- Objavljeno: 29.12.2014.
Ministar Lalovac za Slobodnu Dalmaciju: Vlada je ozbiljna u kontroli rashoda i smanjivanju deficita
Glavni zadatak u 2015. bit će nastavak borbe za racionaliziranje rashodovne strane proračuna. To mora biti jasno svim ministrima, za to imam jaku podršku premijera Zorana Milanovića i to će nam biti prioritet, odgovorio je Boris Lalovac, ministar financija, na pitanje što vidi kao najveći izazov za državne financije u idućoj godini u intervju koji smo vodili ovog vikenda. Prvih šest mjeseci svojeg mandata u 2014. ocijenio je zadovoljavajućim, a kao jako pozitivne stvari izdvojio je izmjene Zakona o porezu na dohodak, privođenje kraju uvođenja sustava otpisa ili moratorija dugova najugroženijih građana i početak jače borbe za smanjivanje rashoda državnog proračuna. Naše prvo pitanje odnosilo se upravo na stanje državnog proračuna za 2014., odnosno razinu deficita državnog proračuna. Odgovarajući na to pitanje, ministar je odmah, bez prenemaganja, odgovorio kako je razočaran ponašanjem nekih ministara kada je posrijedi odnos prema štednji novca poreznih obveznika.
- Sa 24. prosincem, dakle za Badnjak, manjak državnog proračuna iznosio je 14,5 milijardi kuna, ali kako posljednjih dana u godini ne očekujemo veće troškove, a stići će još prihodi od PDV-a, očekujem da bi konačni godišnji manjak mogao iznositi oko 13,5 milijardi kuna. To bi bilo dvije milijarde kuna manje u odnosu na planirani deficit drugim rebalansom proračuna iz studenog ove godine, koji je bio projiciran na 15,6 milijardi kuna. Ali, mogli smo i bolje, mjesečni deficit u prosincu mogao je biti i manji da su svi ministri bili još racionalniji. Opet se događalo da neki ministri u prosincu od Ministarstva financija traže unutarnje preraspodjele, što pokazuje da su loše planirali svoje proračune. Nije tu bila riječ o, relativno gledano, prevelikom novcu, ah to znači da treba još bolje planirati rashode i da se može još više uštedjeti. Loše planiranje rashoda je neodgovorno, jer je bitna svaka kuna poreznih obveznika i na to ćemo se morati početi navikavati. Moram kazati kako premijer Milanović čvrsto podržava politiku racionalizacije troškova, te da me je nakon sjednice Vlade ovog četvrtka pozvao u svoj kabinet i naložio mi da mu sastavim izvješće o troškovima svih ministarstava u studenom i prosincu.
O realizaciji proračuna za 2014. ovisit će i stav Europske komisije u ocjeni realnosti proračuna za 2015. Europska komisija je poručila kako očekuje smanjenje rashoda za tri milijarde kuna u odnosu na 2014. Međutim, nije jasno radi li se o tri milijarde kuna manje u odnosu na planirani deficit od 15,6 milijardi kuna temeljem rebalansa proračuna za ovu godinu, na deficit koji će vjerojatno biti na razini od 13,5 milijardi kuna, ili na deficit projiciran u proračunu za 2015. od 12,6 milijardi kuna. Možete li pojasniti o čemu je tu riječ?
- To ćemo razjasniti u siječnju kada delegacija Europske komisije dođe u Hrvatsku u pregled naših državnih financija. Upravo je zbog toga bilo jako važno i još je uvijek važno da u ovoj godini ostvarimo što manji manjak u državnoj blagajni, kako bismo Europskoj komisiji pokazali da imamo volju i snagu kontrolirati rashodovnu stranu budžeta. S takvim argumentima ćemo moći vjerodostojnije obrazložiti i proračun za 2015. i tvrditi kako ćemo moći držati rashode pod kontrolom. U suprotnom bi EK od nas mogla zatražiti dodatne mjere štednje, što će iziskivati još jedan napor da ostvarimo zacrtane ciljeve.
Međutim, gotovo svi domaći ekonomski analitičari su skeptični prema održivosti predloženog proračuna za 2015. i predviđaju njegov rebalans najkasnije do lipnja. Koji je vaš odgovor na te kritike?
