Ministar Miljenić predstavio Reorganizaciju pravosudnog sustava: Učinkovitije i brže pravosuđe na usluzi građanima

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavio je danas, u Banskim dvorima, plan reorganizacije pravosudnog sustava. Kako se radi o dijelu reformskih mjera čije provođenje koordinira, uvodno se novinarima obratila potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić. „Smisao svih ovih reformi je racionalniji sustav, koji u ovom trenutku građani mogu puno lakše plaćati. S druge strane, smisao je svake reforme, a posebno ove u sustavu pravosuđa, da pravosuđe bude dostupnije građanima, da bude puno brže, jer pravda koja se dobije za dvadeset godina više nije pravda“, rekla je.
 

Ministar Miljenić kazao je kako je trebalo napraviti čitav niz radnji, procesnih zakona koji su doneseni, odnosno promijenjeni, a najvažnija je informatizacija sustava, kako bi se došlo do željenih učinaka reorganizacije. „Dva osnovna cilja su bolja usluga građanima i ravnomjerni rad sudaca, znači da za istu plaću ljudi rade približno isti posao“, rekao je ministar dodajući da su danas ta odstupanja velika. Prosječni građanski parnični postupak danas u Hrvatskoj traje oko 470 dana, a na nekim sudovima traje po 2000 dana.

Reorganizacija pravosudnog sustava odvijat će se u četiri smjera, a to su: 1) teritorijalni preustroj, odnosno nova karta pravosudnih područja; 2) organizacijski preustroj – poboljšanje učinkovitosti pratećih službi u pravosudnim tijelima; 3) preuređenje žalbenog postupka odnosno elektronička dodjela drugostupanjskih predmeta za teritorij cijele Republike Hrvatske te 4) dovršetak procesa informatizacije u svim pravosudnim tijelima.

Osnovni problem danas je, istaknuo je ministar pravosuđa, neravnomjerna radna opterećenost, što dovodi do dugotrajnosti sudskih postupaka, povećavanja zaostataka u radu i velikih godišnjih iznosa isplate naknade za suđenje u razumnom roku. „U reformi se koncentriramo na tri grane: općinski sudovi, prekršajni sudovi i općinska državna odvjetništva", rekao je ministar Miljenić pojasnivši da je postojeća mreža potpuno neprimjerena za zemlju veličine Hrvatske. „U ovom trenutku imamo 208 pravosudnih tijela, koji će se smanjiti na 95. Od kojih ostaje 18 općinskih sudova, a bilo ih je 67, 15 prekršajnih sudova, prije ih je bilo 61, 15 općinskih državnih odvjetništva, prije ih je bilo 33“.

Učinci reorganizacije bit će:

· skraćivanje trajanja postupaka

· smanjenje broja zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku

· smanjenje broja zaposlenika

· bolja mogućnost organizacije radnih procesa

· ravnomjernija iskorištenost postojećih resursa

· osnivanje zajedničkih službi (IT usluge, zajedničko računovodstvo, dostava...)

· veći broj rješavatelja predmeta

· ujednačenija sudska praksa

· ravnomjernija radna opterećenost pravosudnih tijela i dužnosnika

· povećanje djelotvornosti u radu pravosudnih tijela

· povećanje mogućnosti specijalizacije pravosudnih dužnosnika

· veća pokretljivost pravosudnih dužnosnika i službenika

· lakši nadzor nad radom od strane viših sudova i Ministarstva pravosuđa

· uvođenje funkcije ravnatelja pravosudne uprave

Reorganizacija će se provoditi u sljedećim fazama:

I. faza – I. kvartal 2014.

• javna rasprava i upućivanje u proceduru Zakona o područjima i sjedištima sudova i Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava

II. faza – II. kvartal 2014.

• javna rasprava i upućivanje u proceduru Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (glavna tema – ravnatelji pravosudne uprave)

III. faza – 1. srpanj 2014.

• primjena odredbi o općoj nadležnosti županijskih sudova za drugostupanjske kaznene predmete

IV. faza – 1. siječanj 2015.R

• implementacija teritorijalne reorganizacije općinskih sudova i općinskih državnih odvjetništava

po fazama

V. faza – 1. travanj 2015.

• primjena odredbi o općoj nadležnosti županijskih sudova za drugostupanjske građanske predmete

VI. faza – 1. srpanj 2015.

• implementacija teritorijalne reorganizacije prekršajnih sudova
 

Pisane vijesti