- Objavljeno: 15.09.2014.
Ministrica Vesna Pusić za Jutarnji list: Pelješki most se sigurno gradi novcem iz europskih fondova
Za koji dan šefica diplomacije Vesna Pusić putuje s predsjednikom Ivom Josipovićem na zasjedanje Opće skupštine UN-a, u vrijeme kada svijet potresa kriza u Ukrajini, Iraku i Siriji. Nije mirno ni na Bliskom istoku, pa će svjetski vođe imati pune ruke posla kako ne bi došlo do nekog novog oblika Hladnog rata, da se o pesimističnijoj varijanti i ne govori. Dok su prijašnje godine za Hrvatsku na East Riveru bile u znaku ulaska u NATO i EU, sada smo „za stolom“, ravnopravno odlučujemo o svim svjetskim temama i međunarodna nam je pozicija daleko komotnija.
S Vesnom Pusić razgovaramo u njezinu uredu na Zrinjevcu, prije svega o europskim temama, ali se nisu mogle zaobići ni one o stanju u zemlji. Vidljiv je optimizam potpredsjednice Vlade i kada je riječ o međunarodnom položaju Hrvatske i budućnosti lijeve koalicije. „Nikada Hrvatska nije imala međunarodni ugled kao sada. Možete u EU pitati bilo kojeg ministra vanjskih poslova i potvrdit će vam da politički stojimo jako dobro. Imamo veći ugled nego što bi se očekivalo od zemlje naše veličine. Nastupamo pripremljeno i suvislo, zrelije nego što je naša politika bila u nekim drugim vremenima.“
• Nakon ulaska Hrvatske u EU kao da je splasnuo entuzijazam građana prema Europi i europskim temama?
- Kod nas ni prije ulaska u EU nije bilo one vrste entuzijazma ili euforije kao kod osam država istočne Europe koje su ušle 2004. U toku pregovora bilo je i dosta kritika, a i nije bilo očekivanja da će EU riješiti sve naše poteškoće i probleme, već samo da ćemo dobiti sigurnosni i ekonomski povoljniji okvir. Zbog ekonomske krize i u EU je entuzijazam splasnuo. Ono što se promijenilo u političkom pogledu u Hrvatskoj je to što je do ulaska vladao konsenzus koji smo uspjeli izgraditi 2004. pa se EU nije puno upotrebljavala u svrhu političkog nadmetanja i hvatanja političkih poena. Sada, kada je sigurno, kada smo unutra, EU je djelomično postala tema za političko nadmetanje, pa se možda malo više u tom kontekstu i spominje.
• Često se govori da nismo dovoljno iskoristili europski novac za projekte?
- Povećali smo iskorištenost sredstava, ali još nije sto posto pa se može reći da može i bolje. No, kad govorimo o iskorištenosti i dalje je riječ o novcu iz pretpristupnih fondova,no na raspolaganju nam stoji više od deset milijardi eura koje možemo iskoristiti kroz kvalitetne projekte u predstojećem šestogodišnjem razdoblju. Zato je odluka otprije nekoliko dana, vezana uz infrastrukturne projekte, za nas neobično značajna i velika.
• O kojim najvažnijim projektima je riječ?
- Pelješki most, dubrovački aerodrom, željeznički koridor od slovenske do srpske granice, a ako se svi realiziraju, bit će jako dobro. Iako, ne treba vikati hop prije nego što cijeli posao bude gotov. Važno je i što su jedinice lokalne samouprave postale puno sposobnije za privlačenje projekata.
• Kakva je sada situacija s Pelješkim mostom?
- Ako studija isplativosti pokaže isto što je pokazala predstudija, a uglavnom ide u tom pravcu, taj će se projekt kvalificirati kao europski projekt. Moraju, naravno, proći sve faze, ali rekla bih da je to projekt koji smo mi dobili.
• Dakle, optimist ste?
- Mislim da to nije pitanje optimizma, nego činjenica.
• A jadransko-jonska autocesta?
- To je na dužem štapu i išla bi kroz BiH. No, sada je na redu pitanje rješavanja problema zaustavljanja na granici, na prolazu kroz Neum, i zato je logično je da mi hrvatski teritorij povezujemo mostom. Da to ide glatko, bilo bi lakše, ali kako ide s puno poteškoća, ta je autocesta projekt za budućnost.
