Ministar Lalovac: Država će HPB dokapitalizirati s 245 milijuna kuna, odradili smo još jedan težak zadatak

Predsjednik Vlada Zoran Milanović podsjetio je kako je HPB ostavljena u vrlo lošem stanju, te da je u prvom pokušaju privatizacije odbijena ponuda jedne velike banke. „Ali ovo sada je ispalo stvarno dobro“.

Na današnjoj 256. sjednici Vlade Republike Hrvatske donesen je Nacionalni program željezničke infrastrukture za razdoblje od 2016. do 2020. godine. Program je temeljni dokument koji određuje prioritete razvoja, izgradnje, osuvremenjivanja, obnove i održavanja funkcionalnosti željezničkog infrastrukturnog sustava i donosi se u skladu s važećom Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske (2014.- 2030.). U razdoblju od 2016. do 2020. godine, glavni izvori financiranja Programa bit će državni proračun, fondovi Europske unije i sredstva Svjetske banke. Ukupna potencijalno raspoloživa sredstva predviđaju se u iznosu 16.949.403.866,66 kuna, sa sljedećom strukturom: 7,192 milijardi kuna (42,44 posto) iz državnog proračuna uključujući kreditna zaduženja uz garanciju Republike Hrvatske, 7,717 milijardi kuna (45,53 posto) iz fondova EU, 1,190 milijarde kuna (7,02 posto) iz prihoda od prodaje, 674,3 milijuna kuna (3,98 posto) iz ostalih poslovnih prihoda i 338,437 milijuna kuna (2 posto ) iz sredstava Svjetske banke.
 
Vlada je prihvatila Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije i Europskih strukturnih instrumenata za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2014. godine i Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije i Europskih strukturnih instrumenata za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2014. godine te ih uputila Hrvatskom saboru. „U razdoblju od 2007. do 2014. godine, u prošloj je godini napravljen najveći pomak i ugovoren ogroman iznos sredstava, ali i veliki dio njih isplaćen“, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić. Naglasio je da danas imamo ugovoreno milijardu i 400 milijuna eura, što je više od ukupne alokacije za prethodno razdoblje. Također, rekao je da je oko 50 posto sredstava isplaćeno, što znači da su ti projekti realizirani. U okviru nove financijske perspektive 2014. – 2020. otvoreno je oko 4 milijarde vrijednih javnih natječaja, a do kraja godine bit će ih još toliko: „Do kraja godine imat ćemo javnih, otvorenih poziva za korištenje sredstava Europske unije u vrijednosti od 8 milijardi eura“. Potpredsjednik Grčić dodao je i da je Hrvatska, što se tiče povlačenja sredstava Europske unije, u plusu 200 milijuna eura. „Proces je ubrzan, ide se dobrim putem i to daje snažan impuls investicijskoj aktivnosti u Republici Hrvatskoj. U drugom kvartalu ostvarili smo rast investicija, što se dogodilo prvi puta nakon 2008. godine“, istaknuo je potpredsjednik Grčić.
 
Društvu Zračna luka Dubrovnik d.o.o. dana je suglasnost za kreditno zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak te kod Europske investicijske banke, radi financiranja projekta „Razvoj Zračne luke Dubrovnik“. Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić ponovio je da gradnju Zračne luke, to jest terminala, sufinancira Europska unija u iznosu od 158 milijuna eura, a ostatak od 88 milijuna eura mora osigurati Zračna luka. Vlastitim sredstvima osigurava 56 milijuna, a ostatak putem kredita. „Ovo su dva takva kredita, kod HBOR-a na iznos od 79 milijuna kuna, a kod Europske investicijske banke na iznos od 7 milijuna eura“, kazao je ministar. Predsjednik Vlade Zoran Milanović dodao je da je ukupni iznos za gradnju Zračne luke Dubrovnik malo manji od iznosa za gradnju budućeg Pelješkog mosta te da je i gradnja Zračne luke Dubrovnik ogromna investicija.
 
