Ministar Mrsić: Vlada kreće u odlučni obračun s lažnim invalidskim mirovinama

Otvarajući sjednicu, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović osvrnuo se na postavljanje ploča s dvojezičnim natpisima u Vukovaru, pozvavši „sve one koji su možda i u dobroj vjeri reagirali preemotivno da shvate da pravna država mora funkcionirati. Država je jedinstvena i na ovo što je država morala učiniti u Vukovaru moramo gledati kao na završetak, zadnji čin procesa reintegracije i integracije Vukovara u Hrvatsku“, kazao je i nastavio: „To nekome može smetati i to razumijem, ali razmišljam na drugi način. Onome tko ne voli Hrvatsku i tko se nikada nije pomirio s tim da je Vukovar u Hrvatskoj - vidjeti tablu i natpis gdje na ćirilici piše Republika Hrvatska je u stvari noćna mora. To je završetak jednog procesa. To je Hrvatska, jaka Hrvatska koja može poštivati najviše standarde, Hrvatska koja je u odnosu prema drugim državama u regiji u ovom trenutku u jačem, ne dominantnom, nego jačem položaju nego što je to bilo zadnjih pedeset godina. A to ima i svoje prednosti, ima svoju odgovornost, ima svoju težinu“. Istaknuo je da je Hrvatska u poziciji da se mora i želi ponašati po višim standardima. „Ovo što radimo, radimo u najboljoj vjeri, ne radimo ni pod čijim pritiscima. Prvi puta u dvadeset i više godina ovakvi iskoraci se rade našom voljom. S ovim nema veze nikakva strana sila, nikakav vanjski faktor, rekao je dodavši kako Hrvatska to ne čini zbog nečijih pohvala već zbog sebe i svoga društva. Hrvatska je država i majka svih svojih građana, ne gospodarica nego majka u pozitivnom smislu riječi, kojim god pismom oni pisali i koje god nacije bili“, naglasio je predsjednik Vlade.

Komentirao je i primjenu europskog uhidbenog naloga rekavši da se ono pretvara u prvorazredno unutarnje političko pitanje. „Mi smo civilizirani ljudi koji pregovaraju. Ne radimo to preko medija i znamo kakvi su standardi u Europskoj komisiji, znamo kakvi su standardi primjenjivani na svaku državu pojedinačno. Ovdje se nikoga ne skriva i svi oni za koje postoji razlog bit će tretirani pred nekim pravosudnim tijelom. Da li u okviru istrage, postupka, da li presuđeni ili oslobođeni, ja u to ne mogu ulaziti“, kazao je premijer Milanović istaknuvši da vjeruje u hrvatski pravosudni sustav. Naš je zadatak da ovo kapitalno unutarnje-političko pitanje riješimo u Hrvatskoj. Tko god smatra da je to pogrešno neka kaže, ali ja za sada nisam čuo uvjerljiv argument. Ja samo vidim ljude koji se plaše, koji se boje istine i koji bježe od odgovornosti“, dodao je. Smatra kako je neobično da istražno povjerenstvo u Saboru predlaže vladajuća opcija. „A oni koji bi trebali tražiti istinu, upravo kroz takve mehanizme, šute i pokušavaju stvar gurnuti iz Hrvatske, samo da bude što dalje od očiju i ušiju hrvatske javnosti. Nećemo tako, naša savjest je čista, naše su namjere plemenite, dobre, tražimo počinitelje, tražimo istinu“, zaključio je predsjednik Vlade Milanović.

Obrazlažući Prijedlog uredbe o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, ministar financija Slavko Linić podsjetio je na dosad provedene postupke predstečajne nagodbe, kazavši da je tijekom kolovoza ove godine zaprimljeno 4932 zahtjeva za predstečajnu nagodbu, a potraživanja koja se pokušavaju riješiti kroz predstačjne nagodbe iznose 47,8 milijardi kuna. „Od ukupno 4932 zahtjeva dosad je riješeno 3837 predmeta“, kazao je ministar izrazivši žaljenje što je preko 3065 predmeta odbijeno, dok je pozitivno riješeno 787 predmeta. Ministar financija Linić pojasnio je da se uredbom otklanjanju uočene pravne praznine i postupovne smetnje koje na odgovarajući način utječu na pitanja učinkovitog otvaranja i vođenja predstečajnih nagodbi. Time se nastoji uvesti disciplina i pravovremeno ispunjavanje obveza, smanjiti nelikvidnost, omogućiti gospodarski oporavak i otklanjanje poremećaja u gospodarstvu. Govoreći o izmjenama koje se uredbom predlažu, ministar je naveo da se točno propisuje tko podnosi prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, jer je dosadašnja formulacija mogla dovesti do različitog tumačenja. Prijedlog za pokretanje stečajnog postupka podnosi Financijska agencija, odnosno Nagodbeno vijeće. Nadalje, dopunjuje se sadržaj izviješća o financijskom stanju i poslovanju dužnika dodavanjem popisa svih postupaka pokrenutih na zahtjev dužnika pred sudovima ili javnopravnim tijelima te se prilagođavaju rokovi za dostavu izmijenjenog plana financijskog restrukturiranja na način da se postojeći rok od 30 dana skraćuje na 15 dana uz istovremeno omogućavanje dužniku da plan mijenja dva puta.

