Ministar Jakovina za Jutarnji list: Cilj nam je imati veću proizvodnju i obrađene njive

Nije prošlo ni pet minuta nakon što je u petak poslijepodne iz kabineta ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine stigao autorizirani intervju o saborskoj raspravi o prijedlogu Zakona o poljoprivrednom zemljištu, na mejl je stigla i druga obavijest. Priopćenje Ministarstva o povlačenju iz dućana Dukatovog i Vindijinog mlijeka zbog prisutnosti opasnog aflatoksina uzbunilo je javnost, pa smo intervju nastavili i u subotu. Naravno, problemi sa zagađenim mlijekom dobili su prioritet ispred zemljišne reforme.

Ministre, dva dana ste na sjednici Sabora slušali raspravu o prijedlogu Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Kakvi su vaši dojmovi? Jesu li vas zastupnici iznenadili pokojim pitanjem ili primjedbom?

- Očekivali smo da će to biti oštra i bučna rasprava obzirom da je parlament politička pozornica na kojoj se prikupljaju politički bodovi, posebice sad kad se približavaju lokalni izbori. Zato je i bilo previše populizma, demagogije i predizborne retorike, posebno u izlaganjima nekih pojedinaca i stranaka koje su dugo godina kreirale i vodile poljoprivrednu politiku, a u raspravi prikazivali sebe kao svece koji su sve radili dobro, čak što više odlično. Da je tako kako tvrde, ne bi sve ove godine ovoliko državnog poljoprivrednog zemljišta stajalo neobrađeno, proizvodnja stalno padala, a uvoz hrane rastao. Čudno je da su kritičari iz HDZ-a i HSS-a bili glasni, a upravo su oni vodili poljoprivredu dugi niz godina i doveli nas do ovako lošeg stanja sa kojim nitko nije zadovoljan. Da ne spominjem tek podjelu zemlje na lokalnoj razini gdje su uglavnom bili i na vlasti.

Kritike oporbe su dvojake: zamjera se zakonu da protežira krupni kapital i spominje se diskriminacija lokalne samouprave pri odlučivanju o dodjeli koncesija. Da odmah objasnimo koji su kriteriji i što se boduje na natječajima za koncesiju?

- Prvenstveno nije riječ o koncesiji nego o zakupu poljoprivrednog zemljišta. Mi stalno ponavljamo da Zakon ne ide na ruku ni velikima ni malima nego istinskim poljoprivrednim proizvođačima koji žele proizvoditi. Ne postoje veliki i mali nego samo dobri i loši proizvođači, proizvođači koji žive i rade za i od poljoprivrede i oni kojima je to dopunska djelatnost ili poligon za špekulacije s poticajima . Cilj nam je imati veću proizvodnju i obrađene njive. Kad odete na teren, u bilo koje selo, i pitate ljude kako se u zadnjih deset godina raspolagalo poljoprivrednim zemljištem, dobit ćete najbolji odgovor kako se to radilo na lokalnoj razini. Sada se pokušava prikazati kako je to bilo idealno, a svi znamo da nije. Da nešto nije bilo dobro vidi se iz brojki koliko je zemlje stavljeno u funkciju do sada – u deset godina manje od 30% državnog zemljišta je stavljeno u funkciju poljoprivredne proizvodnje. A kad nešto nije dobro to treba mijenjati.

Pravo prvenstva pri zakupu ostvariti će na osnovu gospodarskog programa koji nosi do 60 bodova, dosadašnjeg mirnog posjeda 20 bodova i visine ponuđene zakupnine do 20 bodova.

Gospodarskom programu je dana značajna važnost jer upravo putem njega će istinski proizvođači na osnovu rezultata svoje proizvodnje biti u prioritetu za zakup zemljišta. U Programu ce se bodovati poljoprivreda kao primarna djelatnost, dosadašnje poslovanje gospodarstva, tip proizvodnje, tehničko-tehnološka cjelina, broj zaposlenih, raspoloživa mehanizacija, broj uvjetnih grla (ako je u pitanju stočarstvo), stručna sprema sudionika natječaja, udaljenost zemljišta koje je predmet zakupa od gospodarstva…

Za gospodarski program imamo određene parametre koji će se vrednovati i nabrojeni su u prijedlogu Zakona, a način vrednovanja tih kriterija će donijeti Vlada svojom Uredbom. U izradi/pripremi Uredbe će pored stručnjaka biti uključeni predstavnici OPG-ova, poljoprivredne komore,…

Zašto u zakonu piše da obiteljska gospodarstva nemaju prioritet na natječaju kada su ona u Strategiji razvoja poljoprivrede opisana kao nositelji razvoja poljoprivrede?

