Ministar Gordan Maras za Jutarnji List: Donijeli smo zakone koji bi trebali stimulirati investitore da ulažu.

Autor: Suzana Barilar

Kad će građani konačno početi osjećati pozitivne, a ne samo negativne posljedice rada Vlada?

- Ako govorimo o gospodarstvu, u drugoj polovici mandata. Recesija traje već četiri godine, naslijedili smo sveopći nered u gospodarstvu, nelikvidnost, neplaćanja, porezna dugovanja, netaknuta restruktuiranja naše industrije, neprovedene privatizacije I izostanak restruktuiranja brodogradnje. U takvim smo okolnostima počeli raditi u prvoj godini mandata. U prvoj godini napravili smo ogroman posao privatizacije brodogradilišta, rješavanje nelikvidnosti, donošenje Zakona o predstečajnoj nagodbi, brisanje iz evidencije desetina tisuća tvrtki koj su postojale samo fiktivno. Osim toga radi rasterećenja gospodarstva smo smanjili doprinose, promjenili poreznu politku, smanjili parafiskalne namete, povećali iznos za ulazak u sustav PDV-a, u dogovoru s HNB-om oslobodili kapital gospodarstvu, ali i preko HBOR-a direktnim kreditnim linijama omogućili mu da krene naprijed. U ovoj godini je naša ambicija 1,8 posto BDP-a i iza toga stojimo.

Mnogi i danas misle da je to preambiciozno?

- Preduvjet za to je da imamo 11 posto rast investicija u odnosu na 2011. godinu odnosno 9 milijardi kuna. To možda izgleda ambiciozno u odnosu na 2012. ali je ostvarivo s obzirom da smo ispunilio neke preduvjete. Donijeli smo u prvoj godini zakone koji bi trebali stimulirati investitore da ulažu.

Ali zašto onda investitori još nisu pohrlili. Što ih koči?

- Ništa ih ne koči. Dolaze investitori.

Koji konkretno? Evo i vaše je ministarstvo primalo potencijalne investitore iz Malezije, Japana, bili ste dosta po Europi. Koliko ih je u Hrvatskoj i pokrenulo investiciju?

- Zakon o poticanju investiranja i investicijskog okruženja donijeli smo lani u listopadu. A samo u moje ministratvo je dosada pristiglo preko 40 prijava u vrijednosti od 1,2 milijarde kuna.

Jesu to sve domaće investicije?

- Nisu ima nešto i stranih. Na temelju tog Zakona jedan investitor umjesto da uloži u Njemačku ili Sloveniju je procjenio da mu je gotovo dvostruko isplativije investirati u Hrvatsku.

O kome se radi?

- Ne mogu reći jer je to ipak poslovni podatak koji je u vlasništvu te tvrtke. Ali mogu reći da se radi o proizvodnoj djelatnosti i biti će investirano u jednu našu poduzeničku zonu u Slavoniji. Trebali bi zaposliti oko 200 ljudi. To nije ogromna brojka, ali je važno jer može biti dobar putokaz za druge investitore iz Austrije, Italije, Njemačke.

A hoće li svih ovih 40 prijava za investicije o kojima govorite i biti realizirano ili se samo interesiraju?

- Za sve njih odluka o investiranju je donesena, i izravna su posljedica Zakona koji smo donijeli u listopadu. Znači radi se o 40-ak investicija koje su samo mom ministarstvu podnijele zahtjev za potporom. Dakle to su posljedice zakona u samo tri mjeseca, samo u mom ministarrstvu.

Ako svatko od njih zaposli 100 ljudi proizali da će samo oni zaposliti 4 tisuće ljudi?

- Ne znam točno u brojku koliko će biti ljudi zaposleno u tim projektima. Osim toga brojeva se treba čuvati. Želim reći da se rezultati vide odnosno da smo stvorili dobre preduvjete kojima smo postali konkuretniji primjerice od Slovenije. Nakon što 1. Srpnja uđemo u EU i na zajedničko tržište biti će još tvrtki koje će tražiti dobru infrastrukutu, poticajni zakon o investiranju i kvalitetne i educirane ljude. Sve to mi imamo.

Hoće se onda konačno te lopate, koje je nekadašnji prvi potpredsjednik Čačić najavljivao prije godinu dana, i vidjeti?