Raspravljalo se i o Prijedlogu uredbe o dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju. Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić izvijestio je da je Hrvatska jedna od zemalja koja ima najviše invalidskih mirovina u svom mirovinskom sustavu, preko 25 posto. „Niti smo mi bolesna nacija niti su uvjeti rada lošiji nego što su u zemljama Europske unije da bi imali tako veliki broj invalidskih mirovina“, kazao je ministar. Istaknuo je da Vlada želi učinkoviti sustav koji će omogućiti invalidima i građanima koji imaju zdravstvene probleme dobivanje invalidske mirovine dodavši da ovom uredbom i izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju ostvarivanje invalidske mirovine neće biti moguće za sve one koji pokušavaju dobiti invalidsku mirovinu temeljem prijevare, mita ili dokumentacije koja nije vjerodostojna. Pojasnio je da će se navedenim Prijedlogom uredbe omogućiti učinkovitiji nadzor i kontrola korištenja prava iz mirovinskog osiguranja i na mirovinsko osiguranje te isplate svih mirovinskih primanja. „Vlada kreće u odlučni obračun s lažnim invalidskim mirovinama“, zaključio je ministar Mrsić.

Donesena je Odluka o osnovici za ostvarivanje prava po osnovi socijalne skrbi. Predmetnim Prijedlogom određuje se osnovica na temelju koje se utvrđuje iznos pomoći za uzdržavanje, koja se, sukladno članku 32. Zakona o socijalnoj skrbi, ne može odrediti u iznosu manjem od 22,5% mjesečnog iznosa relativne linije siromaštva za samačko kućanstvo. Mjesečni iznos relativne linije siromaštva za samačko kućanstvo utvrđuje se u visini jedne dvanaestine godišnjeg iznosa relativne linije siromaštva koji objavljuje Državni zavod za statistiku. Prema zadnjim podacima Državnoga zavoda za statistiku, 22,5% mjesečnog iznosa relativne linije siromaštva iznosi 472,50 kuna. Ovim se Prijedlogom odluke predlaže zadržavanje postojeće osnovice za ostvarivanje prava po osnovi socijalne skrbi u iznosu od 500,00 kuna, koju je Vlada Republike Hrvatske donijela 2008. godine. „Od sljedeće godine i s novim proračunom bit će puno lakše utvrđivati osnovicu, ali i znati tko su korisnici socijalnih prava budući da se s novim proračunom određene stavke grupiraju iz četiri ministarstva u Ministarstvo socijalne politike i mladih“, kazala je potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić najavivši i samo jednu novčanu naknadu za sve oni koji su socijalno ugroženi budući da su dosad socijalne naknade bile rasute kroz četiri ministarstva. „Prvi put ćemo to imati na jednom mjestu“, rekla je potpredsjednica Vlade Opačić i zaključila: „Izostao je jedan sustav kontrole koji je izostao i u drugim resorima i ovakve se nepravilnosti više neće moći događati.“

Također, donesena je i Odluka o pokretanju postupka za sklapanje Konvencije o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim stvarima, kako je izmijenjena i dopunjena Protokolom kojim se mijenja i dopunjuje Konvencija o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim stvarima. Ministar financija Slavko Linić pojasnio je da se navedenom Odlukom pokreće postupak za sklapanje predmetne Konvencije kojom se uspostavlja potrebni međunarodnopravni okvir za pružanje uzajamne pomoći u poreznim stvarima te za poboljšavanje međusobne razmjene poreznih informacija kao važnom sredstvu u borbi protiv porezne utaje što je u suglasju s međunarodno prihvaćenim standardom o razmjeni poreznih informacija i borbi protiv porezne utaje u Republici Hrvatskoj. Konvenciju je potpisalo 55 država svijeta, od kojih su za Republiku Hrvatsku od bitnog značaja one s kojima nije u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te trenutno ne postoji mogućnost traženja poreznih informacija od istih.



Pisane vijesti