- Objavljeno: 23.03.2015.
Ministar Mrsić za Večernji list: Svi trendovi govore da smo krenuli naprijed
Ima li pomaka na tržištu rada, pada li broj nezaposlenih i kako će opstati naš mirovinski sustav, pitali smo ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića. Evo što je kazao o SDP-u i političkoj sudbini Ive Josipovića.
Tvrdite da dolazi do oporavka tržišta rada. Čime to argumentirate?
- Svi trendovi govore da smo krenuli naprijed. U sjeverozapadnim županijama imamo porast zaposlenosti, u usporedbi s istim periodom prošle godine za 12% povećanje broj sezonskih radnih mjesta, registrirana nezaposlenost je osjetno manja nego prethodnih godina. EUROSTAT-ov izvještaj pokazuje da u 2014. godini imamo kontinuirani porast zaposlenosti. Moguće je da napredak ne ostvarujemo brzinom koju od nas građani očekuju, ali s obzirom na stanje koje smo zatekli, uz prognoze za više od 400.000 nezaposlenih te stanje u državnoj blagajni, nije bilo lako.
Hrvatska ima jednu od najvećih stopa dugotrajno nezaposlenih u EU, kako to riješiti?
- Hrvatska se suočava s tim problemom dugi niz godina. U vrijeme privatizacije i restrukturiranja radnici su gubili radna mjesta, nova se nisu otvarala i završavali su u dugotrajnoj nezaposlenosti, a oni koji su imali uvjete, u prijevremenoj mirovini. Zato Hrvatska ima i jednu od najvećih stopa prijevremenih mirovina u EU. Dugotrajna nezaposlenost izuzetno je težak i kompleksan problem pa su mjere aktivne politike zapošljavanja usmjerene ka nezaposlenima, ali i poslodavcima. Od 2012. zaposlili smo oko 63000 dugotrajno nezaposlenih osoba.
Izjavili ste da je ljudski potencijal ključni kapital, no on nikad nije bio obezvređeniji, što govori i aktualni egzodus mladih.
- Odlazak i jednog mladog čovjeka iz Hrvatske nenadoknadiv je gubitak za zemlju i napori svih nas, bez obzira na stranačke boje, trebali bi biti usmjereni na otvaranje radnih mjesta i stvaranje uvjeta za njihov ostanak. Brojkama osoba koje su otišle iz Hrvatske licitira se u dnevno-političke svrhe. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iselilo se oko 12.000 osoba, ali se u isto vrijeme uselilo oko 8000. Podaci HZZ-a pokazuju da se iz evidencije nezaposlenih zbog odlaska u inozemstvo odjavilo oko 3500 osoba, od toga oko 1200 mladih. Manipulira se i s brojem ljudi koji su prošle godine radili u Njemačkoj. Od nešto vise od 23.000 izdanih radnih dozvola, malo više od 7000 su stalne, a 16.000 za sezonsko zapošljavanje, dvije trećine u građevinarstvu, ugostiteljstvu i poljoprivredi.
Uvjereni ste u održivost mirovinskog sustava, no omjer zaposlenih i umirovljenika sve je gori. Na čemu gradite optimizam?
- Omjer zaposlenih i umirovljenika je već neko vrijeme konstantan i vrlo malo oscilira. Broj zaposlenih se smanjio i zato što smo izbrisali oko 50000 neaktivnih osiguranika koji su, bez uplata osiguranja, pokušali doći do mirovina te zbog sezonskih prijava i odjava. Kao članica EU, Hrvatska je prvi put u obvezi pripremiti tzv. ageing report koji promatra mirovinski sustav do 2060. godine. Analiza koju je prihvatila EK pokazuje da je sustav fiskalno održiv te da se do 2060. ne povećava izdvajanje za mirovine, nego upravo suprotno, smanjuje se udio mirovina u BDP-u. Broj umirovljenika ostaje oko 1,2 milijuna. Realno je očekivati da će RH postići punu zaposlenost od 1,550.000 zaposlenih do 2020. Nakon toga čak ćemo morati i uvoziti radnu snagu. Na visinu mirovina utjecat će i uključivanje dodatka na mirovinu u drugi stup te povećanje izdvajanja u mirovinske fondove. Na tim premisama možemo tvrditi da je mirovinski sustav održiv i stabilan. Mirovine će se isplaćivati na vrijeme i neće biti smanjenja mirovina.
