Ministar Vrdoljak na sjednici Vlade: HEP tri godine opskrbljivač plinom na veleprodajnom tržištu

Slika /2016/Glavno tajništvo/ENG/novosti/Arhiva/ministar_vrdoljak_na_sjednici_vlade_hep_tri_godine_opskrbljivac_plinom_na_veleprodajnom_trzistu.jpg

„Danas ćemo u okviru svojih zakonskih obveza i ovlasti Saboru predložiti kandidata za glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana“, uvodno je rekao predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović otvarajući 143. sjednicu Vlade i dodao: „Nakon 12 godina mandata gospodina Bajića mogu zahvaliti na svemu što je bilo dobro, a toga je bilo puno više od onoga što, po meni, nije bilo dobro.“

Vlada je raspravljala o Prijedlogu zakona o zaštiti potrošača (EU). Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak istaknuo je da je prvenstveno riječ o preuzimanju direktive o potrošačkim pravilima i pravima, kao i poboljšanju pojedinih odredbi važećeg Zakona za koje se tijekom provedbe pokazalo da ih je potrebno urediti. „Širenje internetske trgovine na zajedničkom tržištu utjecalo je na potrebu stvaranja jedinstvenog regulatornog okvira za sve članice Europske unije koji osigurava pravnu sigurnost za potrošače i trgovce, a što bi trebalo doprinijeti stvaranju poticajnog okruženja za prekograničnu trgovinu“, kazao je ministar Vrdoljak i dodatno razjasnio: „Osim toga, uređuju se i pravila prilikom sklapanja ugovora na daljinu i ugovora izvan poslovnih prostora trgovaca, a važno je naglasiti, nakon što je sklopljen ugovor, potrošaču se daje mogućnost da se u roku od 14 dana predomisli bez navođenja razloga.“ Nadalje, u Prijedlogu zakona detaljno su uređene i obveze trgovaca u pogledu informiranja potrošača te se također uređuju i posebni oblici prodaje, akcije, sezonska sniženja, rasprodaje i slično. „Za sve posebne oblike prodaje predlaže se obveza isticanja dviju cijena i to redovne cijene i cijene važeće tijekom trajanja takvog oblika prodaje, dok akcijska prodaja traje najduže 30 dana“, rekao je ministar i naglasio: „Na taj se način sprječava narušavanje tržišnog natjecanja, kao i zavaravanje potrošača što se pokazalo da se događalo u praksi“. Zaključno je kazao: „Ovim bi se zakonom trebala postići visoka zaštita potrošača, bolje funkcioniranje unutarnjeg tržišta, stvaranje veće dodane vrijednosti u gospodarstvu te viša razina pravne sigurnosti potrošača i trgovaca.“

U Sabor je upućen i Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture. Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras kazao je da se ovim izmjenama mijenjaju dva osnovna pitanja. „To je pitanje definiranja pojma korištenja postojećih poduzetničkih zona, odnosno njihovog proširenja, gdje se u proširenje računa državna zemlja koja je možda bila prije u obuhvatu planirane poduzetničke zone, ali nije bila u vlasništvu jedinica lokalne samouprave“, rekao je ministar Maras i nastavio: „I drugo, pitanje preduvjeta koje poduzetnička zona, odnosno jedinica lokalne samouprave, mora ispuniti u cilju raspolaganja zemljištem, odnosno ispunjavaju li se kriteriji za darovanja.“ Istaknuo je tako i odredbu da, ako bi država darovala zemlju, do 20 kilometara u krugu od lokacije predviđene za izgradnju nove poduzetničke zone, postojeće zone moraju biti popunjene sa 66 posto, jer darovanje zemlje nema smisla ako postoji već infrastruktura na određenom području koja nije iskorištena. Pojasnio je da će izuzeća biti jedino u slučajevima izgradnje poduzetničkih zona od posebnog gospodarskog interesa te poduzetničke zone kojima je odobreno sufinanciranje iz sredstava fondova. „Također, možemo darovati zemlju unutar zone koja je bila prije javna infrastruktura, a maksimalni udio te zemlje u zoni može biti 5% ili 5 hektara“, zaključno je kazao ministar.

Raspravljalo se i o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za „Projekt modernizacije HŽ Infrastrukture“. „Radi se uobičajenoj proceduri koju Vlada ima sa EBRD-om gdje se za konzumaciju kredita, da tako kažemo, u Saboru donosi zakon“, uvodno je kazao ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. Zajmom u iznosu od 40.000.000,00 eura osigurava se provođenje navedenog Projekta, odnosno osigurava se nabava nove opreme za održavanje željezničkih pruga, nabave i instaliranja informacijskog sustava za upravljanje energetskom učinkovitošću i financiranje dijela programa restrukturiranja radne snage. „To je 20 milijuna eura za nabavu nove opreme za održavanje pruga, 19,5 milijuna eura za zbrinjavanje viška radnika, dakle za 700 ljudi, a jedan dio zajma je za energetsku učinkovitost“, ukratko je pojasnio ministar Hajdaš Dončić i zaključno istaknuo: „Ono što je dobro, to je da je rok otplate 15 godina, da je kamata EURIBOR plus 1% marže i da nema nekog utjecaja na tekući proračun.“