- Mislim da je proračun održiv i da neće trebati rebalans, pogotovo ako su ministri dobro planirali izdatke za plaće. Uvijek su se rashodi najviše probijali na stavkama za plaće, jer su ih ministri prikazivali manjima kako bi mogli povećati neke druge stavke, pretpostavljajući kako će ministar financija i premijer morati odobriti isplatu plaća kakvu oni požele. Dakle, odgovornost za rebalans će biti na svim ministrima koji su morali odgovorno planirati i kontrolirati rashodovnu stranu proračuna.
U Fiskalnim trogodišnjim projekcijama od 2015. do 2017. stoji kako će Vlada, u slučaju da dinamika ušteda na plaćama ne bude poštovala iznose predviđene zadanim budžetom, donijeti odluku o smanjivanju osnovice plaća za državne službenike i namještenike od 1. srpnja 2015. Je li to zbilja jedna od opcija?
- Tu se radi o političkoj poruci Vlade da je ozbiljna u namjeri kontrole rashoda i smanjivanja deficita, ali ako se budemo držali plana, ta mjera neće biti potrebna. Ono što mogu reći jest da zadnje izvješće Europske komisije o javnim financijama država EU-a, objavljeno prije desetak dana, pokazuje kako je najuspješnija konsolidacija državnih financija ona koja se temelji na smanjivanju rashodovne strane proračuna, te učinkovitijoj strukturi tih rashoda. Posebno su se analizirale politike konsolidiranja državnog proračuna u Belgiji, Njemačkoj, Danskoj, Španjolskoj, Francuskoj, Irskoj, Italiji, Nizozemskoj, Austriji, Portugalu, Finskoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji u razdoblju od 1978. do 2007. i došlo se do zaključka da su zemlje koje su provele fiskalnu konsolidaciju temeljenu na rashodovnoj strani proračuna brže izišle iz krize, dok su rezultati bili znatno gori u državama koje su se više oslanjale na povećanje prihoda. Radi se cijelom setu mjera koje smjeraju na, među ostalim, efikasnije plasiranje državnih subvencija, efikasnije korištenje EU fondova kao supstituta za domaće prihode, smanjenje materijalnih rashoda i stimulativnu politiku plaća. Ne možemo više inzistirati na poreznom i komunalnom opterećenju građana i poduzetnika kako bismo povećavali prihode, već moramo smanjiti njihova opterećenja kako bi poduzetnici mogli poslovati, a građani trošiti.
Stojite li i dalje pri tvrdnji da ćete nastaviti s izmjenama Zakona o porezu na dohodak ako lokalna uprava poveća komunalije i druge namete? Izjavili ste bili da ne mogu oni toliko povećati cijene usluga koliko ja mogu smanjiti porez na dohodak?
- Da, i dalje stojim iza te svoje izjave i imam podršku premijera, i na to ćemo se zbilja odlučiti ako jedinice lokalne uprave počnu divljati i neke troškove prebacivati na leđa građana. No, pohvalio bih odluku nekih gradova, među kojima je i Grad Zagreb, da neće dizati cijene komunalija i drugih usluga zbog izmjena poreza na dohodak. Dakle, može se štedjeti i na lokalnim razinama.
Iako ste najavili kako projekcija gospodarskog rasta od 0,5 posto u idućoj godini, kao i realizacija prihodovne strane proračuna, neće ovisiti o realizaciji planiranih 7,7 milijardi kuna vrijednih projekata vezanih za EU fondove, mnogo toga govori kako će te gospodarske i fiskalne planove biti teško realizirati bez provođenja barem većine tih projekata. Koliko su realne projekcije o realizaciji tih projekata vrijednih 7,7 milijardi kuna, ako znamo da s 22. prosinca ove godine ti projekti bili na godišnjoj razini od dvije milijarde kuna, i to s poljoprivrednim subvencijama iz EU-a, što se baš i ne može računati u projekte?
