- Objavljeno: 20.08.2014.
Ministar Gordan Maras za Glas Slavonije: Jačanjem zadružnog poduzetništva zaustavit ćemo raseljavanje stanovništva
Početkom srpnja (2. 7. 2014. godine) stupio je na snagu novi Zakon o zadrugama koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 13. lipnja 2014. godine. U međuvremenu osnovan je i Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo te je to bila ujedno i prigoda za razgovor s Gordanom Marasom, ministrom poduzetništva i obrta RH, zbog čega se opet išlo na izmjene Zakona o zadrugama, što se time htjelo postići, čemu će služiti novoosnovani Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo te ostalim novostima veznim uz taj vrlo bitan gospodarski segment.
Izmjenama i dopunama Zakona o zadrugama unaprijedio se ustroj i funkcioniranje zadružnog sustava - ukinuo zastarjeli pristup okupljanja svih subjekata pod jednom krovnom organizacijom, neovisno o djelatnosti, veličini ili želji zadruga za udruživanjem. Transformacijom Hrvatskog saveza zadruga u Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo - HCZP, osnovana je moderna organizacija koja je u stanju pomoći zadrugama u stalnim promjenama na tržištu.
Je li osnivanje HCZP-a još jedno opterećenje državnog proračuna?
- Novoosnovani HCZP djeluje kao javna ustanova koja operativno nastavlja raditi sa zadrugama na razini komunikacije sa zadrugama i zadružnim savezima, direktnim kontaktima na terenu, rješavanjem problema zadruga, pružanjem stručne pomoći, organiziranjem edukacija, promidžbom zadružnih proizvoda, povezivanjem s ostalim institucijama i si. HCZP vodit će i brigu o zadrugarstvu na razini zakonske regulative te voditi evidenciju registriranih zadruga koja je temelj za različite analize, edukacije te promoviranje zadrugarstva. Novim ustrojem, Centru se proračun smanjuje na 800.000 kuna, za 400.000 kuna u odnosu na 2013. (koliko je imao HSZ). Time se smanjuje opterećenje na Državni proračun, iako je određeni iznos iz proračuna i dalje planiran kako bi se osiguralo obavljanje javne ovlasti.
Hoće li HCZP i naplaćivati pružanje usluga?
- Centar bi svake godine trebao povećavati prihode na tržištu i to pružanjem usluga zadrugama i zadružnim savezima kod izrade projekata, edukacijom i davanjem savjetodavnih usluga u području razvoja zadrugarstva, promicanjem zadruga i zadružnih saveza na tržištu, pružanje stručne pomoći kod umrežavanja i povezivanja zadruga i zadružnih saveza. Centru se daje prijelazno razdoblje da se pripremi za pružanje tih usluga na tržištu. Zakonom je predviđeno da se Centar financira i od potpora za provedbu projekata (EU projekti), naknada za usluge, donacija i mogućih prihoda od imovine. Zadružni savezi i dalje nastavljaju svoj rad u dosadašnjem obliku. Oni ostaju udruženja zadruga prema djelatnosti ili regiji, a njihova primarna svrha i dalje ostaje povezivanje srodnih zadruga te poticanje njihova umrežavanja. Zadružni savezi trebaju biti osnova za iskorak zadruga na šire europsko i svjetsko tržište, naravno, uz stručnu pomoć HCZP-a.
Koliko Hrvatska trenutačno ima zadruga?
- Broj zadruga u Hrvatskoj u zadnje dvije godine stagnira, prije svega jer se određeni broj zadruga briše iz Sudskog registra, jer se još uvijek nisu uskladile sa Zakonom o zadrugama, koji je stupio na snagu 31. ožujka 2011. No, istovremeno se osnivaju nove zadruge, tako da broj zadruga ima tendenciju rasta. Prema posljednjim podacima Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo, u Hrvatskoj postoje 1222 zadruge koje okupljaju 19.596 zadrugara te zapošljavaju 2759 osoba. Ukupni prihodi zadruga u 2013. iznosili su 1,7 milijardi kuna. Najveći broj zadruga (s obzirom na tradiciju) je u poljoprivredi i šumarstvu (oko 40 %), prerađivačkoj industriji, uslugama, ali posebno treba istaknuti razvoj ribarskih zadruga, zadnjih godina najpropulzivnijeg sektora u zadrugarstvu. Izmjenama i dopunama Zakona o zadrugama, zadrugama se otvara veća mogućnost razvoja poduzetničkog poslovanja, omogućuje im se aktivnije sudjelovanje na zaustavljanju raseljavanja stanovništva i stvaranju poduzetničkih prilika za mlade, žene i druge poduzetnike u područjima koje zaostaju u razvoju, unaprjeđuje se ustroj i funkcioniranje zadružnog sustava, a osnivanje zadruge i njeno poslovanje postaje izraz zajedničkih interesa njenih članova. Donošenjem Izmjena i dopuna zakona riješili su se problemi i nedostaci u dosadašnjoj regulativi koji su utvrđeni u praksi, a zadruge su dobile odgovarajuće okružje za rad koje je primjereno sadašnjem vremenu i okolnostima. Tako se ukida zastarjeli pristup okupljanja svih subjekata pod jednom krovnom organizacijom te se postojeći Hrvatski savez zadruga transformira u Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo. Time se želi stvoriti kvalitetniji i učinkovitiji institucionalni okvir za podršku i promociju razvoja zadružnog poduzetništva.
