- Objavljeno: 18.06.2015.
Ministar Mrsić za Večernji list: Blokiranoj tvrtki država će dati novac za tri plaće
Prve dvije godine hrvatskog članstva u EU prati i značajno iseljavanje građana, o čemu razgovaramo s ministrom rada Mirandom Mrsićem.
– Izborno je vrijeme i procjene o broju ljudi koji su napustili zemlju nisu utemeljene na podacima, a kako se bliže izbori, brojka se napuhuje i evo danas sam čuo da je otišlo više od 100 tisuća ljudi. Realne su brojke bitno manje i vjerujem da je u tri godine između 20 i 30 tisuća ljudi našlo stalni posao u zemljama Europske unije. U tim procjenama važno je razdvojiti je li riječ o trajnom ili sezonskom zapošljavanju. Primjerice, imamo odličnu suradnju s Njemačkom kod sezonskog zapošljavanja. Njemačka je ukinula ograničenja što će omogućiti nesmetani protok radne snage, ali će i našim tvrtkama, prvenstveno građevinskim, omogućiti jednostavnije poslovanje. Ne vjerujem da će ukidanje ograničenja dovesti do masovnog iseljavanja i odlasci će se kretati u okvirima kao i prijašnjih godina. Podaci kojima raspolažemo pokazuju da su se naši radnici većinom zapošljavali na građevini, u poljoprivredi i turizmu.
Koje će države zadržati radne dozvole?
- Slovenija, Austrija i Nizozemska su najavile da će produljiti zabranu, a očekuje se da će slične odluke donijeti Velika Britanija i Italija.
Nastao je velik interes i za javne radove? Hoćete li moći pokriti sve zahtjeve?
- Velika samo sredstva izdvojili za javne radove. Takvi poslovi pomažu dugotrajno nezaposlenim osobama i osobama koje su izgubile volju da traže posao i kontakt s radnom sredinom. Javni radovi imaju dvojaku zadaću, da ljudima osiguraju plaću i da se vrate na tržište rada. Pokazalo se da je svaki deseti korisnik javnih radova našao posao, a da se i jedan uspio zaposliti, uložena bi sredstva imala opravdanje. Osim toga, svaka isplaćena plaća nas čuva od siromaštva. Načelnici općina i gradonačelnici htjeli bi zaposliti što više ljudi sa svog područja, ali Zavod za zapošljavanje postavio je određene kriterije, a među njima je i načelo pravednosti. Ne mogu se sredstva odobriti samo jednoj regiji ili samo jednoj općini, ne može neka općina tražiti sredstva za 23 posto nezaposlenih, a da netko drugi ne dobije ništa. Ta su sredstva namijenjena dugotrajno nezaposlenima, ugroženima, posebno ženama i ne smiju biti zamjena za ono što bi lokalne jedinice trebale financirati iz redovitog poslovanja.
Što je s financiranjem, nedavno je zastupnica u Europarlamentu Ivana Maletić istaknula da nijedan euro još nije povučen iz garancije za mlade?
- Garancija za mlade vezana je uz naš operativni program Učinkoviti ljudski potencijali. Do sada su u EU sredstva povukle samo Italija i Francuska koje su garanciju za mlade odvojili u poseban program. U fazi smo izrade sažetaka operacija i projekcija tekućeg financiranja. Očekujem da će cijela ta procedura biti završena početkom srpnja. Napominjem da nikakvog zastoja nema. Garancija za mlade redovito se financira kako smo i predvidjeli sredstvima proračuna, a nakon toga sredstvima EU. Neće biti nikakvih problema s financiranjem tih i drugih program koje provodi HZZ.
U srpnju bi trebalo provesti razdvajanje braniteljskih mirovina na dio koji se financira iz proračuna i dio koji je pokriven radnim stažem. Ima li tu kakvih promjena?