Ministar financija Boris Lalovac govorio je o davanju državnih jamstava u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak i objasnio da se daje jamstvo za gradnju četiri broda društvu Uljanik d.d., u ukupnom iznosu od 210 milijuna eura. Dodao je da su brodovi za dva naručitelja, za jedan brod je naručitelj iz Kuvajta, a za ostala tri iz Kanade. „Bitno je da su i u 2016. godini kapaciteti Uljanika sto posto puni, dok su u 2017. godine puni 90 posto“, rekao je ministar Lalovac, istaknuvši da brodogradilište ima snažnu podršku Vlade.
 
Također, Vlada je dala suglasnost i jamstvo za zaduženje Hrvatskim cestama kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Ministar Hajdaš Dončić pojasnio je da u 2015. godini ukupno kreditno zaduženje Hrvatskih cesta može biti milijardu i 736 milijuna kuna, a ovo zaduženje je u okviru limita i iznosi 720 milijuna kuna, s kamatnom stopom od 4 posto. „Zaduženje isključivo služi za dovršetak projekata koji su započeti, a to su južna obilaznica Osijeka, Virovitica-Suhopolje, Popovec-Zabok i podvožnjak ispod željezničke pruge u Slavonskom Brodu“, kazao je ministar.
 
Ministar financija Boris Lalovac predstavio je Odluku o sudjelovanju u povećanju temeljnog kapitala društva Hrvatska poštanska banka d.d. Zagreb. Podsjetio je na nalaz Hrvatske narodne banke koji je predvidio dokapitalizaciju Hrvatske poštanske banke sa 550 milijuna kuna. Ministar Lalovac je naveo da je dokapitalizacija provedena sukladno mišljenju Europske komisije. Izvijestio je da su danas, u 12.00 sati, uplaćeni iznosi od strane privatnih investitora u ukupnoj vrijednosti od 305,9 milijuna kuna, što znači da je razlika od 245 milijuna kuna osigurana u rebalansu državnog proračuna. „Uspješno završena priča o dokapitalizaciji, još jedan težak zadatak koji smo odradili i HPB može ići svojim putem“, istaknuo je ministar. Predsjednik Vlada Zoran Milanović podsjetio je kako je HPB ostavljena u vrlo lošem stanju, te da je u prvom pokušaju privatizacije odbijena ponuda jedne velike banke, jer je ponuda ocijenjena poslovno nepovoljnom. „Ali ovo sada je ispalo stvarno dobro“, dodao je.
 
Donesene su odluke o ukidanju dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu u sedam istražnih prostora. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izvijestio je da je Ovlaštenik dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu u istražnim prostorima, konzorcij Marathon Oil i OMV tijekom srpnja odustao od sklapanja ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika. Po odustajanju Ovlaštenika dozvola, Stručno povjerenstvo za provođenje javnog nadmetanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika predložilo je Vladi Republike Hrvatske ukidanje prethodno izdanih dozvola.
 
Ministar Vrdoljak istaknuo je da je projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika bio velik izazov, dodavši da je za njega postavljeno sistemsko rješenje, ukupni institucionalni okvir te su stečeni znanje i iskustvo. Ministar je naglasio da je ovaj projekt aktualizirao temu resursa koje imamo na jako transparentan način, pa je tako po prvi put napravljena studija utjecaja na okoliš Jadrana i kopna. „Pristup nam je od samog početka podrazumijevao dugoročno održiva rješenja i odgovorno upravljanje našim resursima. Zbog toga je potpuno neozbiljno i iluzorno očekivati da ćemo kao ozbiljna Vlada donijeti odluke na zadnjoj sjednici“, kazao je ministar, zaključivši da investitori razumiju takav pristup i ne žele biti dio pretkampanjskih tema te su spremni pričekati nekoliko mjeseci.
 
„Posao je odrađen praktički sto posto i nakon izbora se ide dalje“, dodao je predsjednik Vlade Milanović.
 

Stranica | Odluke i sjednice Vlade