- Naš plan je, kao što sam rekao, 11 posto više investicija nego 2011. Uvjeren sam da će se to desiti, kao i rast izvoza. Naime, ulaskom u EU 42 posto naših poduzeća će imati izravne koristi jer više neće biti carinskih i drugih davanja na tržištima EU. To znači da će biti konkuretniji. Samo što se Slovenije tiče direktna korist za naše tvrtke će biti 162 milijuna eura na godišnoj razini. To su veliki benefiti i uvjeren sam da ćemo nakon četiri godine recesije imati rast od 1,8 posto.

A hoće li Vlada u ovoj godini konačno uspjeti u tome da prestane rasti broj nezaposlenih. Jer Vi govorite o tome da dolaze novi investitori, ali to još uvijek nije dovoljno jer je skor prve godine mandata Vlade – 60 tisuća ljudi više na burzi?

- Ova 2013. će biti teška, ali sam uvjeren da ćemo krajem godine imati pad broja nezaposlenih u odnosu na godinu ranije. Vjerujem da će ova godina biti prekretnica i gospodarstva i broja nezaposlenih.

I sami ste sad spomenuli stanje kakvo ste zatekli kod dolaska na vlast, a to u zadnje vrijeme spominju i neki drugi ministri. Znači li to je Vladi ponestalo argumenata za branjenje loših gospodarskih rezultata pa se sad izvlači na bivšu vlast. A upravo je Milanović rekao da to nikada nećete činiti?

- Ne radi se o nedostatku argumenata već jednostavno na pitanje, zašto se nešto nije desilo u dva tri mjeseca, moramo dati odgovor. To nije kukanje zato što nam je prošla Vlada ostavila loše stanje već želimo da ljudi budu svjesni koliki je posao, u ovih 15 mjeseci, iza nas. Konkretno, u mom resoru je osigurano dvostruko više novca za programe malih i srednjih poduzetnika, te dva i pol puta , više izdanih jamstava preko Hrvatske agencije za malo i srednje gospodarstvo (HAMAG) nego što je bilo u vrijeme HDZ-a. Postoje egzaktni pokazatelji o napretku koji se dogodio. Pad BDP-a u 2012. nije posljedica pada malih i srednjih poduzetnika već velike industrije i malih prihoda od brodogradnje, petrokemije, trgovine, građevine. Mali i srednji poduzetnici su u 2012. zabilježili rast – 12 tisuća višezaposlenih u obrtu i malom i srednjem poduzetništvu u prvih devet mjeseci prošle godine. A dosada imamo otvoreno i gotovo 3 tisuće jednostavnih trgovačkih društava. Stoga smo i tu u pozitivi – imamo više novootvorenih jednostavnih trgovačkih društava i obrta nego zatvorenih obrta.

Najavili ste da će u malom i srednjem poduzetništvu ove godine biti 50 tisuća više zaposlenih. Nije li to preambicizno ako je do kraja rujna 2012. bilo 12 tisuća?

- Najavio sam da će otvarati radna mjesta i da se otvaraju kao što se vidi iz podataka za prvih devet mjeseci 2012. Rekao sam da u prve dvije godine moramo u tom resoru napraviti iskorak i on će se desiti.

Ali zar niste govorili o 50 tisuća?

- Moja najava je bila da će ovu godinu biti još više zaposlenih u malom i srednjem poduzetništvu nego u 2012.

Koliko više?

- Ne želim licitirati brojkama, ali mogu garantirati da će trend biti pozitivan. I to je bitno – da je malo i srednje poduzetništvo krenulo uzlaznom putanjom. Rezultati će zbog poticajnog zakona i ulaska u EU biti jako dobri.

Kakvi su rezultati Poduzetničkog impulsa u ovoj godini? Radi se o poticajima za poduzetnike kojima država pomaže sa 60 ili 40 posto vrijednosti projekta.

- Ove godine smo promjenili logiku dodjeljivanja sredstava koja je dosada bila „svakome ponešto, a onda odluči tko ti je simpatičniji i više ti se sviđa pa ćeš mu dati više, bez jasnih kriterija“

U Saboru ste otvoreno prozvali bivšeg ministra Popijača zbog načina dodjeljivanja potpora preko HAMAG-a? Koji su to poduzetnici dobivali potpore zato što su se „sviđali“ Popijaču?