- U Zakonu nigdje ne piše da obiteljska gospodarstva nemaju prioritet. Postoje kriteriji od kojih je najvažniji gospodarski program. Svaki naš poljoprivrednik danas zna napraviti kalkulaciju, zna svoju bilancu i ono što planira proizvoditi i raditi. Cijelo vrijeme se podcjenjuje proizvođače-seljake i tvrdimo kako su nepismeni i nesposobni napraviti gospodarski program. Takav stav je jako loš, ruši nam svima samopouzdanje i vjeru da možemo napraviti reformu koja će donijeti veću proizvodnju, zaposlenost, veći dohodak za ljude koje se bave poljoprivredom. Poljoprivredna savjetodavna služba, djelatnici agencija i ministarstva biti će dodatna podrška i pomoć poljoprivrednim proizvođačima i pri izradi programa, ali i kontroli i unaprijeđenju same proizvodnje, ne želim u sustavu imati činovnike i birokrate, već stručne djelatnike koji će biti servis i partner proizvođačima kako bi proizvodili više, bolje i jeftinije.

Lokalnoj samoupravi oduzeli ste odlučivanje o koncesijama zbog dosadašnjih mutnih poslova oko prodaje i zakupa zemljišta. Imate li kakve konkretne brojke inspekcijskog nadzora. Koliko je bilo takvih slučajeva i koje su županije prednjačile u tome?

- Primjena prethodnog Zakona u praksi je pokazala da postoje brojne zapreke koje usporavaju proces raspolaganja putem prodaje, zakupa i dugogodišnjeg zakupa. Svi natječaji koji nisu bili provedeni sukladno Zakonu nisu mogli dobiti suglasnost ministarstva. Treba istaknuti da su svi ugovori slani nadležnom državnom odvjetništvu na mišljenje. Vjerujem da je potrebno napraviti i dodatne kontrole površina koje su dane u zakup ili su prodane, za koje su uloženi prigovori, žalbe ili tužbe kako bi se utvrdile i ispravile nepravilnosti. Vrlo često se može čuti da imamo dosta slučajeva da ljudi koji su dobili zemlju u koncesiju ili zakup istu daju u podzakup ili se bave sličnim radnjama koje ne bi smjele biti dopuštene. Mi svakodnevno dobivamo pritužbe i putem kontrola i inspekcijskih nadzora postupamo u takvim predmetima.

Pa i u saborskoj raspravi su vas kritizirali neki od župana i gradonačelnika koji su radili malverzacije. Zašto niste reagirali i to im javno rekli? (ovdje bi bilo dobro navesti koji su to, recimo Vinković)?

- Nisam se htio upuštati u jeftini populizam i osobna prepucavanja, jer mi je cilj novim Zakonom zaista krenemo u reformu i postići konsenzus oko važnog pitanja – kako zemlju početi obrađivati, kako ju dati u zakup onima koji stvarno proizvode, kako pokrenuti novo zapošljavanje, rast domaće proizvodnje, te smanjivanje uvoza.

Župan Jakovčić zakupio je u Istri preko 61.000 kvadrata zemljišta, a nema niti jednog zaposlenog u OPG-u.

Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu kroz gospodarski program jasno definira da prioritet u dodjeli poljoprivrednog zemljišta u zakup imaju poljoprivredni proizvođači koji žive i rade od poljoprivrede. Odgovor na pitanje koje ste postavili trebate potražiti kod predstavnika jedinica lokalne samouprave koji su provodili natječaj i donosili odluke, te ministra koji je tu odluku potvrdio.

Puno je priče oko Agencije za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem. Možete li reći koji stručnjaci će konkretno odlučivati o izboru najboljih ponuđača?

- Agencija za poljoprivredno zemljište ima stručne djelatnike (većinom agronome) koji su većinom iz sustava i raditi će svoj posao odgovorno, stručno i u skladu sa zakonom. Ne treba dovoditi u sumnju stručnost ljudi iz ministarstva i naših Agencija koji su svakodnevno na terenu i znaju raditi svoj posao. Ne znam zašto tolika sumnja prije nego što je Zakon donesen i prije nego se vidi kako će on zaživjeti u praksi. Unutar naših Agencija ima stručnjaka koji će donositi odluke, ali će se znati točni kriteriji i neće biti voluntarizma jer će se sve provjeravati i dati izračunati.