Jedno od pitanja na koje prosvjednici iz Savske upiru prstom je i razdvajanje braniteljskih mirovina. Odgodili ste odluku na šest mjeseci, mislite li je ipak provesti?
- Formirano je posebno povjerenstvo koje će ovih dana početi s radom, ali nema nikakvog govora o smanjenju mirovina ni o novom izračunu. Temeljem razdvajanja transparentno se utvrđuje koliko sredstava je potrebno izdvojiti za dio mirovine vezan za radni staž, a koliko za ostali dio mirovine, jer branitelji, osim braniteljskog, imaju i radni staž i ovim postupkom priznajemo taj staž. Dio branitelja koji je otišao u mirovinu po drugim propisima dobio je rješenja o razdvajanju iz kojih je vidljivo da su mirovine ostale iste i da im se nije mijenjao ni izračun, ni prava. Svaki branitelj s najmanje 100 dana ratnog puta ima pravo na zajamčenu mirovinu koja sada iznosi 2400 kn. U slučaju da se branitelju koji u mirovinu odlazi iz radnog odnosa i izračuna mu se mirovina manja od 2400 kn, razlikuje obvezan nadoknaditi proračun RH. Dio koji je vezan uz radni staž se financira iz doprinosa, a drugi dio iz proračuna.
Vlada je posljednjih mjeseci povukla nekoliko jakih poreza. Radi li se tu o predizbornom populizmu?
- Vlada je otpočetka povlačila poteze koji su išli ka sređivanju države, ali i ka očuvanju socijalne dimenzije države. Ne možete reći da je zamrzavanje tečaja franka populistički potez i da je planiran. Vlada je reagirala na najbolji mogući način da promptno zaštiti građane koji imaju kredite u francima, nakon toga intenzivno se radi na iznalaženju trajnog rješenja. Opredjeljenje ove Vlade je da osigura socijalnu sigurnost građana, a je li to populizam - ocijenite sami.
Ipak, uz pritisak javnosti odustaje se od monetizacije autocesta i bušenja u Jadranu bez referenduma.
- Birači su nas izabrali da upravljamo zemljom i ne možemo zanemariti ono što nam poručuju. Ali to ne znači da ćemo odustati od temeljnih odrednica naše politike. Hoćemo li, moguće, promijeniti način rješavanja nekog problema i hoćemo li prihvatiti rješenje koje je drukčije od onoga koje mediji očekuju od nas, nije pitanje od presudne važnosti. Najvažnije je da mjere i politika koju smo provodili u protekle četiri godine počinju davati konkretne rezultate.
Izbori u Zagrebu se bliže. Koliko može SDP?
- Pobjeda u Zagrebu bila bi veliki poticaj i značajan dobitak za SDP pred parlamentarne izbore. Odgovornost je na rukovodstvu gradske organizacije i uvjeren sam da će sve učiniti da pobijedi naš kandidat za gradonačelnika Davor Bernardić. Građani žele gradonačelnika za 21. stoljeće. Žele grad koji će biti lider u regiji, ali regija nije Zagreb s prstenom, nego puno šire područje, od Beča i Münchena do Sofije i od Praga do Rima.
Kako gledate na najave Ive Josipovića da se aktivira stranački, ali ne u SDP-u. Može li preoteti značajan dio glasova SDP-u?
- Ivo Josipović izabrao je svoj put. SDP je velika stranka i za svakoga ima mjesta i žao mi je što je odlučio drukčije. Iz primjera u nedalekoj prošlosti vidljivo je da se broj glasova iz predsjedničkih izbora automatski ne preslikava na parlamentarne izbore.
Mnogi smatraju da Hrvatskoj treba treći put. Mogu li Živi zid, Petrov ili netko treći značajnije uzdrmati političku scenu?
- Očito je da dio hrvatskih birača koji nisu čvrsto vezani uz lijevi ili desni blok traže alternativu. U prošlim parlamentarnim izborima to su bili laburisti, sada ORaH ili Živi zid. Može se očekivati da će se pojavljivati još novih inicijativa na tom dijelu političkog tržišta. Koja će od njih i koliko povjerenje hrvatskih građana dobiti, u ovom trenutku je vrlo teško predvidjeti.
Razgovarala: Romana Kovačević Barišić