Kako ojačati gospodarski položaj zadruga na tržištu?
- Novi Zakon o zadrugama u skladu je sa Strategijom razvoja poduzetništva 2013.-2020. koja ima u cilju jačanje konkurentnosti zadrugarstva, i to kroz daljnje povećanje članstva u zadrugama, jačanje proizvodnih i uslužnih kapaciteta, lakši pristup financiranju te kontinuiranu edukaciju. Strategija služi kao temelj za povlačenje sredstava iz EU fondova za projekte zadružnog poduzetništva. Financijska omotnica 2014.-2020. na raspolaganju ima približno milijardu eura, a najmanje 40 milijuna eura predviđeno je za klastere i udruživanje. A upravo će se kroz HCZP olakšati pristup do novca iz EU i privlačenje najmanje 85 posto tih sredstava. Ukidanjem Hrvatskog saveza zadruga, zadruge se rasterećuju i parafiskalnog nameta plaćanja obvezne članarine, čime se rasterećuje financijsko poslovanje zadruga za 792.000 kuna (članarina je iznosila 55 kuna mjesečno/660 kuna godišnje), te otvaraju šire mogućnosti poduzetničkog poslovanja. Zadruge su prethodnim Zakonom bile obvezne reinvestirati 30 posto iz ostvarene dobiti u daljnji razvoj zadruge, a izmjenama se obveza reinvestiranja dobiti zadruge smanjuje na 20 posto (procjena je da će to u 2014. zadrugama uštedjeti 5.7 milijuna kuna). Uzimajući u obzir trenutačno gospodarsko okruženje, zadrugama se tako ostavlja veća sloboda odlučivanja o rasporedu dobiti, ali se s druge strane osigurava njihovo kontinuirano jačanje kroz obvezno izdvajanje za razvoj zadruge, čime se jača njihov gospodarski položaj na tržištu.
U kakvom je stanju danas zadrugarstvo u Hrvatskoj s naglaskom na braniteljske zadruge?
- Zadrugarstvo u Hrvatskoj ima gotovo 150-godišnju tradiciju, a zadnjih 20 godina razvijaju se značajniji mehanizmi koji podupiru osnivanje i djelovanje zadruga. Zadruge okupljaju pojedince i grupe koje povezuju zajednički interesi i usmjeravaju ih u poslovanje kroz sustav, čime se smanjuje siva ekonomija. Zadruge su i put za samozapošljavanje i zapošljavanje, što je posebno značajno za gospodarski nedovoljno razvijena područja, gdje se korištenje lokalnih resursa može usmjeriti u održivo gospodarstvo kroz zadruge. Zadruge svih vrsta djelatnosti u RH organizirane su u nekoliko regionalnih i strukovnih saveza (6), a do donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zadrugama bile su obvezne i članice Hrvatskog saveza zadruga. Takav golem savez okupljao je raznorodne zadruge svih vrsta djelatnosti: poljoprivredne, ribarske, obrtničke, uslužne, socijalne, stambene i si., što je otežavalo rad i funkcioniranje zadružnog sustava. Zbog različitosti interesa, članice su teže pronalazile zajednička rješenja koja bi odgovarala svima. Analiza rada zadruga ukazivala je pak na to da je u dijelu javnosti još uvijek prisutan negativan stav prema zadrugama, što se još uvijek odražava na poslovanje zadruga. Stoga je potreban daljnji rad na promidžbi zadruga da bi se zadruga pokazala onim što ona stvarno jest u Europi i svijetu: poželjan oblik gospodarskog djelovanja (u EU, prema podacima Europske komisije, danas posluje otprilike 250.000 zadruga sa 163 milijuna zadrugara (svaki treći građanin Unije) i zapošljavaju približno 5,4 milijuna ljudi). Uostalom, model koji predstavljaju zadruge u potpunosti je u skladu sa Strategijom Europa 2020, europskom strategijom za pametan, održiv i uključiv rast. No, kako nema jednostavnih, univerzalnih i zauvijek danih rješenja, koja će jednako biti primjenjiva u svim gospodarskim okolnostima, niti se ista poslovna praksa lako može preslikati iz jedne zemlje u drugu, bilo je potrebno iznaći nova, bolja rješenja i metode rada, komuniciranja s tržištem te pronaći nove, dodatne izvore financiranja. To je bio i cilj izmjena i dopuna Zakona o zadrugama. Ministarstvo poduzetništva i obrta, u suradnji s drugim ministarstvima i ostalim mjerodavnim tijelima, nastavlja stoga razvijati zadruge i zadružno poduzetništvo u RH, kroz stvaranje poticajnog okvira, povezivanje i umrežavanje zadruga, poticanjem edukacije u zadrugarstvu, promoviranjem zadrugarstva kao poželjnog i konkurentnog oblika gospodarskog djelovanja.
Razgovarala Zdenka Rupčić