Kada će se znati njihova imena, hoćete li raspisati natječaj ili...?

- Iako je Agencija osnovana još 2009.godine do 2012.godine nije radila posao za koji je osnovana (i po starom zakonu). Prošle godine prebacili smo dio stručnjaka iz naših iz Ministarstva i drugih naših institucija, te je Agencija počela raditi poslove sukladno postojećem Zakonu i pripremati se za veliki posao koji nam predstoji po novom Zakonu. Dio novih djelatnika će biti zaposlen, ali nećemo gomilati birokratski aparat kako tvrde neki, nego ćemo prvenstveno staviti u funkciju djelatnike koji već rade u sustavu javne uprave da i na terenu rade u ovaj važan posao.

Kako ćete izbjeći politizaciju, moraju li to biti izvanstranačke osobe?

- Pa recite mi da li se proteklih 20 godina gledalo tko je u kojoj stranci bio u Ministarstvu poljoprivrede ili na lokalnoj razini i donosio odluke vezane za poljoprivredno zemljište? Javno ne, ali se na lokalnoj razini jako dobro zna tko je gdje imao vlast, tko je zemlju dobio i iz koje je stranke bio. Mediji bi trebali malo otići na selo i pitati ljude koji su imali farme sa 100 i više krava, nisu dobili zemlju, a dobili su je ljudi koji se nikada nisu bavili poljoprivredom. Sve je to bilo u okvirima zakona, ali su odluke donošene prema diskrecijskom pravu. Naši ljudi će prije svega biti stručnjaci koji će uvažavati kriterije i gospodarski program. I to je cijela istina. Da će biti nezadovoljnika hoće, kao što se i pokazuje koliko je Zakon dočekan na nož. No, odabir će ovaj puta biti mjerljiv i neće biti moguće da netko dobije zemlju i ne obrađuje je, nego uzima poticaje i čeka da cijena zemlje naraste da ju proda. Svake ćemo godine imati pregled kako se proizvodi i da li je zemlja u funkciji proizvodnje, a ne kao što je često bila do sada u funkciji dobivanja poticaja.

Druga primjedba oko pogodovanja krupnom kapitalu je gotovo pala u vodu nakon što je predsjednik Uprave Agrokora Ivica Todorić izjavio da se neće natjecati ni za jednu koncesiju za državno zemljište. Kako ste doživjeli ove njegove riječi?

- Gospodin Todorić je predsjednik uprave velikog i značajnog sustava za hrvatsko gospodarstvo, ali i regiju, sustava koji je imao veliki broj značajnih investicija u poljoprivredni sektor s vizijom unapređenja hrvatske poljoprivrede. Uvjeren sam da bi i g.Todorić bio sretniji da u Hrvatskoj postoji veliki broj okrupnjenih OPG-a koji imaju prinose na razini EU i cijene koje su konkurentne, a ne jako veliki broj proizvođača koji jedva preživljavaju na malim površinama, s malim prinosima i visokim cijenama. Agrokor, odnosno njegove kompanije, razvijaju kooperaciju i vjerojatno u tom smislu i žele da Hrvatska ima što više uspješnih i konkurentnih OPG-a s kojima mogu surađivati.

Todorić je rekao da ni ne zna što piše u zakonu. Ne mislite li da je to promašaj u prezentaciji zakona što najvećem proizvođaču hrane niste prezentirali tako veliku zemljišnu reformu?

- Ovo je Vaša prilično paušalna ocjena. Gospodin Todorić ima jako veliki broj tvrtki u Agrokor koncernu kako u RH tako i na drugim tržištima, a ima menadžere koji se bave svojim core biznisima. Oni koji su vezani za poljoprivredi, sigurno su pozorno pratili kroz javne prezentacije i rasprave novi Zakon i s njim su upoznati.

Je li itko iz Agrokora zatražio sastanak kod vas nakon najave reforme?

- Kroz naše Savjete i Vijeća, na tjednoj razini, u kontaktu sa svim proizvođačima, pa tako i sa predstavnicima Agrokora se razgovara o nizu problema u poljoprivredi, pa tako i o zemljišnoj reformi i svim drugim strateškim odlukama koje mogu pokrenuti novi razvoj u poljoprivredi.