- Nadam se da su ti projekti realno planirani, ali ono što mene brine jest to da se još uvijek previše oslanjamo na velike infrastrukturne projekte koji donose dugoročnu korist i kratkotrajno blago dizanje gospodarskog rasta, ali nam kratkoročno ni srednjoročno ne povećavaju konkurentnost države i domaćega gospodarstva. Volio bih vidjeti što više EU projekata usmjerenih na istraživanje i razvoj, znanost i inovacije, nove tehnologije, na to moramo ostaviti glavni akcent, jer to gospodarstvo i administraciju čini efikasnijom i konkurentnijom. A samo nas veća konkurentnost i produktivnost mogu izvući iz krize i ponuditi veće stope gospodarskog rasta i zapošljavanja. Znam da su u Ministarstvu regionalnog razvoja i europskih fondova toga svjesni, ali to moraju shvatiti i svi drugi ministri, a posebno jedinice lokalne uprave i poduzetnici, na to se svi moramo mnogo jače usmjeriti.
Hoćete li uspjeti u 2015. uvesti Financijske sudove kao drugostupanjske instancije u poreznim sporovima, kako bi se izbjeglo da u stvari Porezna uprava izdaje i prvostupanjska i drugostupanjska pravomoćna rješenja za porezne sporove i ovrhe?
- To mi je velika ambicija, ali to ne ovisi samo o meni, već i o suradnji s Ministarstvom pravosuđa i drugim tijelima. Nadam se da ću uspjeti u tome, ali ne mogu taj projekt izgurati sam. Ono što će krenuti od 1. siječnja 2015., a što je jako važno, jest to da će Središnji ured Porezne uprave izdavati jedinstvena porezna tumačenja i da se više neće moći događati da različite ispostave porezne uprave izdaju različita rješenja o istom poreznom problemu. To su godinama od nas tražili poduzetnici, a sada to konačno rješavamo. Jednako tako će poduzetnici moći dobiti pismeni odgovor na neko porezno pitanje koje ih muči i koje se neće moći promijeniti nakon nekoliko mjeseci voljom nekog pojedinog poreznika. Time ćemo znatno umanjiti poreznu nesigurnost u poslovanju i povećati privlačnost Hrvatske za investiranje. Osim toga ćemo uvesti i pravilo da se poduzetnike koji uredno posluju, a koje ćemo moći digitalno pratiti u poslovanju, pogotovo putem fiskalizacije, ne opterećuje stalnim poreznim inspekcijama.
Nedavno ste bili spomenuli i projekt E-računa u okviru državnih plaćanja. Možete li pojasniti o čemu se radi?
-I to je projekt na koji sam jako ponosan i koji ćemo izgurati do lipnja iduće godine kada bi trebao startati. To znači da će svi računi koje ispostavlja ili plaća država morati biti u digitaliziranom obliku, da se više na papirologiju neće morati trošiti toliko vremena. Digitalizacija javne uprave može smanjiti potencijalnu korupciju u javnim nabavama, a ušteda će se mjeriti u milijardama kuna, jer ćemo sada u Ministarstvu financija moći kontrolirati svaki pojedini račun koji je povezan s državnom riznicom. To će biti strašno moćan alat za kontrolu proračunskih rashoda, javnih nabava i prevenciju ili otkrivanje korupcije.
Podaci Ministarstva financija govore kako su proračunski prihodi od PDV-a u prvih 11 mjeseci ove godine iznosili 37,7 milijardi kuna, dok je plan za ovu godinu 40 milijardi kuna. Međutim, zanimljivo je da su prihodi od sektora trgovine iznosili 16,7 milijardi kuna, odnosno čak 44 posto, od prerađivačke industrije 7,7 milijardi kuna (20 posto), opskrbe električnom energijom, plinom i vodom 2,4 milijarde kuna (6,4 posto), informatike i komunikacija 2,5 milijardi kuna (6,5 posto), ugostiteljstvo (smještaj, piće i prehrana) 477 milijuna kuna (dva posto), građevinarstvo 179 milijuna kuna (1,2 posto), te svi ostali sektori 7,4 milijarde kuna (20 posto).
- Ovi podaci nam govore koliko malo PDV-a dolazi iz turizma vezanog za hotele i restorane, kao i građevine, a koliko od trgovine, koja je, naravno, vezana i za turističke mjesece. Ali to nam govori i kako u idućim godinama ne možemo očekivati značajnije povećanje proračunskih prihoda, jer smo previše ovisni o trgovini i trebat će vremena da se gospodarstvo restrukturira i preorijentira. Dakle, sve što nam preostaje u konsolidaciji državnog proračuna jest smanjenje rashoda i toga moramo svi biti svjesni, od središnje države, preko javnih poduzeća do jedinica lokalne uprave.
Razgovarao Frenki Laušić