i zaslužila ta prava. Ali, postoji uvijek glasna manjina, a ona nas neće pokolebati u onome što radimo", zaključio je predsjednik Vlade.

Ministar obrane Ante Kotromanović predstavio je Prijedlog uredbe o vojnom graditeljstvu, kojim se propisuje obavljanje poslova projektiranja, građenja, održavanja, uklanjanja i inspekcijski nadzor vojnih građevina, izdavanje dozvola za građenje i uporabu tih građevina, stručni nadzor građenja te posebne mjere zaštite povjerljivih podataka u vezi s time. Prijedlogom uredbe propisuju se i vrste, kategorizacija, upis u vojni katastar lokacija i vođenje registra vojnih građevina te način korištenja inženjerijskih postrojbi Oružanih snaga RH pri građenju, kao i način korištenja inženjerijskih postrojbi oružanih snaga partnerskih država. Ministar Kotromanović pojasnio je da vojna građevina koja je Uredbom o preuzimanju sredstava JNA i SSNO na teritoriju Republike Hrvatske u vlasništvo Republike Hrvatske postala vlasništvo Republike Hrvatske smatra se izgrađenom na temelju izvršne građevinske dozvole odnosno u skladu s propisima koji uređuju upravno područje prostornoga uređenja i gradnje te se smatra da takve vojne građevine imaju uporabnu dozvolu. Ova Uredba regulira postupanje s bivšim vojnim građevinama koje se predaju civilnim strukturama odnosno koje se stavljaju u gospodarsku funkciju. To područje do sada nije bilo detaljno regulirano te su investitori imali određene poteškoće kod upisa bivših vojnih građevina u katastar i zemljišnu knjigu.
 
Predsjednik Vlade Milanović kazao je da treba, što je moguće prije, izuzeti neperspektivno vlasništvo i dati ga na upravljanje lokalnim upravama, ali ne kao vlasništvo već kao prostor za planiranje investicija. Pojasnio je da lokalne sredine ne traže vojno zemljište da bi ga rasprodali nego da bi ga stavili u prostorne planove kako bi se moglo graditi i kako bi došli investitori. Naglasio je da je obveza Vlade da ta imovina ne leži neiskorištena. „Lokalna uprava ne traži vlasništvo da bi to pokupila i rasprodala već da bi se tamo nešto dogodilo, da bi se zaposlili građani, izravno i neizravno, i da bi se zarađivalo. Tu se od nas, s pravom, očekuje puno. Ne smijemo biti spori. Napravili smo puno više od svojih prethodnika, ali nije dovoljno“, zaključio je premijer Milanović. „Mi ćemo do kraja godine predati sve nekretnine kojima upravlja Ministarstvo obrane, a koje su za nas neperspektivne“, dodao je ministar Kotromanović.

Vlada je donijela Odluku o provođenju dubinske analize rashoda državnog proračuna Republike Hrvatske. Ovom Odlukom utvrđuju se obuhvat i način provođenja dubinske analize rashoda državnog proračuna Republike Hrvatske, a dubinska analiza provodi se radi izrade inačica paketa mjera koje će dovesti do smanjenja ukupne javne potrošnje, uz istodobno povećanje učinkovitosti trošenja proračunskih sredstava te uz najmanji mogući negativni učinak na postojeću razinu javnih usluga. Dubinskom analizom rashoda državnog proračuna obuhvatit će se sljedeće kategorije: rashodi za zaposlene koji se isplaćuju iz državnog proračuna, subvencije, sustav zdravstva, poslovanje agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima i porezni rashodi. Ministar financija Boris Lalovac izvijestio je da se za provođenje dubinske analize rashoda državnog proračuna osnivaju povjerenstva koja se sastoje od čelnika ministarstva i vanjskih instituta, kao što su Institut za javne financije i Ekonomski institut. „Cilj analize je utvrditi stvarne produktivne i neproduktivne proračunske troškove“, kazao je ministar i pojasnio da bi financijski efekt na proračun trebao iznositi pet milijardi kuna, koje se moraju postaviti u srednjoročni plan, što znači da se ušteda neće pokazati odmah u sljedećoj godini niti je riječ o linearnom rezanju. „Tražimo učinkovito upravljanje troškovima, a ovo je jedan od instrumenata“, rekao je ministar Lalovac. Odlukom je propisano kako je svako od povjerenstava obvezno do 1. veljače 2015. godine Središnjem povjerenstvu dostaviti izvještaj o rezultatima dubinske analize rashoda državnog proračuna kako bi se isti dostavili Vladi Republike Hrvatske na daljnje odlučivanje. „Vlada sama, bez ičijeg diktata, provodi strukturne reforme već tri godine i ovo je nastavak tih reformi gdje ćemo pokazati da znamo i možemo upravljati javnim rashodima“, istaknuo je ministar Lalovac.

Donesena je Odluka o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga Republike Hrvatske radi sudjelovanja na zajedničkoj vježbi „PLATINIUM WOLF 15“, s oružanim snagama država saveznica (država članica NATO-a i država Partnerstva za mir), koja će se održati u studenome 2014. godine u Republici Srbiji. Na vježbi će uz pripadnike Oružanih snaga Republike Hrvatske sudjelovati pripadnici oružanih snaga Republike Albanije, Republike Bugarske, Makedonije, Rumunjske, Sjedinjenih Američkih Država i Republike Srbije. Cilj zajedničke vježbe je uvježbavanje rada s nesmrtonosnim oružjem u operacijama potpore miru. Troškovi vježbe u iznosu od 50.000 kuna planirani su u financijskom planu Ministarstva obrane.

Donesena je i Odluka o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Turkmenistana o ukidanju viza za nositelje diplomatskih i službenih putovnica. „Mi smo uspostavili dosta dinamičnu gospodarsku suradnju s Turkmenistanom. Između ostalog, i naše brodogradilište Uljanik završilo je na vrijeme prvi brod koji je Turkmenistan naručio. Budući da smo cijelo vrijeme u komunikaciji s turkmenistanskom stranom, oni cijene činjenicu da je brod gotov na vrijeme i napore Vlade kako bi se ispunila ta zadaća“, pojasnila je prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. Dodala je i kako je Turkmenistan sada iskazao interes za suradnjom u pet gospodarskih područja. „Kako bi olakšali tu suradnju potpisat ću sljedeći tjedan u Turkmenistanu Sporazum o ukidanju viza za nositelje diplomatskih i službenih putovnica“, zaključila je ministrica Pusić.
 
 
 

Pisane vijesti