Kako to komentirate? Ako tako velika korporacija nema interesa obrađivati zemlju gdje je računica seljaku?

- Agrokor obrađuje zemlju i kao što je svima poznato, ostvaraju u poljoprivredi značajne rezultate. O tome bi Vam najbolje mogli pričati ljudi iz njihovih kompanija koji su primjerice od Belja napravili odličnu poljoprivrednu tvrtku koja ima vrhunske prinose u ratarstvu, stočarstvu. Izuzetno je pozitivno što svoje znanje žele i kroz sustav kooperacije transferirati na selo, te tako pomoći našim proizvođačima da podignu svoju konkurentnost.

Šef Agrokora se požalio da je od 100.000 hektara zemlje u Slavoniji ostao bez 70.000 hektara koje mu je Ministarstvo oduzelo zbog povrata grofu Eltzu. Što znate o tome?

- Ministarstvo poljoprivrede ne raspolaže podacima o tome koliko je do sada riješeno zahtijeva za povrat i koliko je oduzete imovine (uključujući i poljoprivredno zemljište) do sada vraćeno bivšim vlasnicima. Provedba Zakona o naknadi za imovinu oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, u nadležnosti je Ministarstva pravosuđa. Za postupke povrata oduzete imovine nadležni su i provode ih Uredi za imovinsko-pravne poslove u županijama. Da li će se podnositelju zahtjeva za povrat priznati pravo na naknadu i kojem obliku (povrat oduzetog zemljišta, zamjensko zemljište ili naknada u novcu – obveznice RH) odlučuje Ured za imovinsko-pravne poslove u županiji koji vodi postupak. U odnosu na povrat oduzete imovine, a u svezi provedbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu, jedinice lokalne samouprave bile su dužne kod izrade Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske za svoje područje, osigurati dovoljno površina za povrat sukladno podacima koje su im dostavili nadležni Uredi za imovinsko-pravne poslove. Jedinice lokalne samouprave su kod izrade Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske za svoje područje, i postupale su na navedeni način, a Ministarstvo poljoprivrede je o istome vodilo računa kod izdavanja suglasnosti na navedene Programe.

Jedno od pitanja u saborskoj raspravi bilo je i oko bilanciranja proizvodnje. Ne zna se gdje će se i što proizvoditi i u kojim količinama?

- Mi smo u proizvodnji hrane samodostatni u samo sedam proizvoda i nedostaje nam jako puno voća i povrća, mesa. U žitaricama smo dobri, ali i tu ima prostora za rast i povećanje proizvodnje. Uvjeren sam da je proizvodnja hrane već sad dobar posao, jer je hrana postala važna na globalnom tržištu i bit će sve više. Raste potrošnja u svijetu, raste potražnja sirovina za proizvodnju biogoriva i sve to utječe na ciklički rast cijena na svjetskom tržištu. Promijenila se i klima i to utječe na cijene. Dakle, sve je to predispozicija da proizvodimo više, prvo za nas same, za naš turizam, a onda i za izvoz. Danas se hrana može prodati na svjetskom tržištu, ali treba imati konkurentne cijene.

Evo uzmimo primjer cikle. Kako netko u Slavoniji može biti konkurentan u proizvodnji, preradi i konzerviranju cikle kada je sav taj posao daleko jeftiniji koji kilometar dalje u BiH ili Vojvodini?

- Odgovorit ću Vam protupitanjem. Kako je moguće da je u zadnjih godinu-dvije nekoliko proizvođača počelo proizvoditi češnjak i to im je isplativo? Jer su shvatili da se radi o proizvodu kojeg nedostaje. Proizvode ga po konkurentnoj cijeni i sve prodaju, povećavaju proizvodnju. Čini mi se da ste upravo Vi i pisali tim proizvođačima. Isto je i sa ciklom. Ne mogu ja, kao ministar, nekome narediti da proizvodi ciklu. Ali ako netko to želi, pa se primjerice udruži u zadrugu, proizvođačku grupu sa drugim proizvođačima, vrlo je moguće i da proizvodnja cikle uspije. Činjenica je da naši susjedi proizvode jeftinije, ali kod njih je i niža cijena rada, niži su troškovi. Osim toga, isto tako Vas mogu pitati o uspješnosti dosadašnjih poljoprivrednih politika, kad naši susjedi bez poticaja proizvode više i po daleko nižim cijenama, a kod nas je, uz sve veće poticaje i izdvajanje novca poreznih obveznika proizvodnja stalno padala, a cijene su bile veće nego u regiji i na svjetskom tržištu.