- Povjerenstvo sastavljeno od predstavnika HZMO-a, Vlade i braniteljskih udruga, kojemu je na čelu saborski zastupnik Franko Vidović, privodi kraju svoj rad i očekujem zaključke. Bitno je da se shvati kako nema smanjenja mirovina, razdvajanje nema utjecaja na izračun mirovina, ne otvaraju se dosjei. Cilj je razdvajanja postizanje potpune transparentnosti financiranja. To znači da se za sve mirovine po posebnim propisima treba odrediti koji dio se financira iz doprinosa, a koji direktnim transferom iz proračuna. Razdvajanje mirovina za ostale kategorije osiguranika pokazalo je da 47 posto mirovina proizlazi iz rada, a 53 posto na temelju posebnog propisa i treba se financirati iz proračuna.
Hoće li biti usklađivanja mirovina?
- Bit će ako dođe do porasta troškova života i plaća. Pokažu li to podaci Državnog zavoda za statistiku, mirovine ćemo uskladiti u drugoj polovici ove godine.
Zar doista mislite da ćete pred izbore donijeti novi zakon o plaćama u javnom sektoru, što ni ova ni prošla vlada nisu uspjele u razdoblju kad su tenzije niže?
- Vlada želi urediti sustav i zakon uputiti u saborsku proceduru kako bismo osigurali da zaposleni u javnom sektoru budu jednako plaćeni za jednaki rad. Neke su se stvari promijenile nakon što smo prvi put predstavili nacrt zakona, imamo centralni obračun plaća i uvid u sva primanja pa su stečeni preduvjeti da možemo simulirati modele. Uvest ćemo nagrađivanje službenika koji dobro rade, dogovoriti nov način ocjenjivani a jer ne mogu svi biti izvrsni. Paralelno sa zakonom donijet ćemo i pravilnik o ocjenjivanju. Ne vjerujem da će sindikati biti protiv toga da se sustav konačno uredi.
Promijenjen je Stečajni zakon, prema njemu će tvrtke automatski ići u stečaj ako dva mjeseca ne isplate plaću. Kako ćete se s tim nositi?
- U postupku je promjena Zakona o osiguranju potraživanja radnika u stečajnom postupku kojom ćemo detaljnije propisati postupke u slučaju neisplate plaća. Nakon što se utvrdi da poslodavac nije isplatio plaće, inspektor rada izlazi na teren, utvrđuje činjenice i nalaže isplatu plaća. Ako to poslodavac ne učini u roku 30 dana, blokira se račun i o tome se obavještava Agencija za osiguranje radničkih potraživanja, koja će osigurati sredstva za isplatu minimalne plaće u iduća tri mjeseca. Za ta tri mjeseca tvrtka će dobiti na vremenu da se restrukturira, a radnici će nastaviti s radom. Ako u tome ne uspiju, 120 dana od početka blokade pokreće se stečaj. Agencija će i tada osigurati sredstva za iduće tri plaće i svoja će potraživanja prijaviti u stečajnom postupku kao i ostali vjerovnici.
Kad će biti izbori? Kakve su šanse Kukuriku koalicije na njima?
- Izbori će biti u ustavnom roku, a izgledi su svakim danom sve bolji. Podaci od svibnja pokazuju rast zaposlenosti od jedan posto na godišnjoj razini, u turizmu se ove godine zaposlilo deset posto više ljudi nego prije, vrlo smo zadovoljni kako se primjenjuje mjera zapošljavanja mladih na neodređeno vrijeme. Do 1. lipnja ugovore na neodređeno dobilo je 18 tisuća zaposlenih. U ovom trenutku 21 tisuća mladih uključena je u stručno osposobljavanje, nakon kojeg više od 60 posto mladih dobiva posao, i to uglavnom u realnom sektoru. BDP, industrijska proizvodnja i izvoz imaju trend rasta. Sve to ima za posljedicu otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje.
Razgovarala Ljubica Gatarić