Ministar Lorencin za Večernji list: Očekujem prihode od turizma bolje od prošlogodišnjih

Prvi dio 2014. pokazao se neočekivano turbulentnim za ministra turizma Darka Lorencina. Podbacio je prvo svibanj, srpanjska je rupa iznenadila dubinom, s Rusima se dodatno zakompliciralo, direktora HTZ-a našao je tek iz drugog pokušaja... O aktualnostima i konačnim rezultatima za sedam mjeseci s ministrom Lorencinom razgovaramo dan uoči njihove službene objave.

- U u Istri i u Dalmaciji ima destinacija koje su zabilježile bolje rezultate, onih koji su na razini prošle godine i onih koje su u padu. Općenito treba istaknuti da je ove godine Dalmacija pobjednik srpnja i prvih sedam mjeseci te da su dalmatinske županije, odnosno gradovi kao što su Split, Zadar te nezaobilazno Dubrovnik iskazali rast, nastavljajući izgrađivati svoj turistički proizvod. Postoje i objektivni razlozi ovakvih rezultata na sjeveru Jadrana, loše vrijeme, na primjer, 24 kišna dana u pojedinim mjestima Istre koja u svojoj strukturi smještaja ima 45 posto kampova i veliku većinu individualnih turista. Identična situacija je i na Kvarneru. S druge strane, raduje i to da se probudio kontinent, Zagreb bilježi kontinuirano porast turista. Pomaci praznika nekih glavnih tržišta poput Njemačke i Nizozemske i te kako su imali utjecaja na srpanjske rezultate.

• Tko je izostao, a koje zemlje ugodno iznenadile?

- Njemačka je naše najveće emitivno tržište, a školski praznici počeli su tek zadnji vikend u srpnju i logično je da se to odrazilo posebno na Istru i Kvarner, koje su gotovo isključivo autodestinacije. Od većih tržišta iz istih razloga izostali su Nizozemci. S obzirom na to da su to predvidive okolnosti nedostatak se turista s tih tržišta nadomjestio porastom iz Austrije, Velike Britanije, Mađarske, Slovačke, Skandinavije, a posebno nas veseli povratak Italije. Treba posebno istaknuti da je naše drugo tržište u prvih sedam mjeseci Slovenija isto tako u porastu od 1%, a u srpnju Slovenci su nam bili najbrojniji turisti. Na istoj razini kao i lani posjetili su nas Česi, nešto više Poljaci dok sve daleke destinacije, iako s malim udjelima, u značajnim su dvoznamenkastim porastima. To su sve destinacije na čijim se tržištima dosta radi i gdje vidimo potencijal za daljnji razvoj. Rusi nam također nedostaju, međutim, zbog gospodarske situacije u Rusiji i pada rublja, teško da ćemo tu do kraja ove sezone nešto promijeniti.

• Na Jadranu je malo sadržaja, ali što se i može napraviti kad u mjesecu kiši dulje od tri tjedna?

- Sadržaja nikad dosta, ali posljednjih nekoliko godina kreirano je podosta novih i sadržaja i proizvoda. Stvar je u tome da postojeći moraju biti još kvalitetniji i da se destinacije same trebaju još jače mobilizirati u inicijativama, osmišljavanju i kreiranju novih sadržaja. Zato smatramo da je jedna od ključnih promjena koju provodimo upravljanje destinacijom, za što sada osiguravamo okruženje da se to može provoditi. Novim Zakonom o turističkim zajednicama cilj nam je dati veće zadaće i ovlasti regionalnim razinama uz jaču financijsku podršku, zatim bolju sinkroniziranost sa zadaćama lokalnih turističkih zajednica, što u konačnici treba uroditi boljom i jačom povezanošću sa svim sudionicima turističkog sektora jednog područja. Nadalje, sunce i more jesu naši ključni proizvodi, glavni motiv dolaska i tako će i ubuduće biti, posebno ljeti. Ljudi koji ljeti idu na odmor žele prvenstveno plažu, sunce i uživanje u moru. Sve ostalo je istina postalo i nužan dodatak koji oplemenjuje turistički proizvod i povećava potrošnju. Hrvatska radi i na ostalim proizvodima i na dodatnim sadržajima, no promjena se ne može dogoditi preko noći. Iz naših programa financirali smo kušaonice vina i maslinova ulja, sportske sadržaje, sadržaje zdravstvenog turizma, tematske i adrenalinske parkove, razne inovativne proizvode. Na taj način želimo dati naznake u kojem smjeru osmišljavati razvoj i čime se pri tome rukovoditi, ali težište je na samoj destinaciji, gdje sve navedeno treba biti generirano. Među ostalim, Hrvatska će sa svojim posebnostima i različitostima svoje prednosti realizirati upravo po destinacijama.