Raspravljalo se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, kojim se predlaže smanjenje broja članova biračkih odbora za provedbu izbora članova u Europski parlament sa deset na šest. „Svrha je racionalizacija unutar izbornog sustava, a sam se izborni postupak ne mijenja“, kazao je zamjenik ministra uprave Zoran Pičuljan. U izbornim/referendumskim postupcima u kojima se glasuje na samo jednom glasačkom listiću (npr. izbori za Predsjednika Republike Hrvatske, državni, lokalni, savjetodavni referendum) propisan broj članova biračkog odbora je šest, dok je u izbornim postupcima u kojima se glasuje na više od jednog glasačkog listića (npr. izbori za zastupnike u Hrvatski sabor i lokalni izbori), propisan broj članova biračkog odbora je deset. Kako se u izborima za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske glasuje na jednom glasačkom listiću, predlaže se smanjenje broja članova biračkih odbora sa deset na šest, čime neće biti dovedena u pitanje kvaliteta rada biračkih odbora. Smanjenjem broja članova biračkih odbora ostvariti će se i značajne uštede u državnom proračunu od otprilike 13.200.000,00 kuna pri svakoj provedbi izbora za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske.

Donesen je revidirani Schengenski akcijski plan. Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić izvijestio je da je zadnji revidirani Schengenski akcijski plan donesen je 24. ožujka 2010. godine. Pojasnio je da Schengenski akcijski plan strateški dokument koji sadrži mjere i aktivnosti koje je potrebno poduzeti kako bi Republika Hrvatska bila spremna za potpunu primjenu schengenske pravne stečevine. Slijedom navedenog, Schengenski akcijski plan je u potpunosti usklađen i komplementaran s predviđenim aktivnostima koje se tiču Akcijskog plana za integrirano upravljanje granicom i Indikativnim programom izrađenog za potrebe korištenja sredstava iz privremenog financijskog instrumenta Schengen Facility, koja sredstva su već uplaćena Republici Hrvatskoj. „U iduće tri godine sva tijela državne uprave u ostvarenje Schengenskog akcijskog plana potrošit će preko 3 milijarde i 350 milijuna kuna“, kazao je potpredsjednik Vlade Ostojić.

Obrazlažući Odluku o određivanju opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je da se za opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina određuje HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA - dioničko društvo. Govoreći o Odluci o određivanju obveze proizvođaču prirodnog plina prodaje prirodnog plina opskrbljivaču na veleprodajnom tržištu plina, ministar Vrdoljak je izvijestio da INA, kao jedini hrvatski proizvođač plina, ima obavezu prodaje prirodnog plina jedinom opskrbljivaču na veleprodajnom tržištu, pojasnivši da HEP preuzeti plin može koristiti samo za prodaju distributerima i kućanstvima. „Ne mogu trgovati na tržištu tim plinom jer bi to bilo ustupak njima“, dodao je. Donesena je i Odluka o određivanju prioriteta prilikom provođenja postupka za raspodjelu kapaciteta sustava skladišta plina opskrbljivaču na veleprodajnom tržištu plina, kojom se definira dodjela 70 % ukupno raspoloživog broja standardnih paketa skladišnog kapaciteta, a taj udio zadovoljava potrebe potrošnje plina kupaca iz kategorije kućanstvo u Republici Hrvatskoj. „Moglo se dogoditi, da nismo reagirali s ovim odlukama, da 1. travnja distributeri u javnoj nabavi nabavljaju plin i moglo se dogoditi da bi u tim nabavama skočila cijena plina. Ovime smo omogućili da ostanu na istoj razini i nema poskupljenja. Možda će dvije lipe biti manja“, rekao je ministar. Također, donesena je i Odluka o cijeni plina po kojoj je proizvođač prirodnog plina, prirodni plin proizveden na području Republike Hrvatske dužan prodavati opskrbljivaču na veleprodajnom tržištu plina te Odluka o cijeni plina po kojoj je opskrbljivač na veleprodajnom tržištu plina dužan prodavati plin opskrbljivačima u javnoj usluzi opskrbe plinom za kupce iz kategorije kućanstvo. „Odredili smo cijenu tako da HEP ne ostvaruje nikakav ekstraprofit. Jer to nije posao u kojem smije biti zarade. Određujemo cijenu HEP-u za distributere“, pojasnio je ministar, pojasnivši da su odluke donesene na razdoblje od tri godine. „Ovo je prijelazno razdoblje kako bi zaživjelo veleprodajno tržište. U roku od tri godine potpuno ćemo liberalizirati tržište“, zaključio je ministar Vrdoljak.

Prihvaćen je i Zaključak u vezi s potpisivanjem Dogovora o Programu radnog odmora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Novog Zelanda. Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić pojasnio je da se navedenim Dogovorom, na temelju reciprociteta, omogućuje mladim osobama između 18 i 30 godina života, državljanima Republike Hrvatske i državljanima Novog Zelanda, boravak uz rad/studiranje u ove dvije zemlje, u trajanju do jedne godine. Osim toga, Dogovorom se utvrđuju potrebni kriteriji koje osobe moraju zadovoljiti kako bi mogle sudjelovati u Programu radnog odmora, te se utvrđuje kvota od najviše 100 izdanih viza, odnosno dozvola za privremeni boravak godišnje. Potpisivanjem navedenog Dogovora dodatno bi se poboljšali odnosi između Republike Hrvatske i Novog Zelanda, koristi bi imale mlade osobe obiju država, a ujedno bi njegovo potpisivanje bilo komplementarno odluci Vlade Novog Zelanda o ukidanju viznog režima za državljane Republike Hrvatske za boravak na Novom Zelandu u trajanju do 3 mjeseca, koja je stupila na snagu 1. srpnja 2013. godine.



Pisane vijesti