Ministar Ostojić u Glasu Slavonije: I smanjenje stope PDV-a dat će vjetar u leđa turizmu

Razgovarao: Dražen Boroš

Glavna turistička sezona je gotova. Rezultati za osam mjeseci su poznati i zanima nas koliko je od ovogodišnjeg „kolača“ otišlo na kontinentalni turizam?

Rezultati glavnog dijela turističke sezone ispunili su naša očekivanja. Prema svemu sudeći, ovo bi mogla biti rekordna godina za hrvatski turizam. Svoj doprinos tome dao je i kontinentalni turizam koji bilježi od siječnja do kraja kolovoza ove godine više od pola milijuna noćenja, što je osam posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine te više od 280 tisuća dolazaka turista, odnosno sedam posto više. Svakako da je porast dolazaka i noćenja u kontinentalnoj Hrvatskoj dobra vijest, međutim, u ukupnom turističkom prometu, broj noćenja u kontinentalnoj Hrvatskoj i dalje je ispod jedan posto ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj. Stoga je, posebice s gledišta produljenja turističke sezone, razvoj kontinentalnog turizma nešto na što ćemo se u budućnosti još snažnije usmjeriti.

Jačanje kontinentalnog turizma je u mnogim dokumentima i planovima Vašeg ministarstva. No, kako ga poboljšati da se iz tih naših potencijala izvuče još više?

Kao što sam već više puta javno naglašavao, hrvatski turizam vidim kao integralni proizvod obale i kontinenta jer svaka regija ima niz turističkih potencijala. Kako bi hrvatski turizam bio još konkurentniji, potrebno je da svaki dio Hrvatske, pa tako i kontinentalni, kontinuirano jača kvalitetu turističke usluge i radi na stvaranju novih proizvoda kao motiva dolaska.
Činjenica je da je Hrvatska do sada bila percipirana kao odredište sunca i mora, odnosno za ljetni odmor. Jačanjem kvalitete usluge i ponude diljem cijele zemlje te razvojem selektivnih oblika turizma, Hrvatsku želimo učiniti privlačnijom destinacijom i izvan ljetnih mjeseci te za produžene vikend odmore, gdje vidim veliku priliku za turizam na kontinentu.
Uskoro ćemo, kao što sam već ranije naglasio, predstaviti nacrt Glavnog plana i strategije razvoja turizma Hrvatske koja će nam dati jasne smjernice i viziju razvoja hrvatskog turizma u nadolazećim godina, pa tako i naputke za snažniji razvoj turizma na kontinentu.
Ministarstvo turizma, zajedno s Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ), ove godine izdvaja ukupno 15,7 milijuna kuna sredstava za jačanje turizma u turistički nerazvijenim područjima što je, zajedno sa smanjenjem sezonalnosti, ključna tema i Operativnog marketing plana HTZ-a za 2013. godinu. Smatram kako ovi podaci govore dovoljno o našoj jasnoj usmjerenosti.


Istok Hrvatske, a posebice Baranja, zadnjih godina pravi velike korake u turističkoj ponudi. Može li se i kako očekivati još više gostiju u godinama koje su pred nama?