• U Istri vele da je vrijeme za nove turističke ideje, no da možda treba preispitati i cijene. Jesmo li preskupi?

- Takav je stav poželjan u svakoj destinaciji, ali u pitanju cijena Ministarstvo turizma i javni sektor nemaju utjecaja, kao ni na ostale komercijalne aspekte. To je pitanje za privatni sektor, koji mora odvagati što nudi i koliko za to može dobiti na tržištu. U jednoj razvijenijoj fazi upravljanja destinacijom, na čemu radimo, i cijena bi trebala u pojedinim vremenskim periodima, kada se cjelokupna destinacija zalaže za dovođenje turista u izvansezonskim razdobljima, biti predmetom dogovaranja.

• S obzirom na podbačaje na sjeveru obale, kako tumačite da je svaki srpanjski vikend u Hrvatsku, prema evidenciji MUP-a, ušlo više automobila nego lani?

- Često ističemo da te ankete i procjene koliko je automobila ušlo u Hrvatsku nisu relevantna brojka. Isto tako, mogu reći i sada kada nam te brojke idu u prilog da za Ministarstvo turizma te procjene nisu relevantan pokazatelj. Možemo komentirati samo podatke sustava turističkih zajednica jer su jedini usporedivi.

• Zašto je ministar financija Boris Lalovac nedavno proglasio krah sezone?

- Izjava kolege Lalovca je izvučena iz konteksta te je i sam to demantirao. Ministar financija osvrnuo se na naplatu poreza i izdavanje fiskaliziranih računa, između ostalog i u ugostiteljskim objektima. Učinci fiskalizacije su jasni, podaci pokazuju kako je promet gotovinom kod ugostitelja porastao prošle godine 40%, a prosječan dnevni dohodak se povećao na 210 kuna sa 100, koliko je bilo 2010.godine. To znači da nam je siva zona bila izraženija. Iako je kolega Lalovac istaknuo kako neće zatvarati kafiće zbog dvije kune viška u blagajni, pozivam sve ugostitelje da posluju u skladu s propisima. Prihode od turizma i dalje očekujem za nekoliko postotaka bolje od prošle godine, te približavanje brojci iz 2008., koja je po prihodima od turizma bila rekordna.

• Izbor vašeg zamjenika Ratomira Ivičića za direktora Glavnog ureda HTZ-a bio je poprilično iznenađenje. Zaklinjali ste se da želite marketinškog maga, što se promijenilo?

- Ništa se nije promijenilo, jer na natječaju od 20 kandidata Ratomir Ivičić bio je najbolji kandidat. Isto tako sam isticao i da trebamo jakog menadžera. Sada je na novoizabranom direktoru da formira jak tim koji će odgovoriti svim predstojećim izazovima, a kojih ima podosta. Dosadašnja suradnja s gospodinom Ivičićem bila je odlična i napravili smo jako puno posla zahvaljujući Ministarstvu, a i jednoglasna odluka Turističkog vijeća potvrđuje određene činjenice.