- Napravljen je nadzor Ministarstva financija i ne mogu govoriti o rezultatima. No, činjenica je da je dodjeljivanje potpora bilo netransparetno jer kad imaš jasne kriterije onda ne možeš šaroliko tumačiti zašto si nekome odobrio potporu, a drugome ne. Meni je u interesu da sustav bude transparentan i da nema utjecaja politike osim one koja govori o programima i jasnim kriterijima. Politika, a pogotovo ministri ne smiju govoriti koji je poduzetnik bolji i treba dobiti potporu.

A koliko je bilo onih koji su za vrijeme bivše vlasti potpore dobivali političkom odlukom?

- Ne bih sada ulazio u detalje nadzora. On će biti dostupan kada Ministarstvo financija odradi cijeli posao Meni je važno osigurati da više nemamo model potpora, za koje smo u ovoj godini osigurali 730 milijuna kuna, po principu zaprašivanja odnosno dodjeljivanja svima sve , a onda netransparento nekomedati i više od toga. Ove godine imamo konkretne projekte po redoslijedu, sredstva se koriste do iskorištenja i svaki projekt će proći ocjenjivanje te evaluaciju koliko je tvrtka kapacitirana za projekt koji je predložila i koliku će on donijeti dodanu vrijednost. Nakon što budu ocjenjeni dobit će potporu u potpunom iznosu, ali ćemo cijelo vrijeme stručnim nadzorom pratiti realizaciju projekta. Želimo biti sigurni da novac koji dajemo iz proračuna odlazi na najkorisniji način.

A jesu u prošloj godini iskorištena sva sredstva za Poduzetnički impuls?

- Više od 95 posto. Neki projekti nisu opravdali sredstva i aktivirali smo da se vrate sredstva u proračun. Prvi put smo imali učinkovitu kontrolu da se vrati novac koji nije iskorišten. Imamo i konkretne rezultate Impulsa – samo u poduzetničkim zonama biti će zaposleno 2700 ljudi, a kroz jamstva HAMAG-a više od 800. Prvi puta dakle imamo konkretan rezultat za 350 milijuna kuna koliko je u Impuls uloženo lani. Svi poticaji nisu dijeljenje već investiranje jer će se kroz poreze i doprinose vratiti u proračun.

Ministar Linić je najavio rebalans i rezanje rashoda na investicijama. Hoćete li uspjeti sačuvat novac koji je u vašem ministarstvu osiguran za potpore poduzetništvu.

- Na to pitanje ću moći odgovoriti nakon što ćemo u Vladi razgovarati o rebalansu. Bitno je da se poticaji koji imaju direktan efekt na gospodarstvo i opravdavaju ulaganje te imaju brzi rezultat, ne smanjuju. Ne bi bilo dobro da se tu ide restriktivno. Zato procjenjujem da će rebalans zahvatiti one investicije koje se brzo ne vraćaju.

Jesu li po Vama Fondovi gospodarske suradnje dobar koncept i hoćete li uspjeti u svojoj namjeri da se njihovim društvima za upravljanje naknada isplaćuje na ostvarene investicije?

- Koncept na početku nije bio dobro postavljen. Ali ideja da se udruže sredstva države i privatnih investitora i da se ulaže u start up ili postojeće tvrtke je dobra i postoji u svijetu. Obzirom na nedostatak iskustva u Hrvatskoj s fondovima rizičnog kapitala, mislim da se država nije na početku dovoljno zaštitila kada je bivša Vlada postavljala sustav i krenula u cijeli taj projekt.

Jesu FGS-ovi podbacili?

- Vjerujem da se moglo više pa je i intencija svih izmjena koje je donijela naša Vlada pokušaj da se što više projekata realiziraju te da se motiviraju i Društva za upravljanje Fondovima. Uvjeren sam da ćemo ove godine imati bolje rezultate.

To želite postići i tako što bi im naknadu za upravljanje vezali uz ostvarene investicije.

- Predložili smo da se nakon prve dvije godine, naknada veže uz realiziranu investiciju. Ali kad imate ugovorni odnos više strana – investitore i Društva za upravljanje, morate postići dogovor. Vjerujem da ćemo oko naknade postići konsenzus kao i da ćemo uspjeti realizirati 760 milijuna kuna koliko je ove godine osigurano za FGS-ove, a pola od toga u proračunu.

Vaša je inicijativa da se predsjednika Hrvatske obrtničke komore bira po načelu jedan član, jedan glas?