• Kada ćemo, realno, ući u Schengen?
- Trebali bismo do ljeta 2015. pozvati predstavnike Europske komisije, kako bi provjerili našu spremnost. To uključuje dovršenje cijelog niza poslova, od kojih smo jedan dio već odradili i prije. Europska komisija to prati kontinuirano, a naš cilj je da sljedeće ljeto budemo potpuno spremni. Imamo dugačku vanjsku granicu, koja će postati i vanjska granica EU, i pripreme su vrlo ozbiljan i zahtjevan posao stoga na pristupu Schengenu radi posebna grupa.
• Koliko je danas Hrvatska most između Bruxellesa i jugoistoka Europe?
- U tom pogledu Hrvatska je prepoznata u EU i napravili smo puno više nego što se od nas očekivalo. Postojale su određene rezerve, temeljene na nekim ranijim iskustvima, da ćemo pokušavati spriječiti neke druge zemlje našeg susjedstva da napreduju. Međutim, mi smo preokrenuli našu vanjsku politiku u potpunosti svjesni činjenice da sigurnost zemlje apsolutno ovisi o sigurnosti okruženja. S ovim novim kriznim žarištima u južnom i istočnom Mediteranu i Ukrajini još se dodatno pokazuje u kojoj mjeri je važno imati okruženje koje funkcionira po europskim pravilima. Primjerice, slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak, koji dobro poznaje našu regiju, na nedavnom je summitu NATO-a rekao da je u početku imao određene rezerve prema Hrvatskoj, ali da su svi prepoznali RH kao zemlju koja vodi politiku transformacije regije.
• Većina zemalja u regiji u odnosu na EU ide naprijed. Kako je s BiH?
- Status se nije promijenio, ali se stav promijenio. Donedavno je stav bio da postoje uvjeti i kriteriji, a ako ih BiH ne može ispuniti, tko im je kriv. I našim velikim angažmanom, ne zbog nekih iracionalnih razloga, već racionalnog - stabilnosti u regiji, taj se stav EU prema BiH promijenio. Prije svega, da BiH ne treba snižavati kriterije, ali da Komisija i države članice trebaju imati proaktivan stav u zajedničkom pronalaženju načina za ispunjavanje tih kriterija. U 2,5 godine koliko smo za stolom u EU, od našeg referenduma u siječnju 2012., otkako smo počeli sudjelovati na sastancima, položaj zemalja naše regije u odnosu na EU dramatično je promijenjen. To se svakako odnosi i na BiH. Naravno da to nije isključivo zahvaljujući nama, ali svakako i uz naš veliki angažman.
• Zašto se stalo u rješavanju brojnih problema na relaciji Zagreba i Beograda?
- Srbija je u kratko vrijeme imala dva izborna procesa i dosta su vremena provodili konstituirajući vladu. Zato smo i uputili zahtjev da požure s imenovanjem veleposlanika ili veleposlanice u RH. Trebaju imenovati i pandana mom zamjeniku, kao i pomoćniku za regiju, kako bi mješovita povjerenstva počela funkcionirati. Isto tako, u međuvremenu smo riješili i važno pitanje povrata zrakoplovnih snimki iz 1968., uspostavili komunikaciju što se tiče europskih procesa. Ono što od Srbije očekujemo je da se ubrza proces rješavanja pitanja iz prošlosti, iako je dio, poput vraćanja umjetnina, u velikom dijelu riješen ili na dobrom putu. Najveće pitanje iz prošlosti za nas je sudbina nestalih. Srbija traži da se riješi pitanje mirovina stečenih u bivšoj državi. Sve to treba rješavati. Ali to nisu teme za osobnu promociju i političku kampanju. Za dva do tri upitna politička poena ugrožava se stvarno rješavanje problema. Istovremeno treba što više govoriti o pitanjima iz sadašnjosti, o gospodarskoj suradnji, trgovinskim odnosima. Mnoge hrvatske tvrtke investiraju u Srbiji, a mi smo zainteresirani i za srpske investicije u Hrvatskoj.