Koje ste primjedbe seljaka čuli u četvrtak u Kutjevu i zašto ne možete udovoljiti njihovim zahtjevima za legalizaciju objekata za jednu kunu?

- Najveći dio primjedbi odnosio se na isplatu poticaja i strahove vezano za Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Kada je riječ o poticajima, isplata je već krenula prošlog tjedna i isplaćeno je oko 230 milijuna kuna i nastaviti će se tijekom idućeg tjedna. Ono što smo obećali smo i napravili, krenuli smo sa isplatom u siječnju, iako je zakonska obveza isplate do kraja lipnja. Svjesni smo da proizvođačima treba novac za proljetnu sjetvu, no isplata ide prema dinamici koliko je moguće povući novca iz proračuna. Svi znamo kako je stanje financija države i moramo imati razumijevanja. Primjedbe na račun Zakona o poljoprivrednom zemljištu uglavnom se odnose na njihove strahove da će biti zakinuti OPG-i što nije istina. Puno je polu informacija na terenu, ali je činjenica da se seljaci slažu kako prijašanji model nije bio dobar i kako nam treba novi, brži, pošteniji i efikasniji. Mislim da ćemo u konačnici dobiti podršku kad Zakon bude usvojen i cijeli proces krene. Kada je riječ o legalizaciji poljoprivrednih objekata, na žalost, legaliziranje za jednu kunu opet zahtjeva uzimanje novca od poreznih obveznika kao što je to bilo ranijih godina, a i nije pošteno prema onim proizvođačima koji su svoje objekte na gospodarstvu radili uz sve potrebne dozvole, papire i troškove. Cijena legalizacija poljoprivrednih objekta je maksimalno snižena, možda još ima prostora da se neki troškovi spuste, no uvjeren sam da će legalizacijom poljoprivrednici na kraju profitirati jer je to jedan od uvjeta da mogu aplicirati za EU fondove. To je ulog za budućnosti. Svi bi mi danas htjeli da nam banke otpišu dugove za stambene i druge kredite, ali na žalost postoji financijska logika i granica isplativosti.

Prisutnost aflatoksina u mlijeku naših dvaju najvećih mlijekara cijeli vikend je uznemiravalo javnost. Što su točno utvrdile vaše nadležne službe?

- Odmah je po dobivanju pozitivnog testa orijentacijskom metodom na Hrvatskom Veterinarskom Inistitutu organiziran odlazak nadležne veterinarske inspekcije u službene kontrole u Vindiju i Dukat. Zbog orijentacijskom metodom utvrđenih nešto povišenih koncentracije Aflatoksina M1 u navedenom mlijeku, uzorci su poslani na potvrdni test u Beč kako bi bili sigurni da se stvarno radi o tom mikotoksinu i tim koncentracijama. Bez obzira na to što nismo imali rezultate potvrdnog testa upozorili smo potrošače a proizvođačima naložili povlačenje tih šarži mlijeka iz prodaje, te poduzeli mjere za otkrivanje izvora ulaska tog mikotoksina u mlijeko.

Objasnite nam zašto je informacija o zaraženom mlijeku došla iz BiH ? Tko i koliko često kontrolira prisutnost aflatoksina i drugih štetnih tvari u stočnoj hrani, posebno u kukuruzu koji je lani stradao zbog suše?