Ministarstvo turizma ima jedan ključni cilj, a to je povećanje konkurentnosti hrvatskog turizma. To namjeravamo postići pomoću tri skupine mjera: izmjenama zakonske regulative, investicijama te poboljšanjem komunikacije s tržištem. Za početak, smanjenje stope PDV-a za najširi spektar usluga u turizmu na 10 posto, koje stupa na snagu 2013., sigurno će dati 'vjetar u leđa' svima koji se bave uslugama u turizmu. Niz izmjena zakona također bi trebali olakšati bavljenje turističkim djelatnostima. Već je donijet Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti kojim su uklonjene određene prepreke i nelogičnosti uočene u provedbi ovoga Zakona. U pripremi su također izmjene i dopune Zakona o pružanju usluga u turizmu, kao i dva zakona kojima se regulira sustav turističkih zajednica: Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma i Zakon o boravišnoj pristojbi. Već sam rekao kako bi niže razine TZ-a trebale obavljati informativnu funkciju, organizirati manifestacije i informativne punktove za goste, dakle imati ulogu tzv. visitor's centra , a uz to sudjelovati u kreiranju novih proizvoda i motiva dolaska. Regionalne turističke zajednice bi se trebale pretvoriti u destinacijske menadžment organizacije te obavljati regionalnu turističku promociju, a nacionalna turistička organizacija bi trebala obavljati nacionalnu turističku promidžbu. Njihova je zadaća da se svaka od destinacija, pa tako i Baranja, jasno pozicionira i nakon toga adekvatno brendira i to je put prema kvalitetnom upravljanju destinacijama. Tako ćemo privući više gostiju te ih potaknuti da se ponovno vrate.
Također, bez novih ulaganja u nove smještajne kapacitete ne možemo očekivati novi porast turističkog prometa u sljedećim godinama. Pri tome posebice govorim o hotelskom smještaju, kojeg u Baranji uopće nema.
Treća mjera za podizanje konkurentnosti turizma su komunikacije s tržištem koje, što se kontinenta tiče, između ostalog, uključuju i poticaje usmjerene na oglašavanje organiziranih programa na kontinentu. Uvođenjem navedenih mjera, vjerujem da ćemo dati dobar poticaj za sve koji se bave ili se namjeravaju baviti kontinentalnim turizmom.


Nedavno ste se susreli sa direktorom Novasol grupe, jedne od vodećih europskih turističkih agencija specijalizirane za privatni smještaj i tom ste prigodom razgovarali i o proširenju njihove ponude i na unutrašnjosti Hrvatske naročito na Zagorje i Slavoniju. Možete li pobliže reći što bi to značilo za ta područja?

U praksi će to značiti da će tvrtka Novasol u svoju ponudu staviti i privatni smještaj koji se nalazi u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Novasol je vodeća turistička agencija specijalizirana za privatni smještaj u Europi, tako da je njihovo tržište doista široko. Ministarstvo će nastaviti i s takvim individualnim razgovorima s privatnim tvrtkama, međutim, moram ponoviti da Ministarstvo nije turistička agencija koja dovodi goste u Hrvatsku. Naša je uloga stvoriti uvijete, međutim, ovaj dio posla mora odraditi netko drugi.

Mnogi programi Vašeg ministarstva namijenjeni su podizanju kvalitete kontinentalnog turizma. Možete li u najkraće iznijeti koji su to sve programi i koliko je sredstava namijenjeno kroz njih?

Ministarstvo turizma ove je godine provelo osam natječaja za dodjelu bespovratnim sredstava, u ukupnoj vrijednosti od 32 milijuna kuna. Od toga je jedan bio usmjeren isključivo za poticanje razvoja turizma na turistički nerazvijenim područjima. Ministarstvo turizma je, zajedno s Hrvatskom turističkom zajednicom, za poticanje razvoja turizma na turistički nerazvijenim područjima utrošilo ove godine ukupno 15,7 milijuna kuna. Na ostalih sedam natječaja koji su ove godine bili otvoreni, također su se mogli javiti i kandidati s kontinenta. Do 1. listopada u tijeku je natječaj pod nazivom „Korak više“ čija će sredstva biti utrošena za unapređenje ponude turističkog sektora. Stoga pozivam sve zainteresirane iz kontinentalnog dijela Hrvatske da se prijave, a sve informacije mogu pronaći na našim web stranicama.

Kada će konačno na red doći privatizaciji zdravstveno-rekreacijskog centra Lipik i Bizovačkih toplica?