• Kakvi su odnosi Hrvatske i Slovenije?
- Naši su odnosi odlični i bit će sve bolji, ali uvijek ćemo imati neke susjedske probleme, što je prirodno. Kada je riječ o povratku novca štedišama, treba prije svega poštivati pravomoćnu presudu Europskog suda za ljudska prava. Presuda je jasna – ljudima treba vratiti štednju. Presuda se direktno odnosi na tzv. neprenesenu štednju, ali indirektno i na prenesenu, odnosno onaj dio koji su naši građani prebacili na državu i koji im je država isplatila u ratama još 1990-ih. Ta prenesena štednja dio je našeg potpisanog Memoranduma, a mi smo i dalje otvoreni da zajednički zatražimo zastoj sudskih postupaka i pokušamo dogovoriti nešto što je prihvatljivo jednoj i drugoj strani,bez obzira tko je bio kriv i tko je nekad davno napravio pogrešku u Sloveniji. Ali, slovenska strana se za sada ne slaže s time u pitanjima prenesene štednje. Sudski postupci idu dalje, a u pitanjima individualnih štediša Ljubljanska banka i slovenska država u roku od godine dana moraju predstaviti način kako štedišama vratiti novac. Ako to ne učine, prijeti opasnost da se svakom štediši dosudi dodatno još 4000 eura kao odšteta. Prilično je, dakle, jasna situacija.
• Idete na Opću skupštinu u New York gdje će dominirati teme krize u Ukrajini, Iraku, Siriji. Koliko su ova krizna žarišta ugrozila RH?
- Mi nismo ravnodušni na te događaje, jer smo relativno blizu tim žarištima. Vrlo smo aktivni u formiranju europskih stavova, ali, naravno, u ovim temama nismo glavni. RH jasno podržava teritorijalni integritet Ukrajine i nedozvoljivost mijenjanja granica u Europi. Zagovaramo prekid vojnih operacija u pravcu mirovnog plana koji je predložio predsjednik Porosenko. Ali, istovremeno želimo da se ne prekida komunikacija i da se nađe forma da se sjedne za stol i razgovara. Kada je riječ o Iraku,pomažemo njihovu vladu i sve koji se unutar Iraka bore protiv ISIL-a. Smatramo ih planetarnom opasnošću.
• Kao čelnica HNS-a, kako vidite budućnost stranke. Hoćete li opstati?
- Sigurno. HNS je sada na tri posto i do početka 2015. treba osigurati sigurnih pet posto. Jednim dijelom su se previranja u stranci reflektirala na slabiji rejting, ali to se sada smiruje. Čak neki ljudi za koje nisam ni znala da su izašli iz stranice pišu pisma da bi se vratili. Hrvatskoj treba stranka građanskog profila. S vremenom i razvojem će joj trebati sve više.
• HNS ima u svom resoru gospodarstvo. Kako će se riješiti budućnost Ine?
- Hrvatska je s Inom, kao što je sud pravomoćno presudio, jednom platila ceh. I neće drugi put. To je za nas vrlo važan projekt i imamo u ministru Vrdoljaku mladog, ah odličnog čovjeka, koji nije zadrt, ni ekstreman, ali s jasnim stavom u prepoznavanju hrvatskih interesa. Vlada mu je dala punu podršku za vođenje pregovora, a u međuvremenu su se pojavile i arbitraže u kojima sudjelujemo. Mogu sa sigurnošću reći da će se hrvatski interesi sačuvati, bez ikakvog antagoniziranja bilo koga.
• Jeste li zadovoljni suradnjom s premijerom Milanovićem?
- Što dulje zajedno radimo, to bolje surađujemo. Objektivno, prednost koalicija je uvijek u tome da nikome ne daju apsolutnu vlast. Ali, se ljudi moraju naviknuti raditi zajedno.
• Kako vidite buduće parlamentarne izbore?
- Centar i lijevi centar danas ima većinu i po najnegativnijim anketama. Smatram da se puno stvari moglo napraviti bolje i odlučnije. Ali nema sumnje ni u to da se ova vlada vrlo ozbiljno prihvatila posla. Odluka je, naravno, uvijek na kraju na građanima.
Razgovarao Jurica Körbler