- Uprava veterinarstva BiH je u okviru pojačanog nadzora ulaska svih namirnica u BiH (posljedica naše kontrole njihovog mlijeka) isto tako samo orijentacijskom metodom dokazala prisutnoat Aflatoksina u mlijeku i o tome nas pismeno obavjestila na što smo mi odmah reagirali po potvrđenom orijentacijskom testu napravljenom na HVI. RH, Ministarstvo poljoprivrede, Uprava veterinarstva, u okviru Državnog monitoringa prisustva rezidua i Plana monitoringa za hranu za životinje usklađenog i određenog EU propisima kontrolira mlijeko i stočnu hranu u kojoj do sada nije potvrđen Aflatoksin, osim u jednom slučaju stočne hrane koja je neškodljivo uništena. U RH nije bilo značajne pojavnosti mikotoksina, što se može zaključiti i iz nalaza dobivenih u sklopu Državnog programa monitoringa (koji se u RH provodi od 1998. godine) kao i iz Plana monitoringa hrane za životinje, što ne znači da u ovoj godini taj nadzor neće biti pojačan. Planom monitoringa za hranu za životinje od 1.05 2012. do 1.1.2013. pretraženo je 98 uzoraka na mikotoksine a samo je jedan bio pozitivan. Posebno na Aflatoksin pretražen je 29 uzoraka sa 1 pozitivnim nalazom. Prema propisima EU dužni smo kontrolirati 10% mlijeka na farmi i tijekom prošle godine nije bilo niti jednog pozitivnog nalaza. Treba naglasiti da svi naši propisi usklađeni sa EU traže od proizvođača odnosno mljekara puno veći angažman i odgovornost u kontroli proizvoda kroz HACCP sustav samokontrole. Njegovo provođenje kontrolira veterinarska inspekcija. U slučaju značajne pojavnosti neke tvari ili saznanja o mogućoj opasnosti proizvođači su dužni načiniti analizu opasnosti svojih proizvoda i u skladu s tim u svojim procedurama odrediti koliko će čega morati sami slati na analizu. Kontrola će u ovoj godini biti pojačana kako u priozvodnji stočne hrane tako i u proizvodnji i uvozu mlijeka, posebno u svijetlu saznanja na situacije u zemljama oko nas.

Iz Dukata je stigla kritika Ministarstvu da će zbog neučestale kontrole kvalitete mlijeka na sebe preuzeti taj posao kod kooperanata. Kako to komentirate, kontrolirate li dovoljno kvalitetu mlijeka i koliko često?

- Kontrola mlijeka je kao što sam već rekao propisana pravilnicima i njezina učestalost ovisi o dobivenim nalazima. Veterinarski inspektori organiziraju uzimanje mlijeka prema državnom planu monitoringa rezidua na tvari koji su unaprijed određene planom , a jedna od njih je i aflatoksin, te provode mjere ukoliko pristigne sumnjiv ili pozitivan nalaz te provode istragu i zabranjuju predaju mlijeka sve dok se ne dokaže da mlijeko udovoljava pripisanim kriterijima. Naravno da će tijekom ove godine broj službenih kontrola biti veći u skladu sa dobivenim nalazima što se mlijeka i stočne hrane tiče. S druge strane, mljekare su obvezne raditi analize sukladno odredbama pravilnika o mikrobiološkim kriterijima za hranu, koji ako ne predviđa analiziranje na aflatoksine obvezuje da svaki subjekt u poslovanju s hranom, pa tako i mljekare koji u okviru svog HACCP plana (plan samokontrola), nakon izvršene analize rizika, trebaju uključiti i analize na pojedine tvari sukladno prepoznatim opasnostima. Ako je Dukat dao takovu izjavu onda je to netočno i nekorektno jer su iz važećih propisa obvezni kroz svoj sustav kontrolirati i proizvoditi zdrav, siguran i kvalitetan proizvod koji će ponuditi potrošačima. Shodno tome, očito je da ćemo dodatno morati pojačati kontrole i u samim mljekarama.

Možete li s punom odgovornošću reći da je mlijeko koje pijemo zdravstveno ispravno?

- Mogu, jer je i ova situacija pokazala da sustav funkcionira i da su naše reakcije više nego brze. Dakle i u svakom drugom slučaju sumnje ili pojave nekih nsuklandosti, čega nažalost uvijek može biti, što nije nešto što se dešava samo kad nas već i u cijeloj EU,regirat ćemo odmah i javnost upoznati sa svim činjenicama.

Koliko ste pojačali kontrolu?

- Pojačana je kontrola mljekara, ali i isporučitelja mlijeka sa farmi jer se želi otkriti koji od kooperanata imaju eventualno neadekvatnu hranu. Još jednom je važno naglasiti da se radi o orijentacijskom testu i da za sve daljnje korake treba pričekati nalaz iz Beča kao jedini mjerodavan,što nas ne spriječava da u međuvremenu provodimo sve već navedene mjere. Isto tako, kao što sam već rekao, dodatno smo pojačali kontrolu uvoza, da se ne bi našli situaciji da uvezemo mlijeko zdravstveno ili higijenski neispravno.



Vijesti iz medija