Vlada je već donijela odluku o posebnom načinu raspolaganja dionicama društva ZRC Lipik. Ovom se odlukom Vlada odlučila na prodaju dionica zainteresiranom investitoru pod posebnim uvjetima, s obzirom da su dionice Lipika bile objavljene na prodaju ukupno osam puta, od čega četiri puta pod posebnim uvjetima, a nije se pronašao zainteresirani otkupitelj. Interes da postane vlasnik društva ZRC Lipik d.d. pokazala je tvrtka Petrus Global Development (Petrus globalni razvoj d.o.o.), koja još od prošle godine pokazuje zanimanje za kupnjom te lipičke tvrtke, a zainteresiranost je potvrdila i dostavljanjem pisma namjere AUDIO-u i Ministarstvu turizma krajem ožujka ove godine. Očekujemo da predstavnici investitora predaju obvezujuću ponudu s Planom ulaganja i konsolidacije društva. Ukoliko obvezujuća ponuda bude na tragu pisma namjere, Ministarstvo turizma dat će Vladi RH pozitivno mišljenje te vjerujemo kako će se investicija realizirati. Natječaj za privatizaciju trgovačkog društva Bizovačke toplice raspisan je 25.rujna. Rok zainteresiranima da dostave pismo namjere za kupnju većinskih paketa dionica tih dviju tvrtki je 24. listopada.

Ulazak u EU je i nova prilika za značajnije povlačenje sredstava iz fondova EU. Za koje fondove i na kojim projektima mogu participirati naši turistički djelatnici, posebice oni s kontinenta?

Uz otvaranje novih radnih mjesta, putovanja s manje formalnosti, te lakšu dostupnost turističke ponude Hrvatske na tržište od pola milijarde stanovnika, najveća važnost ulaska Hrvatske u EU je mogućnost korištenja strukturnih fondova. Za susjedne zemlje, primjerice Sloveniju, upravo je ovo bio jedan od ključnih okidača za dodatni razvoj turizma. Posebno me veseli činjenica da je tehnička pomoć Ministarstva regionalnog razvoja odobrena za 31 projekt, od kojih su čak njih 19 s područja turizma. Od toga je pola iz kontinentalne Hrvatske – Uređenje turističko rekreacijskog centra Jezero u Orahovici, Turistički prsten Sopot u Vinkovcima, Rekonstrukcija starog turskog puta u Osječko-baranjskoj županiji, lječilišno rekreacijski centri na području Bjelovarsko-bilogorske i Požeško-slavonske županije... To dovoljno govori o interesu investitora i idejama koje dolaze s područja turizma.
Upravo s ciljem što kvalitetnije pripreme za povlačenje sredstava iz EU, Ministarstvo turizma je novom reorganizacijom formiralo samostalnu službu koja će se baviti isključivo EU fondovima, pa vjerujem da ćemo kroz nastavak uspješne dosadašnje suradnje s privatnim sektorom iskoristiti sve dobro što nam ulazak u Europu nudi te da ćemo dobiveni novac pametno i promišljeno uložiti. Zato smo pripremili i natječaj putem kojeg ćemo dodijeliti bespovratna sredstva s ciljem financiranja pripremne dokumentacije za projekte EU kojeg ćemo uskoro raspisati. No, prave se mogućnosti tek otvaraju s činom formalnog ulaska u EU jer ćemo tijekom novog financijskog okvira slijedećih sedam godina imati na raspolaganju oko 14 mlrd eura! Ta se mogućnost ne smije propustiti i čvrsto vjerujem da će velik dio tih novaca biti usmjeren u turistički sektor budući da je on jedan od najpropulzivnijih sektora našeg gospodarstva.


Što Vas kao ministra turizma najviše privlači u turističkoj ponudi Slavonije i Baranje? Kada bi Vas netko od kolega iz drugih zemalja pitao koju biste mu destinaciju preporučili na istoku Hrvatske i što biste mu preporučili iz naše ponude? Što Vi najviše preferirate od kontinentalne ponude?

Osim prekrasne prirode, Hrvatska ima i bogatu kulturnu baštinu i tradiciju, koja je najvažniji čimbenik ponude Slavonije i Baranje. Za sada sam, kao ministar turizma, posjetio Vukovar, a namjera mi je do kraja godine posjetiti i Brodsko-posavsku te Slavonsko-baranjsku županiju. Vjerujem kako se turizam mora temeljiti na doživljaju, emocijama, stvaranju priče, a Slavonija i Baranja imaju za ispričati mnogo priča. Naravno, vaša gastronomija te vina također su važni turistički aduti. Svatko ima svoje motive dolaska u neku destinaciju, no s obzirom da sam veliki ljubitelj i poznavatelj vina, jedan od mojih motiva dolaska sigurno bi bile vinske ceste.



Vijesti iz medija