- Prijedlog Zakona o HOK-u će ovih dana biti pušten u javnu raspravu. Mijenja se u više stavki – želimo zaštititi obrtnike od toga da djedovinom odgovaraju za slučaj da im obrt propadne, želimo da plaćaju doprinos za zapošljavanje pa da kod gašenja obrta imaju pravo na naknadu s burze, ali i omogućiti im da obrt mogu prenijeti za života. Uvodimo i mogućnost da se neka djelatnost može obavljati u kućnoj radinosti. U Hrvatskoj imamo gotovo 84 tisuće obrtnika i većina ih želi participirati u odlučivanju i radu Komorskog sustava. Do sada njih više od 95 posto nikada ni o čemu nije odlučivalo. Želimo da se obrtnike jednom u četiri godine pita koga žele da ih predstavlja na razini Hrvatske i u podružnicama. Izmjenama zakona također namjeravamo uvesti raspravu u Saboru o godišnjem izvješću o radu HOK-a. Uvjeren sam da će obrtnici biti zadovoljni s predloženim promjenama.

Je li ovo predkorak da se slična praksa uvede i za HGK?

- Bilo bi normalno da HGK jednom godišnje podnese izvješće u Saboru. To se može omogućiti jednom izmjenom zakona i ne vjerujem da bi itko bio protiv toga. Isto tako nema razloga da i oni nemaju jasan način izbora vodstva odnosno da veći broj poduzetnika može sudjelovati u tom procesu kako bi bio što demokratskiji i širi.

Što će biti sa porezom na nekretnine. Ministar Linić ga predstavlja po cijeloj Hrvatskoj, a HNS je i dalje protiv njegovog uvođenja.

- Sada traje javna rasprava. Bitno je da ukupno porezno opterećenje neće biti veće bez obzira u kojoj se formi porez bude primjenjivao. Ako radimo reformu kojom porezni sustav usklađujemo s EU i prema kojem oni koji imaju više plaćaju više, ne bi trebalo biti problema da se to primjeni i da će to svi prihvatiti. Problematično može biti jedino što se taj porez nije prije tako zvao, pa to netko može predstaviti kao nešto novo. A meni kao ministru važno je da paralaleno s primjenom tog poreza krene daljnje rasterećenje gospodarstva. Očekujem da će uz taj porez od slijedeće godine ići novo smanjenje opterećenja na plaće od daljnih dva posto. A do kraja mandata još najmanje 2 posto.

Hoće li biti poreza na nekretnine ove godine ili ne?

- Ja sam uvjeren da će biti. Ali pod uvjetom da izračuni pokažu da će ukupno porezno opterećenje za građane sa prosječnim primanjima biti manje. U tom slučaju ni građani neće biti protiv, a ne vidim niti zašto bi bio HNS.

Potpredsjednik ste SDP-a. Smatrate li da je odluka vrha stranke da Davora Bernardića zamjeni Rajkom Ostojićem bila donesena prenaglo. Zadnje istraživanje pokazalo je da Ostojić za gotovo 15 posto zaostaje za Bandićem u utrci za zagrebačkog gradonačelnika?

- Donijeli odluku i iza nje stojimo i sada – Rajko Ostojić najbolji je kandidat za gradonačelnika. Ankete mogu biti dobre kao okvir i neka informacija, ali najvažnija anketa je na dan izbora. Građani će procjenjivati tko je bolji kandidat i to ne samo tko bolje čisti snijeg već tko nudi bolju viziju upravljanja Zagrebom. A ankete govore da građani žele promjenu i drugačiji grad koji posljednje četiri godine nije dobio niti jednu proizvodnu investiciju. Na kapacitete od 7 milijardi kuna proračuna i 5 milijardi Holdinga nemamo ništa na temelju čega bismo mogli reći da se grad posebno razvio.

Ali Holdingom upravlja upravo SDP?

- Da, ali razvoj i planiranje grada vodi gradska uprava. Grad leži na ogromnom potencijalu koji protekle četiri godine nisu iskorišteni. Zagreb recimo nije iskoristio niti kune iz EU fondova. Ima toliko toga što se nije napravilo. Do lani nije bilo čak niti Strategije razvoja grada. Kolega Ostojić uskoro će predstaviti svoju viziju upravljanja Zagrebom kako bismo živjeli u kvalitetnijem gradu, u kojoj nema više sustava u jednoj osobi već timski rad, nema netrasparentnih javnih nabava i mijenjanja natječaja, niti ignoriranja propisa. Uvjeren sam da će Ostojić dobiti izbore.



Vijesti iz medija