• Je li točno da ste bili suočeni sa snažnim pritiscima konzultantskih lobija da prođe njihov kandidat i da ste se za Ivičića odlučili kao za neutralno rješenje?

- Ne, nije točno. Gospodin Ivičić nije ni neutralno ni kompromisno rješenje. Ponavljam, odabran je između 20 kandidata kao najbolji i jednoglasno ga je izabralo Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice te je ta odluka donesena jednoglasno nas 10 prisutnih od 13, koji smo o tome odlučivali. I još jedna stvar, sve ključne odluke u pitanju hrvatskog turizma donose se u sklopu Ministarstva turizma koje vodi politiku razvoja, Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice, u skladu s politikom Vlade i partnera koji ovu vladu čine. Konzultanti trebaju samo isporučiti posao koji su dobili na javnom natječaju, u kojem je stajalo što trebaju točno napraviti.

• Uvjeravate da je HTZ bez direktora dobro funkcionirao, ali mnoge stvari kasne; promocija ide manje-više po inerciji i nema originalnih rješenja, ništa još ni od novog slogana, strateški-marketinški plan 2014. do 2020. više se i ne spominje...

- SMP je u samoj završnici i dobili smo ispravljenu varijantu koja je otklonila sve primjedbe i nedostatke koje je uputilo Turističko vijeće. Već u ponedjeljak će se u Splitu održati sjednica Turističkog vijeća na kojoj će se razmatrati SMP, koji je za nas od velike važnosti. U sljedećem navratu kada SMP bude temom Turističkog vijeća bit će i usvojen. Elementi tog strateškog plana ugrađuju se u operativni za 2015. godinu, za koju su pripreme još u lipnju odmakle. Na već spomenutoj sjednici u Splitu raspravljat ćemo i o novim modelima oglašavanja koji će biti doneseni do kraja mjeseca, što je ranije nego ikad. Nemojte zaboraviti da smo tijekom ova četiri mjeseca, uz redovne aktivnosti, pripremili i projekte koji su bili dugo, predugo na čekanju, kao što je to PPS; program razvoja pred i posezone, koji će uskoro dobiti i svoje marketinško ime. Prošli ponedjeljak održan je sastanak sa sve 22 prijavljene destinacije. Zatim smo pokrenuli projekt natječaja za izradu Turističkog informacijskog sustava, koji će biti prekretnica, i u brojenju statistike, aliaije, s pomoću kojeg će se učinkovitije naplaćivati boravišna pristojba.
Uskoro ćemo imati i novi slogan, vizualni identitet. Donesene su odluke o 11 novih direktora ureda predstavništava koji ubuduće trebaju imati puno važniju ulogu i biti znatno aktivniji. Rad HTZ-a je svakako intenziviran.

• Konkurenti su već duboko u pripremama za 2015., a što će novog Hrvatska ponuditi u promociji i partnerima?

- Ići ćemo s novim sloganom i brendingom na određena tržišta koja su svrstana u prioritete. Poboljšanjem modela zajedničkog oglašavanja cilj je biti fokusiraniji na određena tržišta s naglaskom i na neka nova. Produljenje sezone te razvoj kontinentalnog turizma ostat će ključni ciljevi za 2015., a već ove jeseni počinjemo promociju kulturnog turizma za posezonu u Ljubljani, Beču, Munchenu i Milanu, biciklističkog turizma u Ljubljani te outdoor aktivnosti u Ljubljani i Beču. Napravit će se i odgovarajući omjer između on line i off line oglašavanja, a u sve ćemo snažnije uključiti i direktore predstavništava HTZ-a u inozemstvu, za koje smatram da su bili nedovoljno korišteni. Bit ćemo i domaćin Izvršnog odbora Svjetske turističke organizacije, što će nam dati dodatnu promociju

Razgovarala Radmila Kovačević (Večernji list, 8. kolovoza 2014.)
 

Vijesti iz medija